Bai na kontenido

Bai na kontenido

KAPÍTULO SEIS

Unda e Mortonan Ta?

Unda e Mortonan Ta?
  • Kiko ta pasa ku nos ora nos muri?

  • Dikon nos ta muri?

  • Lo ta un konsuelo pa sa e bèrdat tokante morto?

1-3. Ki preguntanan hende ta hasi tokante morto, i ki kontesta vários religion ta duna?

HENDE tin míles di aña ta hasi nan mes e preguntanan aki. Nan ta preguntanan importante. Sin importá ken nos ta òf unda nos ta biba, e kontestanan ta toka kada un di nos.

2 Den e artíkulo anterior, nos a trata kon e sakrifisio di reskate di Hesukristu a habri e kaminda pa bida eterno. Tambe nos a siña ku Beibel a predisí un tempu ku “lo no tin morto mas.” (Revelashon 21:4) Pero miéntras tantu, nos tur ta muri. Rei sabí Salomon a bisa: “E bibunan sa ku nan lo muri.” (Eklesiastés 9:5) Nos ta purba biba mas largu posibel. Tòg nos ta puntra nos mes ta kiko lo sosodé ku nos ora nos muri.

3 Ora nos sernan kerí muri, nos ta keda hopi tristu. I kisas nos ta puntra: ‘Unda nan a bai? Nan ta sufri? Nan ta protehá nos? Nos por yuda nan? Nos lo mira nan un dia atrobe?’ Religionnan di mundu ta duna kontestanan distinto riba e preguntanan aki. Tin ta siña ku si bo a hiba un bida bon, lo bo bai shelu, pero si bo a hiba un mal bida, lo bo bai kima den un lugá di tormento. Otro religionnan ta siña ku ora hende muri, nan ta pasa pa e region di spiritu pa nan ta huntu ku nan antepasadonan. Anto tambe tin religion ta siña ku e mortonan ta pasa pa un otro mundu pa nan ser husgá i pa despues nan reenkarná òf nase di nobo den un otro kurpa.

4. Ki idea básiko hopi religion ta kompartí relashoná ku morto?

4 Tur e siñansanan religioso ei ta kompartí un idea básiko: ku un parti di nos ta keda na bida ora ku nos kurpa karnal muri. Segun kasi tur religion—di ántes i di awor—den un manera òf otro nos ta sigui biba pa semper ku e abilidat di mira, tende i pensa. Pero esei no por, tòg? Nos por tende, mira i pensa solamente pasobra nos selebro ta traha. Ora nos muri, e selebro ta stòp di traha. Sin nos selebro, nos no por kòrda, sinti, tende ni mira nada mas.

KIKO TA PASA REALMENTE ORA UN HENDE MURI?

5, 6. Kiko Beibel ta siña tokante e kondishon di e mortonan?

5 Loke ta pasa ora un hende muri no ta un misterio pa Yehova, Kreadó di e selebro. E sa e bèrdat, i den su Palabra, Beibel, e ta splika e kondishon di e mortonan. Beibel su siñansa bon kla ta esaki: Ora un persona muri, e ta stòp di eksistí. Morto ta lo kontrario di bida. E mortonan no ta mira ni tende ni pensa. Ningun parti di nos ta keda na bida ora e kurpa muri. Nos no tin un alma òf spiritu inmortal. *

Unda e vlam a bai?

6 Despues ku Salomon a menshoná ku e bibunan sa ku nan lo muri, el a skirbi: “Ma e mortonan no sa nada.” Anto el a duna mas detaye di e bèrdat básiko ei bisando ku e mortonan no por stima ni odia i ku “no tin ni aktividat ni planifikashon ni sabiduria den [e graf].” (Eklesiastés 9:5, 6, 10) Asina tambe Salmo 146:4 ta bisa ku ora un hende muri, “su pensamentunan ta peresé.” Nos ta hende mortal i nos no ta keda na bida ora nos kurpa muri. E bida ku nos tin ta manera e vlam di un bela. Ora paga e bela, e vlam no ta bai ningun kaminda. Simplemente e no t’ei mas.

LOKE HESUS A BISA TOKANTE MORTO

7. Hesus a splika ku morto ta manera kiko?

7 Hesukristu a papia tokante e kondishon di e mortonan. El a hasi esei relashoná ku Lázaro, un hòmber ku e tabata konosé bon i ku a muri. Hesus a bisa su disipelnan: “Nos amigu Lázaro a pega soño.” E disipelnan a pensa ku Hesus tabata ke men ku e tabata drumí pa asina e rekuperá di un malesa. Nan tabata ekiboká. Hesus a splika nan: “Lázaro a muri.” (Juan 11:11-14) Tuma nota ku Hesus a kompará morto ku sosiegu i soño. Lázaro no tabata den shelu ni den un fièrnu di kandela. E no tabata serka e angelnan ni su antepasadonan. Lázaro no a bai nase di nobo komo un otro hende. E tabata sosegá den morto, komo si fuera den un soño profundo sin soña. I na un otro okashon tambe Hesus a kompará morto ku soño. Ora ku el a resusitá e yu muhé di Jairo, el a bisa “e no a muri, ma ta na soño e ta.” (Lukas 8:52, 53) Anto David tambe a skirbi tokante “drumi e soño di morto.”—Salmo 13:3.

Yehova a traha hende pa biba pa semper riba tera

8. Kon nos por sa ku no tabata Dios su propósito pa hende muri?

8 Tabata Dios su propósito original pa hende muri? Niun ora so! Yehova a traha hende pa biba pa semper riba tera. Manera nos a siña mas promé den e buki aki, Dios a pone e promé pareha humano den un paradeis masha dushi. El a bendishoná nan ku salú perfekto. Yehova tabata ke kos bon so pa nan. Un mayor amoroso lo ke pa su yunan sufri e doló di behes i morto? Klaru ku nò! Yehova tabata stima su yunan i e tabata ke pa nan gosa di felisidat eterno riba tera. Beibel ta bisa relashoná ku hende: “[Yehova] a pone eternidat den nan kurason.” (Eklesiastés 3:11) Dios a krea nos ku e deseo di biba pa semper. I el a hasi areglo pa kumpli ku e deseo ei.

DIKON HENDE TA MURI

9. Ki restrikshon Yehova a pone riba Adam, i dikon no tabata difísil pa obedesé e mandamentu aki?

9 Dikon hende ta muri anto? Pa haña e kontesta nos tin ku konsiderá loke a pasa ora ku tabatin un hòmber i un muhé so riba tera. Beibel ta splika: “For di suela SEÑOR Dios a hasi nase tur palu ku ta agradabel pa bista i bon pa kuminda.” (Génesis 2:9) Sin embargo, tabatin un solo restrikshon. Yehova a bisa Adam: “Di tur palu di e hòfi bo mag kome libremente, ma di e palu di konosementu di bon i malu lo bo no kome, pasobra e dia ku bo kome di dje, lo bo muri sigur.” (Génesis 2:16, 17) No tabata difísil pa nan obedesé e mandamentu aki. Tabatin hopi otro palu for di kua Adam ku Eva por a kome. Pero e mandamentu aki a duna nan un oportunidat spesial pa demostrá nan gratitut na Esun ku a duna nan tur kos, inkluso bida perfekto. Nan obedensia lo a demostrá tambe ku nan a respetá e outoridat di nan Tata selestial i ku nan tabata ke su guia amoroso.

10, 11. (a) Kiko a pone e promé pareha humano desobedesé Dios? (b) Dikon e desobedensia di Adam ku Eva tabata un asuntu serio?

10 Lamentablemente, e promé pareha humano a skohe pa desobedesé Yehova. Satanas, papiando via un kolebra, a puntra Eva: “Di bèrdat Dios a bisa: ‘Bo no mag kome di ningun palu di e hòfi’?” Eva a kontestá: “Di fruta di e palunan di e hòfi nos por kome, ma di fruta di e palu ku ta keda meimei di e hòfi, Dios a bisa: ‘Boso no mester kome di dje ni mishi kuné, pa boso no muri.’”—Génesis 3:1-3.

11 Satanas a bisa: “Siguramente boso lo no muri! Pasobra Dios sa ku e dia ku boso kome di dje, boso wowo lo habri i boso lo ta manera Dios, konosiendo bon i malu.” (Génesis 3:4, 5) Satanas tabata ke pa Eva kere ku lo el a benefisiá dor di kome di e fruta prohibí. Segun Satanas, Eva tabatin derecho di disidí pa su mes kiko ta bon i kiko ta malu; e tabatin derecho di hasi loke e kier. Tambe Satanas a akusá Yehova di a gaña tokante e konsekuensianan di kome di e fruta. Eva a kere Satanas. P’esei el a kohe di e fruta i a kom’é. Kaba el a duna su kasá, i e tambe a kome. Nan no a aktua den ignoransia. Nan tabata sa ku nan tabata hasiendo presis loke Dios a bisa nan pa no hasi. Dor di kome e fruta, nan a desobedesé deliberadamente un mandamentu simpel i rasonabel. Nan a demostrá despresio pa nan Tata selestial i su outoridat. Tal falta di rèspèt pa nan Kreadó amoroso tabata imperdonabel!

12. Kiko por yuda nos komprondé kon Yehova a sinti ora ku Adam ku Eva a kue un rumbo ku a bai kontra dje?

12 Pa duna un ehèmpel: Kon lo bo sinti si bo a kria i kuida un yu hòmber òf un yu muhé ku despues ta desobedesé bo den un manera ku ta demostrá ku e no tin niun tiki rèspèt ni amor pa bo? Esei lo kousa bo hopi doló di kurason. Imaginá anto, kuantu doló Yehova lo mester a sinti ora ku tantu Adam komo Eva a kue un rumbo ku a bai kontra dje.

Adam a bin di stòf, i el a bolbe na stòf

13. Kiko Yehova a bisa lo a pasa ku Adam ora e muri, i kiko esaki ta nifiká?

13 Yehova no tabatin ningun motibu pa sostené e personanan desobediente ei, Adam ku Eva, na bida pa semper. Nan a muri, manera el a bisa ku lo a pasa. Adam ku Eva a stòp di eksistí. Nan no a pasa pa e region di spiritu. Nos sa esei debí na loke Yehova a bisa Adam despues ora ku el a konfrontá Adam ku su desobedensia. Dios a bisa: “[Lo] bo bolbe na tera, pasobra for di dje bo a wòrdu tumá; pasobra stòf bo ta, i na stòf lo bo bolbe.” (Génesis 3:19) Dios a traha Adam for di e stòf di tera. (Génesis 2:7) Promé ku esei Adam no tabata eksistí. P’esei, ora Yehova a bisa ku Adam lo bolbe na stòf, e tabata ke men ku Adam lo a bolbe na un estado di no ta eksistí. Adam lo tabata sin bida meskos ku e stòf for di kua el a ser trahá.

14. Dikon nos ta muri?

14 Adam ku Eva lo por tabata na bida awe, pero nan a muri pasobra nan a skohe pa desobedesé Dios i asina a peka. E motibu ku nos ta muri ta pasobra Adam su kondishon pekaminoso i tambe morto a pasa pa tur su desendientenan. (Romanonan 5:12) E piká ei ta manera un malesa teribel ku nos a heredá i for di kua ningun hende no por skapa. Su konsekuensia—morto—ta un maldishon. Morto ta un enemigu, no un amigu. (1 Korintionan 15:26) Nos por ta hopi gradisidu ku Yehova a perkurá e reskate pa salba nos for di e enemigu teribel aki!

TA BON PA SA E BÈRDAT TOKANTE MORTO

15. Dikon ta un konsuelo pa sa e bèrdat tokante morto?

15 Loke Beibel ta siña tokante e kondishon di e mortonan ta un konsuelo. Manera nos a mira, e mortonan no ta sufri ningun doló ni pena. Nos no tin ningun motibu pa tene miedu di nan, pasobra nan no por hasi nos daño. Nan no tin mester di nos yudansa, i nan no por yuda nos. Nos no por papia ku nan, i nan no por papia ku nos. Hopi lider religioso ta pretendé falsamente ku nan por yuda esnan ku a muri, i hende ku ta kere e lidernan ei ta duna nan plaka. Pero ora nos sa e bèrdat, esei ta protehá nos di ser gañá dor di esnan ku ta siña tal mentira.

16. Ken a influensiá e siñansanan di hopi religion, i den ki manera?

16 Bo religion ta bai di akuerdo ku loke Beibel ta siña tokante e mortonan? Mayoria religion no ta bai di akuerdo. Dikon? Pasobra Satanas a influensiá nan siñansanan. E ta usa religion falsu pa pone hende kere ku despues ku nan kurpa muri, nan lo sigui biba den e region di spiritu. Esaki ta un mentira ku Satanas ta kombiná ku otro mentira pa kita hende for di Yehova Dios. Kon asina?

17. Dikon e siñansa di tormento eterno ta desonrá Yehova?

17 Manera a keda menshoná ariba, tin religion ta siña ku si un persona hiba un mal bida, despues di morto lo e bai na un lugá di tormento di kandela p’e sufri pa semper. E siñansa aki ta desonrá Dios. Yehova ta un Dios di amor i nunka lo e no pone hende sufri den e manera aki. (1 Juan 4:8) Kiko abo lo a pensa di un hòmber ku ta kastigá un yu desobediente dor di tene su man den kandela? Lo bo tin rèspèt pa un hòmber asina? De echo, lo bo ke sikiera siña konos’é? Definitivamente ku nò! Probablemente lo bo pensa ku e ta hopi kruel. Sin embargo, Satanas ke pa nos kere ku Yehova ta torturá hende den kandela pa semper, pa míles di miónes di aña!

18. Adorashon di e mortonan ta basá riba kua mentira religioso?

18 Tambe Satanas ta usa algun religion pa siña ku despues di morto hende ta bira spiritu ku e bibunan mester respetá i onrá. Segun e siñansa aki, e spiritu di e mortonan por bira sea amigunan poderoso òf enemigunan spantoso. Hopi hende ta kere e mentira aki. Nan tin miedu di e mortonan i ta onra nan i adorá nan. Na kontraste, Beibel ta siña ku e mortonan ta drumí na soño i ku nos mester adorá solamente e Dios berdadero, Yehova, nos Kreadó i Perkuradó.—Revelashon 4:11.

19. Konosementu di e bèrdat tokante morto ta yuda nos komprondé kua otro siñansa di Beibel?

19 Konosementu di e bèrdat tokante e mortonan ta protehá bo di mentiranan religioso. Tambe e ta yuda bo komprondé otro siñansanan di Beibel. Por ehèmpel, ora bo realisá ku hende no ta pasa pa un region di spiritu ora nan muri, e ora ei e promesa di bida eterno den Paradeis riba tera ta haña berdadero nifikashon pa bo.

20. Kua pregunta nos lo konsiderá den e siguiente kapítulo?

20 Hopi tempu pasá e hòmber hustu Jòb a hasi e pregunta aki: “Si un hende muri, lo e bolbe biba?” (Jòb 14:14) Un persona sin bida ku ta drumí den morto por bolbe bèk na bida? Loke Beibel ta siña tokante esaki ta un konsuelo masha grandi, manera e siguiente kapítulo lo mustra.

^ par. 5 Pa un konsiderashon di e palabranan “alma” i “spiritu,” sea asina bon di wak e Apèndiks, página 208-11.