1-3. Inogne iaby ty fagnontenea o ndatio miomba ty mate, le inogne ty vale’e sambe hafa mey ty fivavahagne?

NANAHIRAGNE o ndatio o fagnonteneagne rehoe tagnate ty agnarivo taogne. Lahibey o fagnonteneagne rehoe. Sambe midosy antikagne iaby ty vale’e, ndra ia reke ndra ia sady ndra aia ndra aia ty tane misy antikagne.

² Nianarantikagne taloha itoy fa ahazoagne havelogne nainai’e ty solovoigne nanoe i Jesosy Kirisity. Fa nianarantikagne ka fa mirehake ty Baiboly fa “tsy hisy sasa ty fate.” (Apokalypsy 21:4) Faie va’e mbe ho mate avao tikagne hatrake amy izao. Nirehake ty mpanjaka mahilala atao tihoe Solomona tie “mahafantatse ty ndaty velogne fa ho mate.” (Mpitoriteny 9:5) Manao ze raha hahalava velogne tikagne faie le mbe mampivali-doha avao ty raha manjò antikagne naho fa mate.

³ Manahelo tikagne naho fa misy longontikagne mate. Sady va’e hieretseretse tikagne tie: ‘Kera manao akore iareo zay? Mijale koahe? Mbe mitahy antikagne vao iareo? Mbe haintikagne ampeagne vao iareo? Mbe hifankatrea amy iareo vao tikagne indraike andro agne?’ Sambe hafa ty amalea o fivavahagneo o fagnonteneagne rehoe. Mampianatse ty ila’e fa ze ndaty soa fagnahy ho an-dagnitse agne fa ze ndaty raty fagnahy hijale agn’afobey. Misy ka ty magnanatse tie mbakalo-driake mbeo o ndatio naho fa mate. Ty ila’e ka magnanatse fa misy toeragne andehana’e o ndatio naho fa mate handignisa’e ty hitsaràgne aze, vaho izay meagne vatagne vaovao indraike.

4. Inogne ty hevetse iharoa ty fivavahagne maro miomba ty fahafatezagne?

 ⁴ Ty hevetse raike toy ty iharoa o fampianaragne rehoe, le tihoe tie: Naho fa mate o ndatio le misy raha tsy mete mate, misintake amy ty vata’e. Sambe mampianatse ty ankamaroa o fivavahagneo, ndra taolo ndra amy izao, fa velogne tsy misy fara’e, mahatrea, maharey sady mieretseretse avao tikagne ndra tie mate. Le ho mete vao zay? Miankigne amy ty fiasa i betroy ty mahavy i maso naho i sofigne vaho i eretseretsey hiasa! Faie naho fa mate tikagne tsy miasa sasa i betroy. Tsy misy raha hafa mahavy ty mate mahatsiaro, ho fale ndra ho boseke, mahatrea, maharey vaho maharendre-draha. Tsy eo iaby reo naho fa potepoteke i betroy.

5, 6. Inogne ty raha ampianare ty Baiboly miomba ty mate?

⁵ Tsy mietake amy i Jehovah ty raha miseho amo o ndatio naho fa mate fa ie ty Mpamboatse o betrò. Fanta’e ty maregne sady hazavae’e agnate Baiboly ao tie manao akore o ndatio naho fa mate. Ambara’e ao fa tsy misy sasa o ndatio naho fa mate. Mifanipake ty havelogne naho ty fate. Tsy mahatrea, tsy maharey, tsy mieretseretse ty mate. Tsy misy raha tsy mete mate ty amy ty vatantikagne. Tsy managne fagnahy tsy mete mate tikagne. *

⁶ Tafara ty nirehafa i Solomona tihoe tie, mahafantatse ty ndaty velogne fa ho mate, le hoe ka reke: “Ty mate tsy misy raha rendre’e.” Le mbe nagnazava avao reke, fa tsy tea ndra malaigne ty mate sady “tsy misy asa, eretseretse, fahaian-draha naho hilala ty an-kibory agne.” (Vakio Mpitoriteny 9:5, 6, 10.) Mirehake ka ty Salamo 146:4 fa ‘foagne ty eretsere’ o ndatio naho fa mate. Naho fa mate tikagne le mate vata’e. Manahake ty lelan’afo amy ty jiro labozỳ ty aintikagne. Naho fa mate i lelan’afoy, le tsy mandeha mbaiambaia fa tsy misy avao.

7. Akore ty nagnazavà i Jesosy ty atao tihoe mate?

⁷ Nirehake miomba o ndaty mateo ty Jesosy Kirisity. Izao ty raha rineha’e tamy i mpiana’e rey naho fa nimate ty lahilahy raike fanta’e soa atao tihoe Lazarosy: “Miroro ty Lazarosy ragnentikagne.” Nieretseretse i mpianatse rey fa rokake i arete’ey ty Lazarosy, le niroro. Diso hevetse iareo naho fa nirehake ty Jesosy tie: “Mate anio ty Lazarosy.” (Vakio Jaona 11:11-14.) Treantikagne eo fa nampanahafe i Jesosy amy ty roro ty fate. Tsy tan-dagnitse agne ty Lazarosy sady tsy tagn’afobey. Tsy niharo tamy ty anjely naho tsy niharo tamy ty raza’e fa nimate reke sady tsy nimeagne vatagne vaovao ka. Niazo ty roro fate ty Lazarosy sady le hoe maten-droro tsy magninofy. Misy andalan-teny hafa ka mampira ty fate amy ty roro. Naho fa namelogne ty anak’ampela ty ndaty raike atao tihoe Jairo ty Jesosy, le nirehake tie: “Tsy mate reke fa miroro.” (Lioka 8:52, 53) Nirehake ka ty Davida fa “azo ty roro fate” ty ndaty naho fa mate.—Salamo 13:3.

8. Inogne ty magnamaregne fa tsy lahan’Andrianagnahare aze ty hahafate o ndatio?

⁸ Fa ty nandahara i Jehovah Andrianagnahare o ndatio vao tie ho mate? Tsy izay! Ho velogne an-tane etoy ty namboara’e aze. Fa nianarantikagne taloha tagne fa nampitobohe i Jehovah tamy i tonda fanjakay ao i mpirovaly voaloha’e rey. Tsy narare iareo fa nitahien’Andrianagnahare. Ty raha hahasoa iareo mirovaly avao ty nirie i Jehovah. Teà ty rae bey hatea ho antetse naho ho mate vao ty ana’e? Tsy teà’e! Teà i Jehovah ka i ana’e rey sady nirie’e ty hahasambatse iareo an-tane etoy nainai’e. Izao ty raha rehafe ty Baiboly miomba o ndatio: “Nazili’e [Jehovah] agnate ty fo o ndatio  ao ty ho nainai’e.” (Mpitoriteny 3:11) Fa nazily i Jehovah am-pontikagne ao ty fagniriagne ho velogne nainai’e sady nisy raha nanoe’e hahafale antikagne amo o fagniriagne iohoe.

9. Inogne ty raha nandilia i Jehovah i Adama? Hazavao fa tsy sarotse ty nagnorike o lily iohoe.

⁹ Inogne ty anto’e mahafate o ndatio? Aloha ty hamaleantikagne  izay, le ho fantarentikagne hey ty raha niseho tamy tie mbe ni-lahilahy raike naho mbe ni-ampela raike avao ty tan-tane etoy. Hoe ty Baiboly: “Nampitirie i Jehovah Andrianagnahare tamo o taneo ze karazan-katae soasoa ty magnente aze sady mampitelegne ive.” (Genesisy 2:9) Faie nisy raha nandiliagne iareo. Hoe ty Jehovah tamy i Adama: “Hano iaby ze lani’o amy ze voa-katae amo o tondao ao. Faie ao tsy hohane’o ty voa i hatae fahafantaragne ty soa naho ty ratỳ, fa naho homagne aze rehe le ho mate.” (Genesisy 2:16, 17) Tsy sarotse ty nagnorike o lily iohoe fa maro ty hatae nampihinanegne i Adama naho i Eva. Tamy izay ty ho nanoroa i Adama naho i Eva ty hatea’e an’Andrianagnahare fa ie ty nagnomey iareo ze kila raha, agnisa izay ty fiaignagne voririke. Naho iareo ka ro nagnorike ty lilin’Andrianagnahare, le izay ty nanoroa iareo fa miasy ty fahefàn-dRae’e sady te hahazo ty tari-dala’e feno hatea.

10, 11. a) Akore ty nahavy i mpirovaly voaloha’e rey tsy nagnorike ty lilin’Andrianagnahare? b) Nagnino ty tsy fagnoriha i Adama naho i Eva ro hakeo bey?

¹⁰ Faie ndra tsy nagnorike ty fagnanara i Jehovah i mpirovaly voaloha’e rey. Sare nampiasa menaragne ty Satana mba hagnonteneagne i Eva tie: “Toe nanao tihoe hao ty Andrianagnahare tie: Tsy azo’areo hanegne ze hatae agnate o tondao ao?” Hoe ka ty navale i Eva: “Azo’ay hanegne iaby ty voa ze hatae amo o tondao ao. Fa izao ty nisaontsien’Andrianagnahare: ‘Ao tsy hohane’areo ty voa i hatae raike agnivo i tonday eoy, vaho tsy ho tsapae’areo ka, tsy mone ho mate nareo.’ ”—Genesisy 3:1-3.

¹¹ “Tsy ho mate nareo” hoe ty Satana. “Fantan’Andrianagnahare tie hibolanake ty maso’areo naho fa homagne aze, le ho hambagne aman’Andrianagnahare nareo hahafantatse ty soa naho ty raty.” (Genesisy 3:4, 5) Teà i Satana hino ty Eva fa hahasoa aze ty fihinana’e ty voa i hatae rinaray. Nihevetse reke fa tsy misy mandily i Eva amy ty fiaigna’e miomba ty soa naho ty raty. Nirehake ka ty Satana fa nao mandagnitse ty Jehovah naho fa nisaontsy ty ho voka ty fihinanagne  i hatae nandraràgney. Nagnorike ty reha i Satana ty Eva. Nangalake tamy ty voa i hataey ty Eva, le nihinagne. Nimea’e ka ty vali’e, le nihinagne. Fanta iareo mirovaly soa ty raha nanoe’e. Fanta’e fa le i raha nataon’Andrianagnahare tihoe ko ataoy ro natao’e. Nisatry raha iareo fa nandika ty lilin’Andrianagnahare tsy sarotse sady tsy mavesatse, naho fa nihinagne ty voa i hataey. Tsy nagnisy dika’e an-dRae’e naho ty fahefà’e iareo. Tsy misy handiera’e iareo fa tsy niasy i Mpamboatse bey hateay!

12. Inogne ty magnampe antikagne hahafantatse ty fanahelo i Jehovah naho fa nandietse aze ty Adama naho i Eva?

¹² Hanao akore rehe naho tsy mete’o anaragne ty ana’o sady tsy miasy azo ro mbe malaigne azo? Mampikoretse ty  fo’o zay. Ihe ro niteza naho niatrake aze. Dineho ka tie nanao akore hoe rehe ty arofo i Jehovah naho fa nandietse aze ty Adama naho i Eva.

13. Inogne ty raha nisaontsie i Jehovah fa hanjò i Adama naho fa mate reke, le inogne ty dika izay?

¹³ Tsy misy anto’e hagnengà i Jehovah i Adama naho i Eva ho velogne nainai’e, fa tsy nitsanom-bolàgnegne iareo. Nimate iareo fa izay ty nisaontsie i Jehovah. Tsy nisy sasa ty Adama naho i Eva. Tsy nisy tane nomba’e iareo. Akore ty ahafantarantikagne izay? Izao ty fatse nanoe i Jehovah tamy i Adama naho fa tsy nimete’e anaragne: ‘Hiheregne amo o taneo rehe, fa boake amo o taneo ty nangalagne azo. Fa lemboke rehe le hiheregne ho lemboke indraike.’ (Genesisy 3:19) Lembon-tane ty namboara i Jehovah i Adama. (Genesisy 2:7) Mbe tsy nisy hey ty Adama taloha ty namboaragne aze. Naho fa nisaontsy ty Jehovah tie hiheregne ho lemboke indraike ty Adama, le ty dika izay tsy hisy sasa indraike reke. Tsy hanagne aigne manahake i lemboke namboaragne azey ty Adama.

14. Inogne ty mahavy antikagne ho mate?

¹⁴ Mbe ho nivelogne hatrake amy izao ty Adama naho i Eva, faie tsy nagnorike ty saontsin’Andrianagnahare, le nimate fa nanagne tahigne. Mate ka tikagne fa namindra hakeo naho fate tamy ty tarana’e ty Adama. (Vakio Romanina 5:12.) Tsy misy hilaìsagne o hakeo iohoe fa manahake ty areten-draty manaranake. Fate ty voka’e. Fahavalo ty fate fa tsy ragnetse. (1 Korintianina 15:26) Isaorantikagne ty solovoigne nimey i Jehovah handrombahagne antikagne amo o fahavalo tsy miheve maso iohoe!

15. Nagnino ty fahafantaragne ty maregne miomba ty mate ro mampionogne?

¹⁵ Mampionogne ty fahafantaragne ty fampianara ty Baiboly miomba ty mate. Nitreantikagne teo fa tsy mijale naho  tsy ore ty mate. Tsy toko’e hatahoragne o ndaty nimateo fa tsy magnangatse sasa. Tsy mipay fagnampeagne boake amantikagne sady tsy magnampe antikagne ty mate. Tsy amantikagne mirehake sasa reke. Maro ty mpitarike fivavahagne mirehake fa nao mbe mahay magnampe o ndaty nimateo, le magnomey drala iareo ze ndaty mino izay. Faie naho fa itikagne ro mahafantatse ty maregne, le tsy ho fitahe ty mpagnanatse mavande hoe izay.

16. Ia ty nanjilike hevetse diso tamy ty fampianara ty fivavahagne maro, le akore ty nanjiliha’e aze?

¹⁶ Mitovy amy ty raha ampianare ty Baiboly miomba ty mate vao ty raha ampianare ty fivavahagne misy azo? Tsy mitovy amy izay ty raha ampianare ty fivavahagne maro. Inogne ty anto’e? Nisy hevetse diso nazily i Satana ty amo o fampianaragne rehoe ao. Mampiasa o fivavahan-disò reke soa tie mino o ndatio tie mbe velogne akalo-driake agne o ndatio naho fa mate ty vata’e. Vande zay sady mbe tovogna i Satana vande ambone’e ao ka soa tie mihalavitse i Jehovah Andrianagnahare o ndatio. Inogne ty anto’e irehafantikagne izay?

17. Nagnino ty fampianaragne miomba ty fampijaleagne nainai’e agn’afobey ro magnafa-baraka i Jehovah?

¹⁷ Fa rinehake taloha teo fa ty ankamaroa o fivavahagneo mampianatse fa ze ndaty nanao raty hampijalegne nainai’e agn’afobey naho fa mate. Magnafa-baraka an’Andrianagnahare ze magnanatse izay. Tsy hampijale o ndatio ty Andrianagnahare fa bey hatea. (Vakio 1 Jaona 4:8.) Akore ty heve’o naho misy ndaty raike magnoro ty tagna ty ajaja tsy nimete’e anaragne? Mbe hisia’o dika’e vao ty ndaty nanao izay? Mba teà’o ho rehafegne agnila’o eo vao ty agnara’e? Tsy ho teà’o zay! Va’e ndaty tsy miferenain-draha ty ho fieretsereta’o aze. Teà i Satana hino tikagne fa mampijale o ndatio agn’afobey ty Jehovah!

18. Inogne ty fampianaran-diso mahavy o ndatio hivavake amo o ndaty nimateo?

¹⁸ Misy fivavahagne ka ampiasae i Satana fa nao manjary  fagnahy o ndatio naho fa mate, le toko’e hiasiagne naho homeagne voninahitse. Mampianatse iareo fa ho ragnetse mahery ndra fahavalo mampatahotse ty fagnahy o ndaty mateo. Maro ty ndaty mino i vande zay. Hafara’e iareo matahotse o ndaty mateo naho magnomey voninahitse aze sady mivavake ama’e. Mifanipake amy izay ty raha ampianare ty Baiboly. Ampianare’e fa miroro ty mate, le i Jehovah, i Andrianagnahare maregne naho Mpamboatse sady Mpamelogne antikagney avao ro toko’e hivavahagne.—Apokalypsy 4:11.

19. Inogne ty fampianara ty Baiboly ho haintikagne naho fa mahafantatse ty maregne miomba ty mate tikagne?

¹⁹ Tsy ho azo ty fagnanaran-diso rehe naho mahafantatse ty maregne miomba ty mate. Magnampe azo hahafantatse ty fampianaragne hafa agnate Baiboly ao ka zay. Hisy dika’e ama’o, ohatse i fampitamagne manao tihoey tie ho velogne nainai’e an-tane etoy o ndatio naho fa hai’o soa fa tsy mandeha akalo-driake agne o ndatio naho fa mate.

20. Inogne ty fagnonteneagne hodinehentikagne amy ty toko manonjohy itoy?

²⁰ Fa ela bey ty nagnontenea ty lahilahy raike maren-tane atao tihoe Joba tie: “Naho mate ty lahilahy tsy marare, le mbe ho velogne indraike vao reke?” (Joba 14:14) Le mbe ho velogne vata’e vao ty ndaty tsy managn’aigne azo ty roro fate? Ho treantikagne amy ty toko manonjohy itoy fa mampionogne ty raha ampianare ty Baiboly miomba izay.