Skip to content

Skip to table of contents

VAHE ONO

‘Oku ‘i Fē ‘a e Kau Maté?

‘Oku ‘i Fē ‘a e Kau Maté?
  • Ko e hā ‘oku hoko kiate kitautolu ‘i he taimi ‘oku tau mate aí?

  • Ko e hā ‘oku tau mate aí?

  • ‘E fakafiemālie ke ‘ilo‘i ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e maté?

1-3. Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i ‘oku ‘eke ‘e he kakaí fekau‘aki mo e maté, pea ko e hā ‘a e tali ‘oku ‘omai ‘e he ngaahi lotu kehekehé?

KO E ngaahi fehu‘i eni kuo fakakaukau ‘a e kakaí fekau‘aki mo ia ‘i he laui afe‘i ta‘u. Ko e ngaahi fehu‘i mahu‘inga ia. Tatau ai pē pe ko hai kitautolu, pe ko fē ‘oku tau nofo aí, ko e talí ‘oku kaunga ia kiate kitautolu taki taha.

2 ‘I he vahe ki mu‘á, na‘a tau lāulea ai ki he founga hono fakaava ‘e he feilaulau huhu‘i ‘a Sīsū Kalaisí ‘a e hala ki he mo‘ui ta‘engatá. Na‘a tau toe ako ai ‘oku tomu‘a tala ‘e he Tohi Tapú ha taimi ‘a ia “ ‘e ‘ikai toe ai ha mate.” (Fakahā 21:4) Lolotonga iá, ‘oku tau mate kotoa pē. “Ko e kau mo‘ui ‘oku nau ‘ilo ai pe te nau pekia,” ko e lau ia ‘a e poto ko Tu‘i Solomoné. (Koheleti 9:5) ‘Oku tau feinga ke mo‘ui ‘i he lōloa taha ‘e ala lavá. Neongo ia, ‘oku tau fifili pe ko e hā ‘e hoko kiate kitautolu ‘i he taimi ‘oku tau mate aí.

3 ‘I he taimi ‘oku mate ai ‘a e fa‘ahinga ‘oku tau ‘ofa aí, ‘oku tau mamahi. Pea ‘oku tau ‘eke nai: ‘⁠Ko e hā kuo hoko kiate kinautolú? ‘Oku nau faingata‘a‘ia? ‘Oku nau le‘ohi kitautolu? ‘E lava ke tau tokoni kiate kinautolu? ‘E faifai ange pea tau toe sio kiate kinautolu?’ ‘Oku ‘omi ‘e he ngaahi lotu ‘i he māmaní ‘a e tali kehekehe ki he ngaahi fehu‘í ni. ‘Oku ako‘i ‘e he ngaahi lotu ‘e ni‘ihi kapau te ke mo‘ui‘aki ha mo‘ui ‘oku lelei, te ke ‘alu ki hēvani, ka ‘o kapau te ke mo‘ui‘aki ha mo‘ui kovi, te ke vela ‘i ha feitu‘u ‘o e fakamamahi. ‘Oku ako‘i ‘e he ngaahi lotu kehé ‘o pehē, ‘i he maté, ‘oku hoko atu ai ‘a e kakaí ki he nofo‘anga laumālié ke fakataha ai mo ‘enau fanga kuí. Lolotonga iá ‘oku ako‘i ‘e he ngaahi lotu ‘e ni‘ihi ‘oku ‘alu ‘a e kau maté ki ha pulotu ke fakamāu‘i pea toki fanau‘i sino fo‘ou kinautolu, pe toe fanau‘i ‘i ha sino ‘e taha.

4. Ko e hā ‘a e fakakaukau tefito ‘oku ma‘u ‘e he ngaahi lotu lahi ‘o fekau‘aki mo e maté?

4 Ko e ngaahi akonaki fakalotu peheé ‘oku nau ma‘u kotoa ‘a e fo‘i fakakaukau tefito ‘e taha—ko e pehē ‘oku hao atu nai hotau konga ‘i he mate ‘a e sino fakamatelié. Fakatatau ki he meimei lotu kotoa pē, ‘i he kuohilí mo e lolotonga ní, ‘oku tau mo‘ui hokohoko ‘i ha tu‘unga ‘o ta‘engata fakataha mo e malava ke sio, fanongo mo fakakaukau. Neongo ia, ‘e lava fēfē ke hoko iá? Ko hotau ngaahi ongo‘angá, fakataha mo ‘etau ngaahi fakakaukaú, ‘oku fakafehokotaki kotoa ia ki he ngaahi ngāue ‘a hotau ‘utó. ‘I he maté, ‘oku tu‘u ai ‘a e ngāue ‘a e ‘utó. Ko ‘etau ngaahi manatú, ngaahi ongo‘í mo e ngaahi ongo‘angá ‘oku ‘ikai te nau hokohoko atu ‘o ‘ikai fakafalala ki ha me‘a ‘a ‘enau ngāué ‘i ha fa‘ahinga founga fakamisiteli. ‘Oku ‘ikai te nau hao ‘i he maumau ‘a hotau fo‘i ‘utó.

KO E HĀ ‘OKU HOKO MO‘ONI ‘I HE MATÉ?

5, 6. Ko e hā ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú ‘o fekau‘aki mo e tu‘unga ‘o e kau maté?

5 Ko e me‘a ‘oku hoko ‘i he maté ‘oku ‘ikai misiteli ia kia Sihova, ‘a e Tokotaha-Fakatupu ‘o e fo‘i ‘utó. ‘Okú ne ‘afio‘i ‘a e mo‘oní, pea ‘i he‘ene Folofolá, ‘a e Tohi Tapú, ‘okú ne fakamatala‘i ai ‘a e tu‘unga ‘o e kau maté. Ko ‘ene akonaki mahinó eni: ‘I he taimi ‘oku mate ai ha tahá, ‘oku ngata ‘a ‘ene ‘i aí. Ko e maté ko e fehangahangai ia ‘o e mo‘uí. ‘Oku ‘ikai ke sio pe fanongo pe fakakaukau ‘a e kau maté. ‘Oku ‘ikai hao mo‘ui atu na‘a mo hatau konga ‘e taha ‘i he mate ‘a e sinó. ‘Oku ‘ikai ke tau ma‘u ha laumālie ta‘efa‘amate. *

Na‘e ‘alu ki fē ‘a e uló?

6 Hili hono fakahaa‘i ‘e Solomone ‘oku ‘ilo‘i ‘e he kau mo‘uí te nau maté, na‘á ne tohi: “Ka ko e kau pekia ‘oku ‘ikai te nau ‘ilo ha momo‘i me‘a.” Na‘á ne fakalahi leva ‘i he fo‘i mo‘oni tefito ko iá ‘aki ‘ene pehē ko e kau maté ‘oku ‘ikai lava ke nau ‘ofa pe fehi‘a pea “ ‘oku ‘ikai ha ngaue, pe ha fakakaukau, pe ha ‘ilo, pe ha poto ‘i [he fa‘itoká].” (Faka‘ītali ‘amautolu; Koheleti 9:​5, 6, 10) ‘I he founga meimei tatau, ‘oku pehē ‘e he Sāme 146:4 ‘i he taimi ‘oku mate ai ha tangatá, “ko ‘ene ngaahi fakakaukau ‘oku mate.” ‘Oku tau matengofua pea ‘oku ‘ikai ke tau hao mo‘ui atu ‘i he mate ‘a hotau sinó. Ko e mo‘ui ‘oku tau ma‘ú ‘oku hangē ia ko ha ulo ‘a ha fo‘i te‘elangó. ‘I he taimi ‘oku tāmate‘i ai ‘a e uló, ‘oku ‘ikai ke ‘alu ia ki ha toe feitu‘u. ‘Oku mole atu pē ia.

ME‘A NA‘E LEA‘AKI ‘E SĪSŪ FEKAU‘AKI MO E MATÉ

7. Na‘e anga-fēfē hono fakamatala‘i ‘e Sīsū ‘a e me‘a ‘oku tatau mo e maté?

7 Na‘e lea ‘a Sīsū Kalaisi ‘o fekau‘aki mo e tu‘unga ‘o e kau maté. Na‘á ne fai ia ‘i he fekau‘aki mo Lāsalosí, ko ha tangata ‘a ia na‘á ne ‘ilo‘i lelei pea na‘á ne mate. Na‘e tala ange ai ‘e Sīsū ki he‘ene kau ākongá: “Ko si‘ota[u] kaume‘a ko Lasalosi kuo mohe.” Na‘e fakakaukau ‘a e kau ākongá na‘e ‘uhinga ‘a Sīsuú na‘e mālōlō ‘i he mohé ‘a Lāsalosi, ‘i ha‘ane fakaakeake mei ha puke. Na‘e hala ‘enau ma‘ú. Na‘e fakamatala ‘a Sīsū: “Kuo pekia ‘a Lasalosi.” (Sione 11:​11-14) Fakatokanga‘i na‘e fakahoa ‘e Sīsū ‘a e maté ki he mālōlō pea mo e mohe. Na‘e ‘ikai ke ‘i hēvani ‘a Lāsalosi pe ‘i ha heli ‘oku vela. Na‘e ‘ikai te ne fetaulaki mo e kau ‘āngeló pe ko ‘ene fanga kuí. Na‘e ‘ikai ke toe fanau‘i ‘a Lāsalosi ko ha toe tangata ‘e taha. Na‘á ne mālōlō ‘i he maté, ‘o hangē na‘á ne ‘i ha mohe ma‘u ‘o ‘ikai ha misí. ‘Oku toe fakahoa ‘e he ngaahi konga Tohi Tapu kehé ‘a e maté ki he mohé. Ko e fakatātaá, ‘i he taimi na‘e tolomaka‘i ai ki he mate ‘a e ākonga ko Sitīvení, ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú na‘á ne “mohe.” (Ngāue 7:60) ‘I he tu‘unga meimei tatau, na‘e tohi ‘a e ‘apositolo ko Paulá fekau‘aki mo e ni‘ihi ‘i hono ‘ahó ‘a ia na‘a nau “mohe” ‘i he maté.—1 Kolinito 15:6.

Na‘e ngaohi ‘e Sihova ‘a e tangatá ke mo‘ui ta‘engata ‘i he māmaní

8. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i na‘e ‘ikai ko e taumu‘a ia ‘a e ‘Otuá ki he kakaí ke nau mate?

8 Ko e mu‘aki taumu‘a ia ‘a e ‘Otuá ki he kakaí ke nau mate? ‘Ikai ‘aupito! Na‘e ngaohi ‘e Sihova ‘a e tangatá ke mo‘ui ta‘engata ‘i he māmaní. Hangē ko ia na‘a tau ako ki mu‘a ange ‘i he tohí ni, na‘e tuku ‘e he ‘Otuá ‘a e ‘uluaki ongo me‘a fakaetangatá ‘i ha palataisi faka‘ofo‘ofa. Na‘á ne tāpuaki‘i kinaua ‘aki ‘a e mo‘ui lelei haohaoa. Na‘e fiema‘u pē ‘e Sihova ‘a e lelei ma‘anaua. ‘Oku fiema‘u ‘e ha mātu‘a ‘ofa ‘a ‘ene fānaú ke nau faingata‘a‘ia ‘i he mamahi ‘o e ta‘umotu‘á pea mo e maté? Ko hono mo‘oní ‘oku ‘ikai! Na‘e ‘ofa ‘a Sihova ‘i he‘ene fānaú pea loto ke nau ma‘u ‘a e fiefia ta‘ehanongata‘anga ‘i he māmaní. ‘I he fekau‘aki mo e tangatá, ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Kuo ne ‘ai [‘e Sihova] ‘a itaniti ki honau loto.” (Koheleti 3:11) Na‘e fakatupu kitautolu ‘e he ‘Otuá fakataha mo e holi ke mo‘ui ta‘engata. Pea kuó ne fakaava ‘a e hala ki he holi ko iá ke fakahoko.

‘UHINGA ‘OKU MATE AI ‘A E TANGATÁ

9. Ko e hā ‘a e fakangatangata na‘e tuku ‘e Sihova kia ‘Ātamá, pea ko e hā na‘e ‘ikai faingata‘a ai ke talangofua ki he fekau ko ení?

9 Ko e hā leva ‘oku mate ai ‘a e tangatá? Ke ma‘u ‘a e talí, kuo pau ke tau lāulea ki he me‘a na‘e hokó ‘i he taimi na‘e ‘i ai ai ‘a e tangata pē taha mo e fefine ‘e taha ‘i he māmaní. ‘Oku fakamatala ‘a e Tohi Tapú: “Na‘e fakatupu ‘e Sihova Elohimi mei he kelekele ‘a e ‘akau kehekehe na‘e ha faka‘ofo‘ofa, pea lelei ki he kai.” (Senesi 2:9) Kae kehe, na‘e ‘i ai ‘a e fakangatangata ‘e taha. Na‘e tala ‘e Sihova kia ‘Ātama: “ ‘E lelei ‘aupito ho‘o kai mei he ngahi ‘akau kehekehe ‘o e ngoue; ka ko e ‘Akau ‘o e ‘Ilo-‘o-e-lelei-mo-e-kovi ‘e ‘ikai te ke kai mei ai: he ko e ‘aho te ke kai mei ai kuo pau te ke mate.” (Senesi 2:​16, 17) Ko e fekau ko ení na‘e ‘ikai faingata‘a ke talangofua ki ai. Na‘e ‘i ai ‘a e ngaahi ‘ulu‘akau lahi kehe ‘a ia na‘e lava ke kai mei ai ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi. Ka na‘á na ma‘u ‘i he taimi ko ení ha faingamālie makehe ke fakahaa‘i ai ‘ena hounga‘ia ki he Tokotaha ‘a ia na‘á ne foaki ange kiate kinaua ‘a e me‘a kotoa pē, ‘o kau ai ‘a e mo‘ui haohaoá. Ko ‘ena talangofuá ‘e toe fakahaa‘i ai na‘á na faka‘apa‘apa‘i ‘a e tu‘unga mafai ‘o ‘ena Tamai fakahēvaní pea na‘á na fiema‘u ‘ene tataki anga-‘ofá.

10, 11. (a) Na‘e anga-fēfē ‘a e hoko ‘a e ‘uluaki ongo me‘a fakaetangatá ‘o talangata‘a ki he ‘Otuá? (e) Ko e hā ko ha me‘a mafatukituki ai ‘a e talangata‘a ‘a ‘Ātama mo ‘Iví?

10 Ko e me‘a fakamamahí, he na‘e fili ‘a e ‘uluaki ongo me‘a fakaetangatá ke na talangata‘a kia Sihova. ‘I he lea fakafou ‘i ha ngatá, na‘e ‘eke ai ‘e Sētane kia ‘Ivi: “ ‘Oku mo‘oni koā kuo folofola ‘e he ‘Otua ke ‘oua te mo kai mei he ‘akau kehekehe ‘o e ngouetapu?” Na‘e tali ange ‘e ‘Ivi: “ ‘Oku ngofua pe ‘ema kai ‘a e fua ‘o e ngaahi ‘akau ‘o e ngouetapu: ka ko e fua ‘o e ‘akau ‘oku ‘i he loto ngoue, kuo folofola ‘a e ‘Otua, ‘E ‘ikai te mo kai mei ai, pea ‘e ‘ikai te mo ala ki ai, na‘a mo mate.”—Senesi 3:​1-3.

11 “ ‘E ‘ikai ‘aupito te mo mate,” ko Sētane ange ia. “ ‘Oku mea‘i ‘e he ‘Otua ko e ‘aho te mo kai ai ‘e ‘a ai homo mata, pea te mo hoko ke hange ko e ‘Otua, ho‘omo ‘ilo ‘a e lelei mo e kovi.” (Senesi 3:​4, 5) Na‘e loto ‘a Sētané ke tui ‘a ‘Ivi te ne ma‘u ‘aonga ‘i he‘ene kai ‘a e fua‘i‘akau na‘e tapuí. Fakatatau kia Sētane, ‘e lava ke fili pē ‘e ‘Ivi ma‘ana ‘a e me‘a na‘e tonú mo e me‘a na‘e halá; ‘e lava ke ne fai ‘a e me‘a na‘á ne loto ki aí. Na‘e toe tukuaki‘i ‘e Sētane ‘o pehē, na‘e loi ‘a Sihova fekau‘aki mo e ngaahi nunu‘a ‘o hono kai ‘o e fua‘i‘akaú. Na‘e tui ‘a ‘Ivi kia Sētane. Ko ia, na‘á ne toli ha fua‘i‘akau ‘o ne kai. Na‘á ne toe ‘oange leva ha me‘a ki hono husepānití, pea na‘á ne kai mo ia foki mei ai. Na‘e ‘ikai te na fai ia ‘i he ta‘e‘ilo. Na‘á na ‘ilo‘i na‘á na fai ‘a e me‘a tofu pē na‘e tala ange ‘e he ‘Otuá ke ‘oua te na faí. ‘I hono kai ‘a e fua‘i‘akaú, na‘á na talangata‘a fakahangatonu ai ki ha fekau faingofua mo faka‘atu‘i. Na‘á na fakahaa‘i ai ‘a e ta‘etoka‘i ‘o ‘ena Tamai fakahēvaní mo hono tu‘unga mafaí. Ko e ta‘efaka‘apa‘apa ko ia ki hona Tokotaha-Fakatupu ‘ofá na‘e ‘ikai ala fakamolemole‘i!

12. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke mahino‘i ‘a e anga ‘o e ongo‘i ‘a Sihová ‘i he taimi na‘e fou ai ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi ‘i ha ‘alunga ‘o e fakafepaki kiate iá?

12 Ke fakatātaa‘i: ‘E fēfē ho‘o ongo‘í kapau na‘á ke tauhi hake mo tokanga‘i ha foha pe ko ha ‘ofefine peá ne talangata‘a ki mui kiate koe ‘i ha founga na‘e fakahaa‘i ai na‘e ‘ikai ha‘ane faka‘apa‘apa pe ‘ofa kiate koe? ‘E fakatupunga ‘e he me‘a ko iá ke ke loto-mamahi lahi. Faka‘uta atu leva ki he mamahi kuo pau na‘e ongo‘i ‘e Sihova ‘i he taimi na‘e fou ai ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi fakatou‘osi ‘i ha ‘alunga ‘o e fakafepaki kiate iá.

Na‘e ha‘u ‘a ‘Ātama mei he efú, pea na‘á ne toe foki pē ki he efú

13. Ko e hā na‘e folofola‘aki ‘e Sihova ‘e hoko kia ‘Ātama ‘i he maté, pea ‘oku ‘uhinga ení ki he hā?

13 Na‘e ‘ikai ha ‘uhinga kia Sihova ke ne fakatolonga ai ‘o ta‘engata ‘a e ongo talangata‘a ko ‘Ātama mo ‘Iví. Na‘á na mate, ‘o hangē tofu pē ko ia na‘á ne folofola‘aki ‘e hoko kiate kinauá. Na‘e ngata ‘a e ‘i ai ‘a ‘Ātama mo ‘Iví. Na‘e ‘ikai te na hoko atu ki ha nofo‘anga laumālie. ‘Oku tau ‘ilo‘i ení koe‘uhi ko e me‘a na‘e folofola‘aki ‘e Sihova kia ‘Ātama hili hono ui ia ke ne fakamatala ki he‘ene talangata‘á. Na‘e folofola ‘a e ‘Otuá: “[Te] ke foki ki he kelekele ‘a ia na‘e to‘o koe mei ai: he ko e efu koe, pea ko e efu te ke foki ki ai.” (Senesi 3:19) Na‘e ngaohi ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Ātama mei he efu ‘o e kelekelé. (Senesi 2:7) Ki mu‘a ‘i he me‘a ko iá, na‘e ‘ikai ke ‘i ai ha ‘Ātama. Ko ia ai, ‘i he taimi na‘e folofola ai ‘a Sihova ‘e foki ‘a ‘Ātama ki he efú, na‘á Ne ‘uhingá ‘e foki ‘a ‘Ātama ki ha tu‘unga ‘o e ‘ikai ke toe ‘i ai. ‘E ta‘emo‘ui ‘a ‘Ātama ‘o hangē pē ko e efu ‘a ia na‘e ngaohi ia mei aí.

14. Ko e hā ‘oku tau mate aí?

14 Na‘e mei lava pē ke mo‘ui ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi ‘i he ‘ahó ni, ka na‘á na mate koe‘uhí na‘á na fili ke talangata‘a ki he ‘Otuá pea ko ia ai na‘á na faiangahala. Ko e ‘uhinga ‘oku tau mate aí he ko e tu‘unga angahala‘ia ‘o ‘Ātamá pea pehē ki he maté na‘e fakahoko mai ia ki he kotoa ‘o hono hakó. (Loma 5:12) Ko e angahala ko iá ‘oku hangē ia ha mahaki fakalilifu kuo tukufakaholo mai ‘a ia he‘ikai lava ke hao mei ai ha taha. Ko hono nunu‘á, ‘a e maté, ko ha mala. Ko e maté ko ha fili, ‘o ‘ikai ko ha kaume‘a. (1 Kolinito 15:26) He hounga‘ia ē ko kitautolu ‘i hono tokonaki mai ‘e Sihova ‘a e huhu‘í ke fakahaofi ai kitautolu mei he fili kovi faka‘ulia ko ení!

KO HONO ‘ILO‘I ‘A E MO‘ONI FEKAU‘AKI MO E MATÉ ‘OKU ‘AONGA

15. Ko e hā ‘oku fakafiemālie ai ke ‘ilo‘i ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e maté?

15 Ko e me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo e tu‘unga ‘o e kau maté ‘oku fakafiemālie. Hangē ko ia kuo tau ‘ilo‘í, ‘oku ‘ikai ke tofanga ‘a e kau maté ‘i ha langa pe loto-mamahi. ‘Oku ‘ikai ha ‘uhinga ke ilifia ai kiate kinautolu, koe‘uhí he‘ikai ke nau lava ‘o fakatupu ha maumau kiate kitautolu. ‘Oku ‘ikai te nau fiema‘u ‘etau tokoní, pea ‘e ‘ikai lava ke nau tokoni‘i kitautolu. He‘ikai lava ke tau talanoa mo kinautolu, pea he‘ikai lava ke nau talanoa mo kitautolu. ‘Oku taukave‘i loi ‘e he kau taki lotu tokolahi ‘e lava ke nau tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga kuo maté, pea ko e kakai ‘oku nau tui ki he kau taki ko iá ‘oku nau ‘oange ‘a e pa‘anga kiate kinautolu. Ka ko hono ‘ilo‘i ‘a e mo‘oní ‘oku malu‘i ai kitautolu mei hono kākaa‘i ‘e he fa‘ahinga ‘oku nau ako‘i ‘a e ngaahi loi peheé.

16. Ko hai kuó ne tākiekina ‘a e ngaahi akonaki ‘a e ngaahi lotu lahi, pea ‘i he founga fē?

16 ‘Oku loto-tatau ‘a ho‘o lotú mo e me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo e kau maté? Ko e lahi taha ‘o e ngaahi lotú ‘oku ‘ikai. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ko ‘enau ngaahi akonakí kuo tākiekina ia ‘e Sētane. ‘Okú ne ngāue‘aki ‘a e lotu loí ke ‘ai ‘a e kakaí ke nau tui ‘o pehē ‘i he hili ‘a e mate ‘a honau sinó, te nau hokohoko atu ke mo‘ui ‘i ha nofo‘anga laumālie. Ko ha fo‘i loi eni ‘oku fakataha‘i ‘e Sētane mo e ngaahi loi kehe, ke fakatafoki‘i ‘aki ‘a e kakaí meia Sihova ko e ‘Otuá. ‘O anga-fēfē?

17. Ko e hā ‘oku ‘ikai fakalāngilangi‘i ai ‘a Sihova ‘i he akonaki ‘o e fakamamahi‘i ta‘engatá?

17 Hangē ko ia kuo fakatokanga‘i ki mu‘á, ‘oku ako‘i ‘e he ngaahi lotu ‘e ni‘ihi kapau na‘e mo‘ui‘aki ‘e ha taha ha mo‘ui kovi, ‘i he hili ‘a e maté te ne ‘alu ki ha feitu‘u ‘o e fakamamahi ‘i ha afi ke ne faingata‘a‘ia ta‘engata ai. Ko e akonaki ko ení ‘oku ‘ikai fakalāngilangi‘i ai ‘a e ‘Otuá. Ko Sihová ko ha ‘Otua ‘o e ‘ofa pea ‘e ‘ikai ‘aupito te ne ‘ai ‘a e kakaí ke nau faingata‘a‘ia peheni. (1 Sione 4:8) ‘E fēfē ha‘o ongo‘i fekau‘aki mo ha tangata ‘a ia na‘á ne tautea‘i ha ki‘i tama talangata‘a ‘aki hono pukepuke ‘a hono ongo nimá ‘i ha afi? Te ke faka‘apa‘apa‘i ha tangata pehē? Ko hono mo‘oní, ‘e a‘u ‘o ke loto ke ke hoko ‘o ‘ilo‘i ia? ‘Ikai ‘aupito! Ngalingali te ke fakakaukau na‘á ne anga-fakamamahi ‘aupito. Neongo ia, ‘oku loto ‘a Sētane ke tau tui ‘oku fakamamahi‘i ‘e Sihova ‘a e kakaí ‘o ta‘engata ‘i ha afi—‘i ha ngaahi ta‘u ta‘efa‘alaua ‘e laui piliona!

18. Ko e lotu ki he kau maté ‘oku makatu‘unga ia ‘i he fo‘i loi fakalotu ko e hā?

18 ‘Oku toe ngāue‘aki ‘e Sētane ha ngaahi lotu ‘e ni‘ihi ke ako‘i ai ‘i he hili ‘a e maté ‘oku hoko ai ‘a e kakaí ko e ngaahi laumālie ‘a ia kuo pau ke faka‘apa‘apa‘i mo fakalāngilangi‘i ‘e he kau mo‘uí. Fakatatau ki he akonaki ko ení, ko e ngaahi laumālie ‘o e kau maté ‘e lava ke hoko ko e ngaahi kaume‘a mālohi pe ko e ngaahi fili fakalilifu. ‘Oku tui ‘a e kakai tokolahi ki he fo‘i loí ni. ‘Oku nau manavahē ki he kau maté pea fai kiate kinautolu ‘a e fakalāngilangi mo e lotu. ‘I hono kehé, ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú ko e kau maté ‘oku nau mohe pea ‘oku totonu ke tau lotu pē ki he ‘Otua mo‘oní, ‘a Sihova, ‘a hotau Tokotaha-Fakatupú mo e Tokotaha-Tokonakí.—Fakahā 4:11.

19. Ko hono ‘ilo‘i ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e maté ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ke mahino‘i ‘a e akonaki Fakatohitapu kehe fē?

19 Ko hono ‘ilo‘i ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e kau maté ‘oku malu‘i ai koe mei hono takihala‘i ‘e he ngaahi loi fakalotú. ‘Oku toe tokoni‘i ai koe ke ke mahino‘i ‘a e ngaahi akonaki Fakatohitapu kehé. Ko e fakatātaá, ‘i ho‘o ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai ke hoko atu ‘a e kakaí ki he nofo‘anga laumālié ‘i he maté, ‘oku hoko ai ‘a e tala‘ofa ‘o e mo‘ui ta‘engata ‘i ha māmani palataisí ‘o ‘uhinga mo‘oni kiate koe.

20. Ko e hā ‘a e fehu‘i te tau lāulea ki ai ‘i he vahe hokó?

20 ‘I he taimi fuoloá, na‘e langa‘i hake ai ‘e he tangata mā‘oni‘oni ko Siopé ‘a e fehu‘i ko ení: “Ka pekia ha tangata, te ne toe mo‘ui koa?” (Siope 14:14) ‘E lava ke toe fakafoki ki he mo‘uí ha tokotaha ta‘emo‘ui ‘a ia ‘oku mohe ‘i he maté? Ko e me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo ení ‘oku fakafiemālie lahi, ‘o hangē ko ia ‘e fakahaa‘i ‘i he vahe hokó.

^ pal. 5 Ki ha lāulea fekau‘aki mo e fo‘i lea ko e “laumālie,” kātaki ‘o sio ki he ‘Apenitiki “‘Oku Ma‘u ‘e he Fa‘ahinga ‘o e Tangatá ha Laumālie Ta‘efa‘amate?