KAPITE ONO
’E ’Ifea Koa Te Kau Mate?
’E hoko atu koa totatou ma’uli ’i tatatou ’osi mate?
He ko’e koa ’e tou mamate?
He ko’e ’e ko he me’a fakaloto fīmālie hatatou ’ilo’i te mo’oni ’o ’uhiga mo te mate?
KO TE ’u fehu’i ’aia kua fakakaukau’i e te haha’i talu mai ni ta’u e afe mo afe. ’E ma’uhiga te ’u fehu’i ’aia. Ko te tali ki te ’u fehu’i ’aia ’e ma’uhiga kiā tatou takitokotahi.
2 ’I te kapite ne’e hoki ’osi atu, ne’e tou vaka’i ai ko te totogi ’aē ne’e foaki e Sesu Kilisito, ne’e ina faka fealagia ia te ma’uli he’egata. Ne’e tou toe ako foki ko te Tohi-Tapu ’e ina fakakikite he temi ‘’e pulihi ai anai te mate.’ (Apokalipesi 21:4) Kae ’i te temi nei ’e tou mamate fuli. Ne’e ’ui fēnei e te Hau poto ko Salomone: “Ko te kau ma’uli ’e nātou ’ilo’i ’e nātou mamate anai.” (Tagata Tānaki 9:5) Koia ’aē ’e tou faiga ai ke tou fakatologa totatou ma’uli. Kae ’e tou fia ’ilo’i pe’e hoko atu koa totatou ma’uli ’i tatatou ’osi mate?
3 ’E tou lotomamahi mokā mamate he ’u haha’i ’e tou ’o’ofa ai. Pea ’e lagi tou fia ’ilo’i pe’e: ‘Koteā koa ’aē kua hoko kiā nātou? ’E nātou ma’uli mamahi koa? ’E nātou puipui koa tatou? ’E tou lava tokoni koa kiā nātou? ’E tou toe sisio anai koa kiā nātou?’ Ko te ’u lotu ’o te malamanei ’e nātou fai te ’u tali kehekehe ki te ’u fehu’i ’aia. Ko ’ihi lotu ’e nātou ’ui, kapau ne’e tou aga lelei, pea ’e tou ’olo anai ki selo, kae kapau ne’e tou agakovi, pea ’e tutu anai tatou ’i ifeli. Ko ’ihi lotu ’e nātou ’ui, ka mamate te haha’i pea ’e nātou ’olo ki te mālama ’o te ’u laumālie, ke nātou mā’u’uli tahi ai mo tonatou ’u tupu’aga. Pea ko ’ihi lotu leva, ’e nātou ’ui ko te kau mate ’e nātou ’olo ki te tahi mālama ’i te lalo kele ke fakamāu’i ai nātou, ’osi ’aia pea ’e nātou toe tutupu ’i te tahi ’u sino.
4 ’I te ’u akonaki faka lotu fuli ’aia, ’e ma’u ai te manatu tāfito ’aenī: ’E ’i ai te tahi koga iā tatou ’e hoko atu tona ma’uli ’i te ’osi mate ’o totatou sino. Ko te ’u teitei lotu fuli, ’o te temi mu’a pea mo te temi nei, ’e nātou ’ui, ’i he fa’ahiga ’alu’aga ’e tou mā’u’uli ’o he’egata, pea ’e tou lava sisio, mo logo pea mo fakakaukau. Kae ’e lava hoko feafea’i ia te fa’ahi ’aia? He’e ko totatou ’u logo’aga sino pea mo tatatou ’u fakakaukau, ’e fakalogo ki te ’u gāue ’o totatou ’uto, pea ka tou mamate, pea ’e mate ai mo totatou ’uto. Ko tatatou ’u suvenia, mo te ’u me’a ’aē ’e tou logo’i ’i totatou loto, pea mo totatou ’u logo’aga sino, ’e mole hoko atu tonatou ma’uli ’i te mate ’o te ’uto, ohage ko he misitelio.
KOTEĀ ’AĒ ’E HOKO MO’ONI MOKĀ KITA MATE?
![Ko te fo’i sela ne’e matehi](https://assetsnffrgf-a.akamaihd.net/assets/l/bh/bh_WA/59.jpg)
Ka mate te ulo’i afi ’o te fo’i sela, pea ’e ’alu kifea?
5 Ko te me’a ’aē ’e hoko mokā kita mate, ’e mole ko he misitelio kiā Sehova, te Tupu’aga ’o te ’uto. ’E ina ’ilo’i te mo’oni, pea ’i tana Folafola ia te Tohi-Tapu, ’e ina fakamahino mai ai te ’alu’aga ’o te kau mate. Ko’eni te fakamahino lelei ’aē ’e tuku mai ’i te Tohi-Tapu: Ka mate he tahi, pea ’e gata ai tona ma’uli. Ko te mate ’e kehe ia mo te ma’uli, he’e ko te kau mate ’e mole nātou sisio ki he me’a, ’e mole nātou logo ki he me’a, pea ’e mole nātou fakakaukau’i he me’a. ’E mole ’i ai he ki’i koga e tahi iā tatou ’e hoko atu tona ma’uli mokā mate te sino. ’E mole ’i ai hotatou nefesi pe’e ko hotatou laumālie tuputupua.*
6 Ne’e mahino kiā Salomone ko te kau mā’u’uli ’e nātou mamate anai, koia ne’e ina tohi fēnei ai: “Ko te kau mate ’e mole kei nātou ’ilo’i he me’a.” Pea ne’e ina hoko atu ia te manatu mo’oni ’aia, ’o ina ’ui ko te kau mate ’e mole feala ke nātou ’o’ofa, ke nātou fēhihi’a, pea “’e mole he gāue, he fakatu’utu’u, he ’atamai mālama, pea mo he poto ’i [te faitoka].” (Tagata Tānaki 9:5, 6, 10) ’E toe ma’u te manatu ’aia ’i te Pesalemo 146:4, ’aē ’e ’ui ai ka mate he tagata, pea “’e mate ai tana ’u fakakaukau.” ’E tou mamate fuli, pea ’e mole hoko atu totatou ma’uli mokā mate totatou sino. ’E hage totatou ma’uli ko te ’ulo’i afi ’o te fo’i sela. Ka matehi te ’ulo’i afi, ’e mole ’alu ia ki he tahi potu, kae ’e mate pe ia.
KOTEĀ ’AĒ NE’E ’UI E SESU ’O ’UHIGA MO TE MATE?
7 Ne’e fakahā mai e Sesu Kilisito te ’alu’aga ’o te kau mate. Ne’e ina fakahā mai ia te fa’ahi ’aia ’o ’uhiga mo Lasalo, ko te tagata ne’e nā fe’ilo’i’aki lelei pea ne’e kua mate. Ne’e tala fēnei age e Sesu ki ’ana tisipulo: “E moe totatou kaumea ko Lasalo.” ’I te manatu ’a te kau tisipulo, ne’e lagi fia ’ui e Sesu ko Lasalo ’e moe, pea ’e mālōlō anai mai tana mahaki. Kae ne’e nātou faihala, he ne’e fakamahino age e Sesu: “Kua mate [ia] Lasalo.” (Soane 11:11-14) ’E koutou fakatokaga’i, ne’e fakatatau e Sesu ia te mate ki te mālōlō pea mo te moe. Ne’e mole ’alu ia Lasalo ki selo pe’e tutu ’i ifeli. Ne’e mole nofo mo te kau ’aselo pe’e nofo mo tona ’u tupu’aga. Ne’e mole toe tupu ia Lasalo ’i he tahi sino. Ne’e kua mate ia, pea ne’e moe mate. ’E ’i ai mo te tahi ’u vaega ’e nātou fakatatau te mate ki he moe. Ohage la ko te temi ’aē ne’e tuki maka’i ai ia Setefano ’o kaku ai mo tana mate, ’e ’ui ’i te Tohi-Tapu “nee malolo ifo ai.” (Gaue 7:60) ’O feiā mo te ’apositolo ko Paulo, ne’e ina tohi fēnei ’o ’uhiga mo ’ihi Kilisitiano ’o tona temi, “kua nātou momoe” ’i te mate.—1 Kolonito 15:6, MN.
![Ko he taumātu’a fiafia](https://assetsnffrgf-a.akamaihd.net/assets/l/bh/bh_WA/60.jpg)
Ne’e fakatupu e Sehova ia te tagata ke ma’uli ’o he’egata ’i te kele
8 Ne’e fakatu’utu’u koa e te ’Atua ’i te kamata ke mamate te haha’i? Kailoa. Ne’e fakatupu e Sehova ia te tagata ke ma’uli ’o he’egata ’i te kele. Ohage ko te fa’ahi ’aē ne’e tou vaka’i ’i te kamata ’o te tohi, ne’e fakatupu e te ’Atua te ’uluaki taumatu’a ’i te palatiso taulekaleka. Ne’e ina tapuakina’i ia nāua, ’o ina tuku age te ma’uli haohaoa. Ne’e loto e Sehova ke nā mā’u’uli fiafia. Ko he ’u mātu’a ’ofa, ’e nā loto koa ke hoko ki tanā fānau te ’u mamahi ’o te vaivai matu’a, pea mo te mate? Kailoa ia ! ’O toe feiā aipe, ko Sehova ne’e ’ofa ki tana fānau pea ne’e loto ia ke nā mā’u’uli fiafia ’o he’egata ’i te kele. ’E ’ui fēnei ’i te Tohi-Tapu ’o ’uhiga mo te tagata: “[Ko Sehova] ne’e ina ’ai ki tonatou loto, te ’u temi ’aē ’e mole ’ilo’i hona gata’aga.” (Tagata Tānaki 3:11) Ne’e fakatupu tatou e te ’Atua ’aki te holi ’aē ke tou mā’u’uli ’o he’egata, pea ne’e ina fai he ’u fakatu’utu’u ke hoko tatatou holi ’aia.
HE KO’E KOA ’E MAMATE TE HAHA’I?
9 Kae he ko’e koa ’e mamate te haha’i? Mo’o tali kiai, ’e tonu ke tou vaka’i te me’a ’aē ne’e hoko, ’i te temi ’aē ne’e mā’u’uli ai ’i te kele, te tagata pea mo te fafine pe e tahi. ’E fakamahino fēnei ’i te Tohi-Tapu: “Ko Sehova ’Atua ne’e ina fakahomo ake ’i te kele te ’u fu’u ’akau fuape ne’e matalelei ki te sio pea mo lelei ki te kai.” (Senesi 2:9) Kae ne’e ’i ai te fakatu’akoi. Ne’e fakatotonu fēnei e Sehova kiā Atama: “Ko te ’u fu’u ’akau fuli ’o te ’ōloto ’e feala anai hau kai ki ai ’o a’u ki tau mākona. Kae ko te fu’u ’akau ’o te mālama ki te me’a ’aē ’e lelei pea mo te me’a ’aē ’e kovi, ’e mole tonu anai ke ke kai kiai, he’e ko te ’aho ’aē ka ke kai anai kiai, ’e ke mate mo’oni anai.” (Senesi 2:16, 17) Ne’e mole faigata’a hanā fakalogo ki te fakatotonu ’aia. Ne’e lahi te tahi ’u fu’u ’akau ne’e lava kakai kiai ia Atama mo Eva. Kae ’i te lakaga ’aia, ne’e ko he fealagia makehe kiā nāua ke nā fakahā ai tanā loto fakafeta’i ki te ’Atua ’aē ne’e ina foaki age ia me’a fuli kiā nāua, ’o kau ai mo te ma’uli haohaoa. Tahi ’aē me’a, ’aki tanā fakalogo ’e nā fakahā ai anai ’e nā fakalogo ki te pule ’o tanā Tāmai ’aē ’i selo, pea ’e nā fia mulimuli ki tana takitaki ’ofa.
10 Kae ne’e filifili e te ’uluaki taumatu’a ke nā talagata’a kiā Sehova. Ne’e faka’aoga’i e Satana te gata mo’o palalau kiā Eva, ’o ina ’ui fēnei: “’E mo’oni koa la, ne’e ’ui atu e te ’Atua ke ’aua na’a koulua kai ki te fu’u ’akau fuli pe ’o te ’ōloto?” Ne’e tali fēnei age e Eva: “Ki te fua ’o te ’u fu’u ’akau ’o te ’ōloto ’e gafua ke ma kai. Kae ’o ’uhiga mo te fua ’o te fu’u ’akau ’aē ’i te lotomālie ’o te ’ōloto, ne’e ’ui mai e te ’Atua: ‘’E mole tonu anai ke koulua kai kiai, kailoa, ’e mole tonu anai ke koulua fāfā kiai, ke ’aua na’a koulua mamate.’”—Senesi 3:1-3.
11 Kae ne’e ’ui fēnei e Satana: “’E mole koulua mamate anai. He’e ’ilo’i e te ’Atua, ko te ’aho pe ’aē ’e koulua kai anai kiai, ’e ava anai tokolua ’u mata pea ’e koulua hage anai ko te ’Atua, ’o ’ilo’i te me’a ’aē ’e lelei pea mo te me’a ’aē ’e kovi.” (Senesi 3:4, 5) Ne’e loto e Satana ke faka tui ia Eva ’e fua lelei anai kiā ia tana kai te fua’i ’akau ’aē ne’e tapu’i. ’I tana manatu, ’e feala kiā Eva ke ina filifili te me’a ’aē ’e lelei pea mo te me’a ’aē ’e kovi, pea mo fai te me’a ’aē ne’e loto kiai. Ne’e toe tukugakovi’i foki e Satana ia Sehova, ’o ina ’ui ne’e loi ’o ’uhiga mo te ’u fua kovi ’aē ka hoko kiā nāua mo kapau ’e nā kai ki te fua’i ’akau. Ne’e faka tui ia Eva kiā Satana, ’o ina toli te fua’i ’akau pea mo ina kai. Pea ne’e ina ’avage ki tona ’ohoana, pea ’e toe feiā mo ia ne’e ina kai te fua’i ’akau ’aia. Ne’e mole pulipuli kiā nāua te aga ’aē ne’e nā fai. Ne’e nā ’ilo’i lelei pe ne’e nā fai te me’a ’aē ne’e fakatotonu age e te ’Atua ke mole nā fai. ’I tanā kai te fua’i ’akau, ne’e nā talagata’a ’aki he loto fa’italiha ki he fakatotonu ne’e mahino gafua pea ne’e mole faigata’a fau. Ne’e nā fakahā ai tanā mole faka’apa’apa ki tanā Tāmai ’aē ’e ’i selo pea mo tonā pule. Ne’e mole feala ke fakamolemole age tonā Tupu’aga ’ofa ki tanā aga he’e faka’apa’apa ’aia!
12 Ko’eni tona fakatā: ’E feafea’i anai kiā koutou, mo kapau ko hakotou tama pe’e ko hakotou ta’ahine ne’e koutou taupau pea mo tokaga ki ai, ’e talagata’a kiā koutou, ’o ina fai he aga ’e hā ai tana mole faka’apa’apa pea mo tana mole ’ofa ’aē kiā koutou? ’E mamahi ’aupito anai tokotou loto. Kae ’e feafea’i age la te lotomamahi ’a Sehova ’i te mole kei fakalogo ’a Atama mo Eva kiā te ia!
![Ne’e fakatupu e te ’Atua ia Atama mai te efu](https://assetsnffrgf-a.akamaihd.net/assets/l/bh/bh_WA/62.jpg)
Ne’e fakatupu ia Atama ’aki te efu, pea ne’e toe liliu pe ki te efu
13 ’Uhi ko te talagata’a ’aē ’a Atama mo Eva, ne’e mole kei tonu kiā Sehova ke ina tuku ia nāua ke nā mā’u’uli ’o he’egata. Koia ne’e nā mamate ohage pe ko tana tala age kiā nāua. Ne’e mole toe hoko atu te ma’uli ’o Atama mo Eva ’i he potu fakalaumālie. ’E tou ’ilo’i ia te fa’ahi ’aia, ’uhi ko te fa’ahi ’aē ne’e ’ui age e Sehova kiā Atama, ’i tana ’osi palalau age ki ai ’o ’uhiga mo tana talagata’a. Ne’e ’ui fēnei e te ’Atua: “[’E ke] toe liliu anai ki te kele, he ne’e to’o koe mai ai. He’e ke efu pea ’e ke toe liliu anai ki te efu.” (Senesi 3:19) Ne’e fakatupu e te ’Atua ia Atama mai te efu ’o te kele. (Senesi 2:7) ’I mu’a ’o tana fakatupu ’aia, ne’e mole he potu ne’e ma’uli ai ia Atama. Koia, ’i te temi ’aē ne’e ’ui ai e Sehova kiā Atama ’e toe liliu anai ki te efu, ne’e Ina fia ’ui ko Atama ’e toe liliu pe anai ki te pulinoa. ’E mole kei ma’u anai he ma’uli iā Atama, ohage pe ko te efu ’aē ne’e fakatupu mai ai.
14 Ne’e feala kiā Atama mo Eva ke nā mā’u’uli ia ’aho nei, kae ne’e nā mamate kote’uhi ne’e nā filifili ke nā talagata’a ki te ’Atua pea nā agahala ai. ’E tou mamate, he’e ko Atama ne’e ina tuku holo ki tona hōloga fuli, tona ’uhiga agahala pea mo te mate. (Loma 5:12) ’E hage te agahala ’aia ko he mahaki fakamataku ne’e tuku holo mai, pea ’e mole feala ke hāo ai he tahi. Ko tona iku’aga ko te mate. Ko te mate ’e ko he fili, kae mole ko he kaume’a. (1 Kolonito 15:26) Koia ’e tou loto fakafeta’i ’aupito kiā Sehova, ’i tana foaki mai te totogi mo’o hāofaki ’o tatou mai te fili fakamataku ’aia!
’E KO HE ME’A LELEI HATATOU ’ILO’I TE MO’ONI ’O ’UHIGA MO TE MATE
15 ’E ko he me’a fakaloto fīmālie te ’u me’a ’aē ’e tou ako ’i te Tohi-Tapu ’o ’uhiga mo te ’alu’aga ’o te kau mate. Ohage ko te me’a ’aē ne’e tou vaka’i, ko te kau mate ’e mole nātou ma’uli mamahi pe’e nātou lotomamahi. ’E mole tonu ke tou mātataku iā nātou, he’e mole feala ke nātou fai mai he ’u me’a kovi kiā tatou. ’E mole ’aoga kiā nātou tatatou tokoni, pea ’e mole feala ke nātou tokoni mai kiā tatou. ’E mole feala hatatou palalau kiā nātou, pea ’e mole feala hanatou palalau mai kiā tatou. Tokolahi te kau takitaki lotu ’e nātou loi, ’o nātou ’ui ’e feala hanatou tokoni ki te kau mate, pea ko te haha’i ’aē ’e nātou tui ki te kau takitaki lotu ’aia ’e nātou foaki falā kiā nātou. Kae ’i tatatou ’ilo’i ia te mo’oni, ’e tou hāofaki ia tatou mai te ’u loi ’o te kau takitaki lotu ’aia.
16 ’E ’alutahi koa te ’u manatu ’o takotou lotu mo te ’u me’a ’aē ’e tu’u ’i te Tohi-Tapu ’o ’uhiga mo te kau mate? ’E lahi te ’u lotu ’e mole nātou ako’i ia te fa’ahi ’aia. Koteā tona tupu’aga? Kote’uhi ko tanatou ’u faiakonaki ’e mulimuli ki te ’u manatu ’a Satana. ’E ina faka’aoga’i te lotu hala mo’o kākā’i te haha’i ke nātou faka tui ki te manatu ’aē, ka mate tonatou sino, ’e hoko atu tonatou ma’uli ’i he potu fakalaumālie. ’E ko he loi ’aia ne’e fakatahi’i e Satana mo te tahi ’u loi mo’o fakamama’o ia te haha’i mai ia Sehova ’Atua. ’O feafea’i?
17 Ohage ko te fa’ahi ’aē ne’e tou vaka’i ki mu’a atu, ko ’ihi lotu ’e nātou ako’i ki te haha’i, kapau ne’e agakovi he tahi ’i tona ma’uli pea ’i tana mate ’e ’alu anai ’o ma’uli mamahi ’o he’egata ’i ifeli. Ko te akonaki ’aia ’e ko he me’a fakaufiufi ki te ’Atua. Ko Sehova ’e ko he ’Atua ’ofa pea ’e mole feala anai ’i he temi ke ina fakamamahi’i feiā ia te haha’i. (1 Soane 4:8) Koteā takotou manatu mo kapau ko he tagata ’e ina tutu ’i te afi te ’u nima ’o hana tamasi’i mo’o tautea’i tana talagata’a? ’E koutou faka’apa’apa anai koa ki te ta’i tagata ’aia? ’E koutou fia fe’ilo’i’aki koa mo te ta’i tagata ’aia? Kailoa! ’E mahino ia ’e koutou ’ui anai ’e ko he tagata agakovi ’aupito. Koia, ’e loto e Satana ke tou tui ko Sehova ’e ina fakamamahi’i ia te haha’i ’i he afi he’egata—lotolotoga ni ’u lau’i miliale ta’u!
18 ’E toe faka’aoga’i foki e Satana ’ihi lotu mo’o ako’i ki te haha’i, ’i tanatou ’osi mate, ’e nātou liliu ko he ’u laumālie ’e tonu ke faka’apa’apa’i pea mo faka ma’uhiga’i e te kau ma’uli. ’I te akonaki ’aia, ’e ’ui ai ko te ’u laumālie ’o te kau mate ’e feala hanatou liliu ko he ’u kaume’a ’e mālolohi pe’e ko he ’u fili fakamataku. Ko te tokolahi ’e nātou faka tui ki te loi ’aia. ’E nātou mātataku ’i te kau mate pea ’e nātou faka’apa’apa pea mo tauhi kiā nātou. Kae ’e ako’i mai ’i te Tohi-Tapu, ko te kau mate ’e nātou momoe, pea ko te tokotahi pe ’aē ’e tonu ke tou tauhi ki ai, ko te ’Atua mo’oni, ia Sehova, totatou Tupu’aga pea mo Ma’uli’aga.—Apokalipesi 4:11.
19 Ko takotou ’ilo’i ia te mo’oni ’o ’uhiga mo te kau mate, ’e ko he puipui ’aia kiā koutou ke mole kākā’i koutou ’aki te ’u loi faka lotu. Tahi ’aē me’a, ’aki te mo’oni ’aia, ’e koutou mahino ai ki te tahi ’u akonaki ’a te Tohi-Tapu. Ohage la, ’i takotou ’ilo’i ’aē ko te haha’i ’e mole nātou ’olo ki he potu fakalaumālie mokā nātou mamate, kua toe mahino lelei age kiā koutou ia te ma’uli he’egata ’i he palatiso kelekele.
20 Kua fualoa ki mu’a atu, ne’e laga’i te fehu’i ’aenī e te tagata faitotonu ko Sopo: “Kapau ’e mate he tagata mālohi, ’e feala koa ke toe ma’uli ake?” (Sopo 14:14) Ko he tahi kua mate, ’e feala koa ke toe fakama’uli ake? Ohage ko te me’a ’aē ka tou vaka’i ’i te kapite ka hoa mai, ko te me’a ’aē ’e ako’i mai ’i te Tohi-Tapu ’o ’uhiga mo te fa’ahi ’aia, ’e fakaloto fīmālie ’aupito.
KOTEĀ ’AĒ ’E AKO’I MAI ’I TE TOHI-TAPU?
- Ko te kau mate ’e mole nātou sisio ki he me’a, ’e mole nātou logo ki he me’a, pea ’e mole nātou fakakaukau’i he me’a.—Tagata Tānaki 9:5.
- Ko te kau mate ’e nātou mālōlō; ’e mole nātou ma’uli mamahi.—Soane 11:11.
- ’E tou mamate ’uhi ko te agahala ’aē ne’e tou ma’u mai ia Atama.—Loma 5:12.
* ’I Te Tahi ’u Fakamahino, ’e ’i ai te ’u fakamahino ’o ’uhiga mo te kupu “nefesi” pea mo te kupu “laumālie.”
Te ’u Fehu’i Ako
1-3. Koteā te ’u fehu’i ’aē ’e laga’i e te haha’i ’o ’uhiga mo te mate, pea koteā te ’u tali ’a te ’u lotu kehekehe ki te ’u fehu’i ’aia?
4. Koteā te manatu tāfito ’aē ’e ma’u e te ’u tu’uga lotu ’o ’uhiga mo te mate?
5, 6. Koteā ’aē ’e tou ako ’i te Tohi-Tapu ’o ’uhiga mo te ’alu’aga ’o te kau mate?
7. Ne’e fakatatau e Sesu ia te mate kiteā?
8. ’E tou ’ilo’i feafea’i ne’e mole ko he fakatu’utu’u ’a te ’Atua ke mamate te haha’i?
9. Koteā te fakatu’akoi ’aē ne’e tuku age e Sehova kiā Atama, pea he ko’e koa ne’e mole faigata’a ia te mulimuli ki te fakatotonu ’aia?
10, 11. (a) Koteā te talagata’a ’aē ne’e fai e te ’uluaki taumatu’a? (b) He ko’e ne’e kovi ’aupito te talagata’a ’a Atama mo Eva?
12. Koteā te fakatā ’e feala ke tou faka’aoga’i mo’o mahino ki te me’a ’aē ne’e logo’i e Sehova ’i tona loto, ’i te talagata’a ’a Atama mo Eva kiā te ia?
13. Koteā ’aē ne’e ’ui e Sehova ’e hoko anai kiā Atama mokā mate, pea koteā tona faka ’uhiga?
14. He ko’e koa ’e tou mamate?
15. He ko’e ’e ko he me’a fakaloto fīmālie hatatou ’ilo’i ia te mo’oni ’o ’uhiga mo te kau mate?
16. Ko te ’u manatu ’a ’ai ’aē ’e mulimuli kiai te ’u faiakonaki ’o te ’atu ’u lotu, pea ko te manatu fea?
17. He ko’e ko te akonaki ’o ’uhiga mo te ’u mamahi he’egata ’e ko he me’a fakaufiufi ki te ’Atua?
18. Koteā te loi faka lotu ’aē ’e fakatafito kiai te tauhi ki te kau mate?
19. ’I takotou ako ia te mo’oni ’o ’uhiga mo te kau mate, koteā te tahi mo’oni faka Tohi-Tapu ’aē kua koutou mahino kiai?
20. Ko te fehu’i fea ’aē ka tou vaka’i ’i te kapite ’aē ka hoa mai?