Skip to content

Skip to table of contents

KAROA 7

Mase Taudia Edia Helaro Korikorina

Mase Taudia Edia Helaro Korikorina
  • Edena dalai ta dibamu toreisi lou na baine vara momokani?

  • Iehova ena lalohadai be dahaka toreisi lou ai?

  • Daidia be toreisi loumu?

1-3. Edena inai tauna ese e ahavadamu, bona dahaka dainai Baibul ena hahediba herevana ese baine hagoadada?

MANI a laloa, oi na inaimu ta ese e ahavamumu. Ia na mai heauna bona mai goadana. Ia na asi ena hebogahisi badina vairamu ai turamu haida vada e aladia. Ena be o hekwarahimu iena amo ba daudau, to ia na e kahikahimu. Bo laloamu oi na da asi emu heau mauri dalana. Bena idurumu tauna ta da bainema. Iena goada ese inaimu ena goada na e hereaia, bona baine gwauhamata oi baine durumu. Una ese be hagoadamumu!

2 Una heḡereḡerena, ita na inaida ta ese e ahavadamu. Karoa 6 ai ta dibaia, Baibul ese mase na e gwauraiamu inai tauna ta. Ita ta na mase amo basita roho mauri diba. Eda lalokau taudia momo vada e mase. To Iehova ena siahu ese mase na e hereaia. Ia na Hahemauri Tauna lalokauna bona idaunegai da e hahedinaraia una inai tauna na baine hadarerea diba. Bona e gwauhamata una inai tauna, mase, na baine haorea vaitani. Baibul na e gwaumu: “Inai gini-gabena be mase: ia danu baine haorea.” (1 Korinto 15:26) Una na sivarai namona!

3 Mase neganai ta abiamu hemamina mani aita laloa. Una ese be durudamu, gabeai baita moalelaiamu ḡauna baita lalopararalaia totona. Iehova na e gwauhamata mase taudia na bae mauri lou. (Isaia 26:19) Idia na mase amo bae toreisi lou. Una gwauhamata ese helaro e henidamu.

LALOKAU TAUNA TA E MASEMU NEGANAI

4. (a) Dahaka dainai Iesu na e lalokau henia tauna ena mase e lalohisihisilaia karana ese Iehova ena hemami e hahedinaraia? (b) Daidia be Iesu turana namodia?

4 O lalokau heniamu tauna ta da e mase, a? Lalohisihisina na bada herea bona bo mamiamu oi na asi idurumu. Unu negadiai, Dirava ena Hereva amo tauhalo baita abi na namo. (2 Korinto 1:3, 4 ba duahi.) Baibul ese e durudamu mase neganai Iehova bona Iesu edia hemami baita lalopararalaia. Iesu na hanaihanai Tamana ena kara e hahedinarai ḡoevaḡoeva, bona e vara sivaraina ta ese e hahedinaraiamu, mase neganai ta mamiamu hisihisina na mai dibana. (Ioane 14:9) Ierusalem e laova negadiai, ia na e laova Betania, Lasaro bona taihuna rarua, Maria bona Mareta dekedia. Idia na ia turana namodia. Baibul na e gwaumu: “Iesu ese Mareta mai tadina Maria ida, bona Lasaro danu, e lalokau henidia.” (Ioane 11:5) To karoa 6 ai ta itaia, Lasaro na e mase.

5, 6. (a) Lasaro varavarana bona turana e taitaiva neganai Iesu be dahaka e kara? (b) Iesu e tai karana ese ita be ede e hagoadada tomamu?

5 Iesu turana e mase neganai, ena hemami be ede bamona? Baibul ese e hadibadamu Lasaro varavarana bona turana e taitaiva neganai Iesu na dekedia ela. E itadia neganai, e hebogahisi. “Lalona e hisihisi bada, darana e doko.” Bena Baibul na e gwa, “Iesu vada e tai.” (Ioane 11:33, 35) Iesu e tai badina ia be asi ena helaro, eiava? Lasi. Momokani, ia na mai dibana ḡau namona ta na be varamu. (Ioane 11:3, 4) To, mase dainai e varamu hisihisina na e mamia.

6 Iesu e tai karana ese ita na e hagoadadamu. E hadibadamu Iesu bona Tamana Iehova, ese mase na e inai heniamu. To Iehova Dirava ese una inai tauna na baine hadarerea diba! Dirava ena heduru amo Iesu ese e karaia ḡauna mani aita itaia.

“LASARO E, A RAKA LASI”

7, 8. Dahaka dainai taunimanima na e laloava Lasaro na asi ena helaro, to Iesu be dahaka e kara?

7 Lasaro na nadi kohuana ta ai e guria, bona Iesu ese e noidia e koua nadina bae kurea oho. Mareta na se ura badina dina hani vada e ore, reana Lasaro tauanina na de bodaḡa. (Ioane 11:39) Taunimanima edia lalohadai ai Lasaro na asi ena helaro, ani?

Lasaro e toreisi lou dainai moale bada e vara.​—Ioane 11:38-44

8 Nadi e kurea oho, bena Iesu na e lolo badabada, eto: “Lasaro e, a raka lasi.” Dahaka e vara? “Mase tauna na e raka lasi.” (Ioane 11:43, 44) E itaia taudia na e moale dikadika. Ena be Lasaro na tadidia, varavaradia, turadia, eiava dekedia tauna, to idia na mai dibadia ia na e mase. To hari, e lalokau heniamu tauna na bogaraḡidiai gini. Idia na e hoa dikadika, asie hamomokania. Momo na mai moaledia ida Lasaro e rosia. Momokani mase na e darere!

Elia ese vabu ta natuna e hatorea isi lou.​—1 Hanua Pavapavadia 17:17-24

9, 10. (a) Iesu ese e hahedinaraia daika ena siahu amo Lasaro e hatorea isi lou? (b) Baibul ai toreisi lou sivaraidia baita duahi ena namo haida be dahaka?

9 Iesu na se gwa una hoa karana na ia sibona ena siahu amo e karaia. Lasaro do se boi henia neganai, e gwauraia ḡuriḡurina ese e hahedinaraia, Iehova ena siahu amo una toreisi lou baine vara. (Ioane 11:41, 42 ba duahi.) Iehova ese ena siahu na dia una negai mo e ḡaukaralaia. Baibul lalonai toreisi lou sivaraidia nain amo Lasaro be ta. * Unu sivarai baita duahi bona baita stadilai neganai baita moalemu. Idia ese e hadibadamu Dirava ese taunimanima toadia na se lalomu, badina e hatoredia isi lou taudia na memero kekeni bona burukadia, tatau bona hahine, Israel bona dia Israel taudia. Bona unu sivarai ese taunimanima e mami moalena e herevalaia! Heḡereḡere, Iesu ese kekeni maraḡina ta mase amo e hatorea isi lou neganai, tamana sinana na e “moale bada herea.” (Mareko 5:42, Nega Matamata Baibel) Oibe, Iehova ena kara dainai, e abia moalena na basie laloaboio diba.

Aposetolo Petro ese Kristen hahinena Doreka e hatorea isi lou.​—Kara 9:36-42

10 Momokani, Iesu ese e hatoredia isi lou taudia na gabeai ma e mase. Anina be edia toreisi lou be da asi anina, a? Lasi. Unu sivarai ese Baibul ena hereva e hamomokanidiamu bona helaro e henidamu.

TOREISI LOU SIVARAIDIA AMO DIBA BAITA ABI

11. Lasaro ena toreisi lou sivaraina ese edena dalai Kohelete 9:5 ena hereva e hamomokania?

11 Baibul na e gwaumu “mase taudia na ḡau ta asi dibadia.” (Kohelete 9:5) Idia na dia mamauri bona gabu ta asie laomu. Lasaro ena sivarai ese una e hamomokania. Lasaro e mauri lou neganai, ia be taunimanima ihamoaledia totona guba ḡaudia e herevalai, a? Eiava ihagaridia totona hel lahina ena hisihisi e herevalaia, a? Lasi. Baibul na se hahedinaraia Lasaro na unu e hereva toma. Guri ai dina hani e noho neganai, ia na ‘ḡau ta asi dibana.’ Oibe, Lasaro na e mase.​—Ioane 11:11.

12. Ede ta diba tomamu Lasaro ena toreisi lou na e vara momokani?

12 Danu, Lasaro sivaraina ese e hadibadamu, toreisi lou karana na momokani, ia na dia gori ta. Iesu ese Lasaro na hutuma vairadiai e hatorea isi lou. Iesu e inai heniava dubu igunalaidia taudia ese danu una hoa karana na e itaia. Una dainai, idia na e gwa: “Ede baita kara toma, badina be una tau [Iesu] ese toa diaḡau e karamu?” (Ioane 11:47) Taunimanima momo na ela Lasaro bae itaia. Una dainai, momo ese Iesu e abidadama henia. Idia ese Lasaro e mauri lou karana e itaia amo e diba maoromaoro Iesu na Dirava ese e siaia. Lasaro ena toreisi lou na hahemomokani ḡauna badana dainai, kudou auka Iuda tomadiho igunalaina taudia na e urava Iesu bona Lasaro bae hamasedia.​—Ioane 11:53; 12:9-11.

13. Dahaka dainai ta abia daemu Iehova ese mase taudia na baine hatoredia isi lou diba?

13 Toreisi lou herevana baita daradaralaia, eiava? Lasi, badina Iesu na e gwa, nega ta “gara ai e nohomu taudia iboudiai” na bae toreisi lou. (Ioane 5:28) Iehova na mauri ḡaudia iboudiai Ihavaradia Diravana. Una dainai mauri baine havaraia lou karana baita abia dae be auka, eiava? Momokani, Iehova ese una na baine karaia diba iena helalotao karana heḡereḡerenai. Ia ese eda lalokau mase taudia baine lalodiatao diba, eiava? Hisiu na diaḡau iunives lalonai, to Dirava na idia ta ta ladadia na mai dibana! (Isaia 40:26) Una dainai, Iehova Dirava ese eda lalokau mase taudia edia mauri ibounai na e lalodiatao ḡoevaḡoevamu, bona ia na heḡaeḡae baine hamauridia lou totona.

14, 15. Iobu ena hereva heḡereḡerena, Iehova ena hemami be ede bamona ta baine hamauria lou karanai?

14 To, mase taudia ihatoredia isi lou karanai Iehova ena hemami be ede bamona? Baibul na e gwaumu Ia na e ura dikadikamu mase taudia baine hatoredia isi lou. Abidadama tauna Iobu na e gwa: “Tau ta bema mase, ia na baine mauri lou a?” Iobu ena hereva anina na, ia na garai baine nari ela bona Dirava ese baine laloatao negana. Ia ese Iehova e hamaoroa: “Boma boiboi, bena bama haere henimu; oi imamu ḡaukarana boma uralaia lalo-dika.”​—Iobu 14:13-15.

15 Mani a laloa! Iehova na e ura dikadikamu mase taudia baine hamauridia lou. Iehova ena hemami na unu bamona dainai ta moalemu, ani? To vaira neganai baine vara toreisi louna be ede bamona? Daidia be toreisi loumu bona edeseniai be toreisi loumu?

“GARA AI E NOHOMU TAUDIA IBOUDIAI”

16. Mase taudia be toreisi loumu neganai, mauri ede bamona be noholaiamu?

16 Baibul ai toreisi lou sivaraidia ese vaira neganai baine vara toreisi lou karana e hadibadamu. Tanobadai e mauri lou taudia na edia lalokau taudia ida e hedavari lou. Vaira neganai baine vara toreisi louna danu unu bamona​—to ia na ma be namo hereamu. Karoa 3 ai ta dibaia, Dirava na e uramu tanobada idoinai na paradaiso ai bainela. Una dainai mase taudia na tuari, raskol karadia, bona gorere lasi tanobadanai bae toreisi lou. Idia na mai mainodia bona moaledia ida tanobadai bae mauri hanaihanai.

17. Taunimanima hida be toreisi loumu?

17 Daidia be toreisi loumu? Iesu na e gwa “gara ai e nohomu taudia iboudiai ese ia [Iesu] gadona bae kamonaia; bena bae raka lasi.” (Ioane 5:28, 29) Una heḡereḡerena, Apokalupo 20:13 na e gwaumu: “Davara ai e mase taudia na davara ese e henidia dae, bona Mase bona Mase Gabuna danu lalodiai e hekou taudia e henidia dae.” (Apendiks ai atikol ladana “Sheol Bona Hades Anidia be Dahaka?” ba itaia.) Unu gara ai na ta basine nohomu. Unuseniai e laḡa-animu taudia bilioni momo na bae mauri lou. Aposetolo Paulo na e gwa: “Mase taudia do bae tore isi lou, kara maoromaoro taudia bona asi edia kara maoromaoro taudia danu.” (Kara 24:15) Una anina be dahaka?

Paradaiso ai, mase taudia na be toreisi loumu bona edia lalokau taudia ida be hedavarimu

18. Bae toreisi lou “kara maoromaoro taudia” haida be daidia, bona edena dalai una helaro namona ese e durumumu?

18 “Kara maoromaoro taudia” na Baibul lalonai sivaraidia ta duahimu taudia bona idia na Iesu tanobada do sema neganai e nohova taudia. Reana Noa, Abraham, Sara, Mose, Ruta, Eseta, bona ma haida o lalodiamu. Ini abidadama tatau bona hahine haida sivaraidia na Heberu karoa 11 ai e herevalai. To “kara maoromaoro taudia” haida na iseda negai e mase Iehova ena hesiai taudia. Toreisi lou helarona dainai, mase garina basita gari diba.​—Heberu 2:15.

19. “Asi edia kara maoromaoro taudia” be daidia, bona Iehova ese dahaka hahenamo be henidiamu?

19 Iehova asie dibaia dainai asie kamonai eiava asie hesiai henia taudia ediai be dahaka be varamu? Ini “asi edia kara maoromaoro taudia” na Iehova ese basine lalodia boiomu. Idia danu be toreisi loumu bona nega be henidiamu Dirava momokanina bae dibaia bona bae hesiai henia. Laḡani 1,000 lalonai, mase taudia na be toreisi loumu bona tanobadai abidadama taudia ida Iehova be hesiai heniamu. Una na nega namo hereana ta. Baibul ese una nega na e gwauraiamu, Hahemaoro Dinana. *

20. Gehena be dahaka, bona daidia na unu baela?

20 Anina be taunimanima iboudiai be toreisi loumu, eiava? Lasi. Baibul na e gwaumu mase taudia haida na “Gehena” ai. (Luka 12:5) Gehena na guna Ierusalem murimurinai momoru e negeva gabuna. Mase taudia tauanidia bona momoru na unuseniai e gabudiava. Iuda taudia na e laloava unuseniai e negediava mase taudia, bae guridia na asi anina bona basie toreisi loumu. Una dainai Gehena na ḡau ta baine ore vaitani karana e laulaulaia na maoro. Ena be Iesu ese mauri bona mase taudia baine hahemaoro henidia, to Iehova na Hahemaoro Tauna Badana. (Kara 10:42) E kara dika bona se helalo-kerehai tauna na basine hatorea isi lou.

GUBA TOREISI LOUNA

21, 22. (a) Edena toreisi lou ma ta na mia? (b) Daika be lauma toreisi louna e abia tauna ginigunana?

21 Baibul ese toreisi lou ma ta danu e herevalaia, una na gubai lauma toreisi louna. Baibul ese una toreisi lou e abia tauna tamona e herevalaia, ia na Iesu Keriso.

22 Iesu na taunimanima ta bamona e mase neganai, Iehova ese gara ai na se rakatania. (Salamo 16:10; Kara 13:34, 35) Dirava ese Iesu na dia taunimanima ai e hatorea isi lou. Aposetolo Petro na e gwa, Keriso na “tauanina ai e hamasea, a lauma tauanina ai e toreisi lou.” (1 Petro 3:18, Nega Matamata Baibel) Una na hoa karana hereadaena. Iesu e mauri lou neganai ia na lauma tauna goadana ai ela! (1 Korinto 15:3-6 ba duahi.) Iesu na una toreisi lou hereadaena e abia tauna ginigunana. To, ma haida danu una toreisi lou bae abia.​—Ioane 3:13.

23, 24. Daidia be Iesu ena “seri maraḡi” lalonai bona taudia be hida?

23 Iesu na mai dibana kahirakahira guba bainela dainai ena hahediba e hamaorodia, ‘gabu ta baine abia heḡaeḡae’ idia edia. (Ioane 14:2) Iesu ese guba baela taudia na e gwauraidia “seri maraḡi.” (Luka 12:32) Unu abidadama Kristen taudia edia orea maraḡina lalonai taunimanima be hida? Apokalupo 14:1 lalonai, aposetolo Ioane na eto: “Mamoe Natuna [Iesu Keriso] na itaia, Siona ororona ai e gini; bona ia ida taunimanima domaga-ta gerebu-hani daha-hani (144,000), ia bona Tamana ladadia bagudia ai e torea taudia.”

24 Ini Kristen taudia 144,000, idia haida na Iesu ena aposetolo taudia, ese guba toreisi louna bae abia. Una be edena negai baine vara? Aposetolo Paulo ese e hahedinaraia una na Keriso ena lou mai negana ai baine vara. (1 Korinto 15:23) Karoa 9 ai bo dibamu, hari ita na una negai ta nohomu. Una dainai, hari ina negai 144,000 taudia oredia bae mase neganai, asi vanahana bae toreisi lou bena guba maurina bae abia. (1 Korinto 15:51-55) A taunimanima hutuma na vaira negana ai tanobada Paradaisonai bae toreisi lou.

25. Karoa gabenai dahaka baita herevalaiamu?

25 Oibe, Iehova ese inaida mase na be hadarereamu, bona be ore vaitanimu! (Isaia 25:8 ba duahia.) To, reana bo henanadaimu, ‘Guba toreisi louna be abiamu taudia be dahaka be karamu?’ Idia na guba ai Basileia eiava gavamani hereadaena taudia ai be laomu. Karoa gabenai, una gavamani baita herevalaiamu.

^ par. 19 Hahemaoro Dinana bona hahemaoro badina ba diba totona, mani Apendiks ai atikol ladana “Hahemaoro Dinana be Dahaka?” ba itaia.