Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Ker pa Lubanga Obedo Gin Ango?

Ker pa Lubanga Obedo Gin Ango?

Dul me Aboro

Ker pa Lubanga Obedo Gin Ango?

Gin ango ma Baibul tittiwa i kom Ker pa Lubanga?

Ker pa Lubanga bitimo gin ango?

Awene ma Ker pa Lubanga bimiyo miti pa Lubanga timme i wi lobo?

1. Lega mene ma ngene tutwal ma wabingiyone?

DANO milion mapol i lobo ducu gingeyo lega man ma pol pa dano gilwongo ni Wonwa ma tye i polo, nyo Lega pa Rwot. Lok aryo magi tito pi lega ma ngene tutwal ma Yecu Kricito omiyo macalo lapor. Lega man tye ki tyen lok madongo, dong ngiyo jami adek ma kikwongo kwayone-ni bikonyi me niang jami mapol ma Baibul i ada pwonyo.

2. Jami adek mene ma Yecu opwonyo lukwenane me lego pire?

2 I acakki me lega man me lapor-ri, Yecu opwonyo jo ma giwinye ni: “Dong wuleg kit man ni, Wonwa ma tye i polo, giwor nyingi maleng. Ker meri obin; giti gin ma imito i lobo kit ma gitiyo i polo.” (Matayo 6:9-13) Gin ango ma pire tek i jami adek ma kikwongo kwayogi-ni?

3. Ngo ma myero wange i kom Ker pa Lubanga?

3 Dong watyeko pwonyo lok mapol i kom nying Lubanga, Jehovah. Dok bene watyeko pwonyo lok i kom miti pa Lubanga manok nok olo​—gin ma en otimo ki ma en bitimone pi dano. Ngo kono ma Yecu onongo tye ka lok iye i kare ma en owaco ki wan me lega ni: “Ker meri obin”? Ker pa Lubanga obedo gin ango? I yo ango ma binone bimiyo nying Lubanga bedo maleng? Ki dok bino pa Ker-ri kubbe ki timo miti pa Lubanga nining?

GIN MA KER PA LUBANGA OBEDO

4. Ker pa Lubanga obedo gin ango, dok anga ma obedo Kabakane?

4 Ker pa Lubanga obedo gamente ma Lubanga Jehovah oketo dok ma Kabakane Lubanga aye oyero. Anga ma obedo Kabaka me Ker pa Lubanga? Yecu Kricito. Macalo Kabaka, Yecu dit loyo luloc ducu ma dano dok omiyo kilwonge ni “Kabaka pa luker ducu, Rwot pa rwodi.” (1 Temceo 6:15) En tye ki teko me timo jami mabeco makato laloc mo keken ma obedo dano mabor ataa, kadi ma dong ber loyone ki i kin-gi ducu.

5. Ker pa Lubanga loyo loc ki kwene, dok loyo gin ango?

5 Ker pa Lubanga biloc ki kwene? Kakare, Yecu kono tye kwene? Wi po ni ikwano ni kineke i kom wir, ka dok kicere. Ingeye cut cut, en ocito i polo. (Tic pa Lukwena 2:33) Dong kunnu aye ka ma Ker pa Lubanga tye iye​—i polo. En aye omiyo Baibul lwongo ni ‘ker me polo.’ (2 Temceo 4:18) Kadi bed ni Ker pa Lubanga tye i polo, ento biloyo lobo.​—Niyabo 11:15.

6, 7. Ngo ma weko Yecu bedo Kabaka maber loyo ducu?

6 Ngo ma weko Yecu loyo Kabaka mukene-ni ducu? Pi tyen lok acel ni en pe dong bito matwal. I kare ma Baibul oporo Yecu ki luloc ma dano, oloko i kome ni ‘En acel keken ma pe to, ma bedo i lengo mo ma ngat mo pe romo nyiko cok kwede.’ (1 Temceo 6:16) Man nyuto ni jami ducu ma Yecu bitimone birii. Dok en bitimo jami madongo dok mabeco.

7 Tam kong i kom lok pa lanebi me Baibul man ma loko i kom Yecu ni: “Cwiny pa Rwot bibedo i kome, cwiny me ryeko ki me niang, cwiny me poro lok ki me tek, cwiny me ngec ki me lworo Rwot. Cwinye bibedo yom i lworo Rwot. En pe bingolo kop pi gin ma en neno anena ki wange, nyo kadi ki ngolo kop pi lok ma en winyo awinya ki ite; ento en bingolo kop pa lucan atir, dok bingolo kop atir pi jo mamwol me lobo.” (Icaya 11:2-4) Lok magi nyuto ni Yecu onongo bibedo Kabaka ma kite atir dok ma lakica ma loyo wi jo me lobo. In mono imito bedo ki laloc ma kit meno?

8. Angagi ma gibiloc kacel ki Yecu?

8 Lok ada mukene ma tye i kom Ker pa Lubanga aye ni: Yecu pe biloc kene. Jo mukene binywako loc kacel kwede. Me lapore, lakwena Paulo owaco ki Temceo ni: “Ka waciro can, wabibedo ka loc kacel kwede.” (2 Temceo 2:12) Ada, Paulo, Temceo, kacel ki jo mukene ma lugen ma Lubanga oyerogi gibiloc kacel ki Yecu i Ker me polo. Ento jo adi ma gibibedo ki gum man?

9. Jo adi ma biloc kacel ki Yecu, dok awene ma Lubanga ocako yerogi kwede?

9 Kit ma kinyuto kwede i Dul me 7 me buk man, kimiyo ginanyuta ki lakwena Jon ci en oneno “Latin romo [Yecu Kricito] ma ocung i wi [G]ot [C]ion [kabedo me locce i polo]; onongo jo alip miya acel ki pyerangwen wiye angwen tye kacel kwede, ma dong onongo gicoyo nyinge ki nying Wonne woko i tur nyimgi.” Jo 144,000 gubedo angagi? Jon kikome wacciwa ni: ‘Magi gin aye jo ma lubo Latin romo ka ma en woto iye ducu. Jo magi aye gin jo ma gikokogi ki i kin dano ducu, wek gubed calo cam ma okwongo cek ma giyubo pi Lubanga ki Latin romo.’ (Niyabo 14:1, 4) Ada, gin gubedo lulub kor Yecu Kricito ma lugen ma kiyerogi me loc i polo kacel ki en. Inge cerogi ki i to me bedo i kwo me polo, “gin bene gibiloyo lobo” kacel ki Yecu. (Niyabo 5:10) Cakke wa i kare pa lukwena, Lubanga obedo ka yero Lukricitayo ma lugen me pongo wel jo 144,000 man.

10. Pingo obedo yub me mar pi Yecu ki jo 144,000 me loyo dano?

10 Yub ni Yecu ki jo 144,000 aye gulo dano-ni, obedo twon yub me mar madit. Pien mukwongo, Yecu ngeyo ngo ma bedo dano ki deno can obedo. Paulo owaco ni Yecu “pe obedo ngat ma pe winyo arem kacel kwedwa pi gorowa, pien en bene Catan yam obite i yo ducu calo wan, ento en pe omedo ki timo bal mo.” (Jo Ibru 4:15; 5:8) Luloc luwote-ni bene gudeno dok guciro can macalo dano. Medo i kom meno, gin bene guyelle ki goro me roc ki kwai two mapat pat ducu. Dong ada, gin biniang i kom peko pa dano!

NGO MA KER PA LUBANGA BITIMONE?

11. Pingo Yecu owaco ki Lukricitayo ni omyero guleg wek miti pa Lubanga otimme i polo?

11 I kare ma Yecu owaco ni lulub kore omyero guleg pi Ker pa Lubanga wek obin, en bene owaco ni omyero guleg wek kiti miti pa Lubanga “i lobo kit ma gitiyo i polo.” Lubanga tye i polo, dok kare ducu lumalaika ma lugen gubedo ka timo mitine kunnu. I Dul me 3 me buk man kono, wakwano ni lamalaika mo marac ojuko timo miti pa Lubanga ci oweko Adam ki Kawa gutimo bal. I Dul me 10, wabikwano lok mukene ma Baibul pwonyo i kom lamalaika meno, ma kilwongo ni Catan Larac-ci. Kiye ki Catan kacel ki cwec ma gubedo cwiny ma kilwongogi ni jogi ma cwinygi oyero me lubo en, me bedo i polo pi kare mo olo. Pi meno, pe jo ducu ma onongo gitye i polo onongo gitimo miti pa Lubanga. Meno onongo bilokke ka Ker pa Lubanga ocako loc. Kabaka ma nongo pud kiketo nyen, Yecu Kricito, onongo bioto lweny i kom Catan.​—Niyabo 12:7-9.

12. Jami aryo ma pigi tego mene ma otimme ma kitito i Niyabo 12:10?

12 Lok pa lanebi ma ibikwano-ni tito gin ma onongo bitimme: “Cutcut awinyo dwan mo malongo i polo ma wacci, Kombeddi dong laro dano, ki teko, ki ker pa Lubangawa ki twero pa Kricito dong oo, pien ngat [Catan] ma yam doto utmegiwa-ni dong gibolo woko piny i ngom, en ngat ma yam dotogi i nyim Lubangawa dyeceng ki dyewor-ri.” (Niyabo 12:10) Tika ineno jami aryo ma pigi tego ma otimme ma kitito i tyeng me Baibul meno? Me acel, Ker pa Lubanga ite loc pa Yecu Kricito ocakke. Me aryo, kibolo Catan woko nia ki i polo wa piny i lobo.

13. Bolo Catan ki i polo okelo gin ango?

13 Adwogi pa jami aryo magi obedo nining? Ma dok i kom gin ma otimme i polo, wakwano ni: “Bed ki yomcwiny, in polo, ki wun bene ma wubedo iye!” Ada, lumalaika ma lugen ma i polo gubedo ki yomcwiny pien Catan ki jogine onongo dong gipe, jo ducu ma i polo onongo dong gitye ki niye i kom Lubanga Jehovah. Dong kuc me labed naka ki winye onongo tye kunnu. Miti pa Lubanga dong tye ka timme i polo.

14. Ngo ma otimme i kare ma kibolo Catan piny i lobo?

14 Ento lobo kono? Baibul waco ni: “Ento wun lobo ki nam, wubineno can malit atika, pien Ladot dong olor obino woko piny botwu ma tye ki akemo madwong, pien ngeyo ni karene tye manok!” (Niyabo 12:12) Catan tye ki akemo pien kibole piny dok en dong tye ki kare manok. Pi akemo ma en tye kwede, oweko en tye ka kelo arem nyo “can malit” i lobo. Wabikwano lok mapol i kom “can malit” meno i dul ma lubo man. Ento ka watamo lok man, watwero penyo ni, Ker pa Lubanga bimiyo miti pa Lubanga timme i lobo nining?

15. Miti pa Lubanga tye nining pi lobo-ni?

15 Kakare, po i kom gin ma miti pa Lubanga pi lobo obedo. Ikwano pire i Dul me 3. I poto me Eden, Lubanga onyuto ni mitine pi lobo-ni onongo tye ni odok Paradic ma nongo opong ki dano ma kitgi atir, ma nongo pe gito. Catan oweko Adam ki Kawa gutimo bal, ci oweko meno ogalo cobbe pa miti pa Lubanga pi lobo ento pe oloko mitine. Jehovah pud tye ki yub ni ‘jo ma kitgi atir gucam lobo, dok gubed iye matwal.’ (Jabuli 37:29) Dong Ker pa Lubanga bicobo man. I yo ango?

16, 17. Ngo ma Daniel 2:44 tittiwa i kom Ker pa Lubanga?

16 Tam i kom lok pa lanebi ma tye i Daniel 2:44. Wakwano kunnu ni: “Dok i kare pa luker meno Lubanga me polo biketo ker mukene ma ri nakanaka ma pe gitwero balone, kadi dit me locce bene pe gibiweko i cing rok mukene. Ker meno manyen-ni bituro ker magi ducu ngidogi woko matitino, ci tyekogi woko ducu, en aye dong bicung bedo matwal.” Man tittiwa gin ango i kom Ker pa Lubanga?

17 Mukwongo, tittiwa ni Ker pa Lubanga onongo kibiketo “i kare pa luker meno,” nyo nongo ker mukene-ni pud gitye. Me aryo, tittiwa ni Ker meno birii nakanaka. Pe gibiturone ka kileyo kawange ki gamente mukene. Me adek, waneno ni lweny bibedo i kin Ker pa Lubanga ki ker me lobo man. Ker pa Lubanga biloyo lweny meno. I agikkine, en keken aye bibedo gamente ma loyo dano. Ci dano dong gibilimo loc maber ma loyo mo keken ma yam guneno i kwogi.

18. Nying kabedo ka ma lweny me agikki i kin Ker pa Lubanga ki gamente me lobo man bibedo iye kilwongo ningo?

18 Baibul tye ki lok mapol me atita i kom lweny me agikki i kin Ker pa Lubanga ki gamente me lobo-ni. Me laporre, pwonyo ni ka kare me agikki woto ki nyiko cok, cen pa jogi mogo maraco gibiloko lok goba me bwolo “luker me wi lobo ducu.” Pi tyen lok ango? Me “cokogi [luker-ri] woko kacel pi mony i nino madit pa Lubanga Won Twer Ducu.” Kibicoko luker me lobo man kacel i “kabedo ma gilwongo i leb Ibru ni Armagedon.” (Niyabo 16:14, 16) Kit ma kicoyo kwede i tyeng aryo magi, lweny me agikki i kin gamente pa dano ki Ker pa Lubanga kilwongo ni Armagedon.

19, 20. Ngo ma gengo miti pa Lubanga me timme i lobo i kare-ni?

19 Ngo ma Ker pa Lubanga bicobone kun tiyo ki lweny me Armagedon? Tam kong odoco i kom miti pa Lubanga pi lobo-ni. Lubanga Jehovah onongo oyubo ni lobo-ni opong ki dano ma kitgi atir, ma gipe ki roc ma giwore i Paradic. Ngo ma gengo man timme i kare-ni? Me acel, wan wabedo lubal, dok watwo ka wato. Wapwonyo kono i Dul me 5 ni, Yecu oto piwa me wek wabed nakanaka. Oromo bedo ni wi po i lok ma kicoyo i Jiri pa Jon ni: “Lubanga con omaro lobo kumeno, omiyo iye Wode acel keken, wek dano ducu ma ye en owek to, ento obed ki kwo ma pe tum.”​—Jon 3:16.

20 Peko mukene aye ni jo mapol gitimo jami maraco. Giloko lok goba, gicamo aram, gitimo tim me tarwang. Pe gimito timo miti pa Lubanga. Jo ma gitimo jami maraco kibinekogi woko i kare me lweny pa Lubanga me Armagedon. (Jabuli 37:10) Lok mukene dok ma miyo miti pa Lubanga pe kitye ka timone i lobo aye ni gamente pe gicuku cwiny dano me timone. Gamente mapol gubedo ma goro, mager, nyo luaram. Baibul tito kamaleng ni: “Dano ma tye ki twero loyo jo mukene ki tek.”​—Latitlok 8:9.

21. I yo ango ma Ker-ri biweko miti pa Lubanga timme kwede i lobo?

21 Inge Armagedon, dano bibedo i te gamente acel keken, Ker pa Lubanga. Ker meno bitimo miti pa Lubanga dok bikelo mot mabeco me aura. Me laporre, bikwanyo Catan ki jogine woko. (Niyabo 20:1-3) Kibitic ki teko me gitum pa Yecu wek dano ma lugen pe dong gutwo ki dok guto. Ma ka meno, i te loc me Ker-ri, gin biromo bedo kwo nakanaka. (Niyabo 22:1-3) Kibiyubo lobo doko paradic. Pi meno, Ker meno biweko miti pa Lubanga timme i lobo dok bilonyo nying Lubanga bedo maleng. Man tyen lokke ngo? Tyen lokke aye ni, olo twal i te Ker pa Lubanga, dano ducu makwo biworo nying Jehovah.

AWENE MA KER PA LUBANGA BICAKO TIC IYE?

22. Pingo wangeyo ni Ker pa Lubanga pe obino i kare ma Yecu pud tye i lobo, nyo cut cut inge cer-re?

22 I kare ma Yecu owaco ki jo ma lubbe ni guleg ni, “Ker meri obin,” onongo nen ka maleng ni Ker-ri pud peya obino i kare meno. Mono obino i kare ma Yecu ocito i polo? Pe, pien Petero kacel ki Paulo guwaco ni inge cer pa Yecu, lok pa lanebi ma tye i Jabuli 110:1 ocobbe i kome: “Rwot owaco bot rwoda ni, Bed i ngeta yo tung acuc i kabedo me deyo, nio ka abimiyo lukworri gidoko kom laten tyeni.” (Tic pa lukwena 2:32-34; Jo Ibru 10:12, 13) Kare mo me kur obedo tye.

23. (a) Awene ma Ker pa Lubanga ocako kwede loc? (b) Ngo ma kibinyamo i dul ma lubo man?

23 Pi kare ma romene? I kare me cencwari me 19, Lukwan Baibul mo ma cwinygi onongo tye atir gutiyo cura ni kare me kur man bitum i mwaka 1914. (Pi lok ma dok i kom mwaka man, nen Lamed ngec, i pot karatac 215-18.) Jami ma otimme i lobo cakke i mwaka 1914, moko ni cura pa lukwan Baibul ma cwinygi onongo tye atir-ri obedo kakare. Cobbe pa lok pa lunebi me Baibul nyuto ni i mwaka 1914, Kricito odoko Kabaka ki ni Ker pa Lubanga ocako loc. Pi meno, wan watye ka kwo i ‘kare manok’ ma Catan odong kwede. (Niyabo 12:12; Jabuli 110:2) Watwero lok ki tek cwiny bene ni cok cokki Ker pa Lubanga bitic wek miti pa Lubanga otimme i lobo. In tika inongo ni lok man obedo kwena ma mit atika? Tika iye ni man obedo lok ada? Dul ma lubo man bikonyi me niang ni Baibul ada pwonyo lok magi.

GIN MA BAIBUL PWONYO

▪ Ker pa Lubanga obedo gamente me polo dok Kabakane obedo Yecu Kricito, dok kikwanyo jo 144,000 ki i kin dano me loc kacel kwede.​—Niyabo 14:1, 4.

▪ Ker-ri ocako loc i mwaka 1914, dong cakke i kare meno, gibolo Catan piny i lobo nia ki i polo.​—Niyabo 12:9.

▪ Ker pa Lubanga cok bituro gamente pa dano woko, ci lobo dong bidoko paradic.​—Niyabo 16:14, 16.

[Peny me Kwan]

[Cal ma tye i pot karatac 83]

Bolo Catan ki jogine ki i polo okelo twon can madit i lobo. Peko ma kit magi cok bigik

[Cal ma tye i pot karatac 84, 85]

I te loc me Ker-ri, kibibedo ka timo miti pa Lubanga i lobo kit macalo kitimo i polo