Dlulela kokumunyethweko

Dlulela erhelweni leenhloko

ISAHLUKO SOBUNANE

Uyini UMbuso KaZimu?

Uyini UMbuso KaZimu?

IBhayibhili isitjelani ngoMbuso kaZimu?

Khuyini uMbuso kaZimu ozoyenza?

Iyokuzaliseka nini intando kaZimu ephasini?

IINGIDI zabantu ephasini loke zijayelene nomthandazo abanengi abawubiza bona nguBaba Wethu, namtjhana Mthandazo weKosi. Womabili amabizo la aqalise emthandazweni oqakathekileko osibonelo owanikelwa nguJesu Krestu ngokwakhe. Mthandazo oqakatheke khulu, begodu nesicabangela iimbawo zokuthoma eentathu kuzosirhelebha bona sifunde okunengi ngalokho kwamambala iBhayibhili ekufundisako.

2 Ekuthomeni komthandazo osibonelo lo, uJesu wafundisa iinlaleli zakhe wathi: “Yeke kufuze nithandaze nithi: ‘Baba wethu osezulwini: Ibizo lakho alicwengiswe; umbuso wakho awuze; intando yakho ayenziwe ephasinapha njengezulwini.’” (Matewu 6:9-13) Khuyini okuqakathekileko ngeembawo eentathwezi?

3 Sesifunde okunengi malungana nebizo lakaZimu elithi, Jehova. Sesicoce nangentando kaZimu—ngalokho asele akwenzile nangalokho asazokwenzela isintu. UJesu gade aqalise kuphi lokha nekasitjela bona sithandaze bunje: “Umbuso wakho awuze”? Uyini uMbuso kaZimu? Ukuza kwawo kuzolicwengisa njani ibizo lakaZimu? Ukuza koMbuso lo, kuhlobana njani nokwenziwa kwentando kaZimu?

LOKHO UMBUSO KAZIMU ONGIKHO

4 UMbuso kaZimu ngurhulumende owahlonywa nguJehova ngeKosi ekhethwe Nguye. Ngubani iKosi yoMbuso kaZimu? NguJesu Krestu. NjengeKosi, uJesu mkhulu kunabo boke ababusi ababantu begodu ubizwa bona “iKosi yamakhosi noMbusi wababusi.” (1 KuThimothi 6:15) Unamandla wokwenza okunengi okuhle kunanyana ngimuphi umbusi omumuntu, ngitjho nombusi obhedere kunabo boke.

5 Uzokubusa ukuphi uMbuso kaZimu? Nokho, ukuphi uJesu njenganje? Siyaqiniseka bona uyakhumbula lokha nesifunda bona wabulawelwa esigodweni sokuhlunguphazwa, begodu wavuswa. Msinyana ngemva kwalokho wanyukela ezulwini. (IZenzo 2:33) Ngalokho-ke, kulapho uMbuso kaZimu ukhona—ezulwini. Ngikho iBhayibhili iwubiza bona ‘mbuso wezulwini.’ (2 KuThimothi 4:18) Nanyana uMbuso kaZimu usezulwini, uzokubusa ephasini.—ISambulo 11:15.

6 Yini eyenza uJesu bona abe yiKosi eveleleko? Elinye ibanga, kukobana angekhe ahlongakale. Nesimadanisa uJesu namakhosi ababantu, iBhayibhili imbiza bona “nguye yedwa ojame njalo nohlala ekukhanyeni okungekhe kwatjhidelwa kikho.” (1 KuThimothi 6:16) Lokhu kutjho bona zoke izinto ezihle uJesu azenzako zizokuhlala ngokungapheliko. Uzokwenza izinto ezinengi ezihle.

7 Cabangela lokhu isiporofido seBhayibhili esikutjhoko ngoJesu: “Umoya kaJehova uzokuhlala phezu kwakhe, umoya wokuhlakanipha nowokuzwisisa, nomoya wokululeka nowamandla, nomoya wokwazi nowokusaba uJehova; ngaye kuzokuba nethabo lokusaba uJehova. Angekhe ahlulele ngalokho akubona emehlweni, namtjhana ngezinto azizwileko. Uzokwahlulela ophasi ngokulunga, ngokulunga uzokusola abathobekileko abasephasini.” (Isaya 11:2-4) Amezwi la atjengisa bona uJesu uzokuba yiKosi elungileko nenesirhawu ebantwini abasephasini. Ungathanda na ukuba nombusi onjalo?

8 Nanti elinye iqiniso malungana noMbuso kaZimu: UJesu angekhe abuse yedwa. Kunabanye azokubusa nabo. Isibonelo, umpostoli uPowula watjela uThimothi: “Nasinyamazelela iintlayiseko, sobuye sibuse kanye naye.” (2 KuThimothi 2:12) Kwamambala, uPowula, uThimothi, nabanye abathembekileko abakhethwe nguZimu bazokubusa noJesu eMbusweni wezulwini. Bangaki abazokufumana ilungelo elikhethekilekweli?

9 Njengombana sitjengiswe eSahlukweni-7 sencwadi le, umpostoli uJwanisi wanikelwa umbono lapho athi ngawo, “ngaphakamisela amehlo wami entabeni iZiyoni [isikhundla sakhe sobukhosi ezulwini], ngabona iMvana [uJesu Krestu] ijame lapho, izungezwe babantu abaziinkulungwana ezilikhulu namatjhumi amane anane ebebatlolwe ibizwelo nelakaYise iimpandla zabo.” Bobani labo abayi-144 000? UJwanisi ngokwakhe uyasitjela: “Balandela iMvana baya namtjhana kukuphi lapha iya khona, laba bahlengwe ebantwini, balibutho lamathomo lakaZimu neMvana.” (ISambulo 14:1, 4) Kuliqiniso, balandeli bakaJesu Krestu abathembekileko abakhethelwe ukubusa naye ezulwini. Ngemva kokuvuswa ekufeni bavuselwa ezulwini noJesu “wabenza umbuso, baba bapristi, bayolibusa iphasi.” (ISambulo 5:10) Kusukela ngesikhathi sabapostoli, uZimu gade akhetha amaKrestu athembekileko bona azalise inani labayi-144 000.

10 Ukubekwa kwakaJesu nabayi-144 000 bona babuse isintu kulithando. UJesu uyazi bonyana kunjani ukuba mumuntu nokutlhaga. UPowula wathi ngoJesu “ngombana umpristi wethu omkhulu angekhe angasizweli thina ebuthakathakeni bethu. Kanti-ke walingwa kikho koke njengathi, kodwana azange one ngalitho yena.” (KumaHebheru 4:15; 5:8) Nababusi abayokubusa naye bakghodlhelela ukutlhaga njengabantu. Ukungezelela kilokho, gade banesono begodu bakghodlhelela namalwelwe ahlukahlukeneko. Ngokuqinisekileko, bazokuzwisisa imiraro abantu abaqalene nayo!

KHUYINI EZOKWENZIWA MBUSO KAZIMU?

11 Lokha uJesu nekathi abafundi bakhe bathandazele bonyana uMbuso kaZimu uze, gade athi bathandazele nokobana intando kaZimu yenziwe “ephasinapha njengezulwini.” UZimu usezulwini, begodu intando yakhe gade yenziwa ezulwini ziingilozi zakhe ezithembekileko. ESahlukweni-3 sencwadi le, sifunde bona ingilozi embi yalisa ukwenza intando kaZimu, begodu yabangela u-Adamu no-Efa bonyana bone. ESahlukweni-10 sizokufunda okunengi ngalokho iBhayibhili ekufundisako malungana nengilozi embi le, eyaziwa bona nguSathana uDeveli. USathana neembunjwa zomoya ezakhetha ukumlandela—ezibizwa bona madimoni—zavunyelwa ukuhlala ezulwini isikhatjhana. Nokho, akusibo boke ezulwini ngesikhatheso egade benza intando kaZimu. Lokho gade kuzokutjhentjha uMbuso kaZimu newuthoma ukubusa. IKosi etja ebekiweko, uJesu Krestu, gade azokulwa noSathana.—ISambulo 12:7-9.

12 Amezwi alandelako asiporofido ahlathulula lokho okuzokwenzeka bunje: “Yeke ngezwa ilizwi elikhulu ezulwini lisithi: ‘UZimu wethu usiphulusile, umbuso namandla kungekwakhe, nelungelo lokubusa ngelakaKrestu wakhe. Ngombana ummangaleli wabazalwane bethu [uSathana] wehliselwe ephasinapha; gade abamangalela imini nobusuku phambi koZimu wethu.’” (ISambulo 12:10) Uzitjhejile izehlakalo eembili ezihlathululwe evesini leBhayibhileli? Kokuthoma, uMbuso kaZimu obuswa nguJesu Krestu uthoma ukubusa. Kwesibili, uSathana waqothwa ezulwini waqothelwa ephasini.

13 Waba yini umphumela wezehlakalo eembilezi? Malungana nalokho okwenzekako ezulwini, siyafunda: “Nje-ke akuthokozwe kweliphezulu, nithokoze nina noke enihlala kilo!” (ISambulo 12:12) Kwamambala, iingilozi ezithembekileko ezulwini zathaba ngombana uSathana namadimonakhe baqothiwe, boke ezulwini bathembekile kuJehova uZimu. Kunokuthula nokuvumelana ezulwini. Intando kaZimu iyenziwa ezulwini.

14 Kuthiwani-ke ngephasi? IBhayibhili ithi: “Kodwana nakho kuwe phasi nawe lilwandle! Nango uSathana ehlela kini, uthukuthele uyadlhabhaza, ngombana uyazi bona isikhathi asinikelweko sifitjhani khulu.” (ISambulo 12:12) USathana ukwate khulu ngokuqothwa kwakhe ezulwini nokuba nesikhathi esincani khulu esimsaleleko. Ngokukwata kwakhe ubangela ukugandeleleka ephasini. Sizokufunda okunengi ngokugandelelekokho ephasini esahlukweni esilandelako. Sinalokho engqondweni, singazibuza, UMbuso ungabangela njani bonyana intando kaZimu yenziwe ephasinapha?

15 Nokho, khumbula bona yini intando kaZimu ngephasi. Ufundile ngayo eSahlukweni-3. E-Edeni, uZimu watjengisa bona intando yakhe beyikukobana iphasi libe yiparadeyisi lizaliswe babantu abangafiko, nabalungileko bazo zoke iinhlanga. USathana wabangela u-Adamu no-Efa bona bone, lokho kwenza intando kaZimu ngephasi ingazaliseki, kodwana isazokuzaliseka. UJehova usathembisa bonyana “abalungileko bazokudla ilifa lephasi, begodu bazokuhlala kilo ngokungapheliko.” (AmaRhalani 37:29) Mbuso kaZimu ozokuzalisa lokho. Kodwana lokho uzokwenza njani?

Ukuqothwa kwakaSathana namadimonakhe ezulwini kwabangela umaye ephasini. Msinyana imiraro enjalo izokuphela

Izipi, ubulelesi nendlala

16 Cabangela isiporofido esifumaneka encwadini kaDanyela 2:44. Lapho siyafunda: “Emihleni yamakhosi lawo, uZimu wezulwini uzokubeka umbuso ongekhe watjhatjalaliswa. Umbuso loyo ngekhe udluliselwe kwabanye abantu. Uzokusila yoke iimbuso le, begodu wona uzokuhlala ngokungapheliko.” Lokhu kusitjelani ngoMbuso kaZimu?

17 Kokuthoma, kusitjela bona uMbuso kaZimu bewuzokuhlonywa “emihleni yamakhosi lawo,” namtjhana lokha amakhosi lawo asesekhona. Kwesibili, kusitjela bona uMbuso lo uzokuhlala ngokungapheliko. Angekhe uhlulwe begodu angekhe ujanyiselelwe ngabanye aborhulumende. Kwesithathu, siyabona bona kuzokuba nepi hlangana noMbuso kaZimu neembuso yephaseli. UMbuso kaZimu uzokuthumba. Emaswapheleni, kuzokuba ngiwo kwaphela obusa abantu. Ngemva kwalokho abantu bazokuthabela ukubuswa ngendlela ehle abangakhenge bayibone.

18 IBhayibhili inokunengi engakutjho ngepi yamaswaphela hlangana noMbuso kaZimu naborhulumende bephasi. Isibonelo, isifundisa bona njengombana isiphelo sitjhidela, imimoya emimbi izokurhatjha amala bona ikhohlise “amakhosi wephasi.” Ngawuphi umnqopho? “Ukuwabutha [amakhosi] bona alungisele ipi eyodwa mhlana wesuku elikhulu lakaZimu uMninimandla woke.” Amakhosi wephasi azokuhlanganiswa ndawonye “endaweni ebizwa ngesiHebheru bona yi-Amagedoni.” (ISambulo 16:14, 16) Ngalokho okutjhiwo emavesini amabili la, ipi yamaswaphela ehlangana naborhulumende babantu noMbuso kaZimu ibizwa bona yi-Amagedoni.

19 Khuyini uMbuso kaZimu ozokwenza ngepi ye-Amagedoni? Akhese ucabange godu bona yini intando kaZimu ngephasi. UJehova UZimu bekanqophe bona iphasi lizaliswe babantu abalungileko, behlanga elinganasono abamkhonzako eParadeyisini. Khuyini okuvimbela lokho bona kungenzeki nje? Kokuthoma, sinesono, siyagula begodu siyafa. Sifundile eSahlukweni-5, bona uJesu wasifela bonyana siphile ngokungapheliko. Kungenzeka uyawakhumbula amezwi atlolwe eVangelini lakaJwanisi athi: “Ngombana uZimu walithanda kangako iphasi, wabe wanikela ngeNdodana yakhe ekukuphela kwayo, khona kuzakuthi kiloyo okholwa ngiyo angabhubhi, kodwana abe nobuphilo obungapheliko.”—Jwanisi 3:16.

20 Elinye ibanga kukobana abantu abanengi benza izinto ezimbi. Bakhuluma amala, bayadlelezela, begodu baziphatha kumbi. Abafuni ukwenza intando kaZimu. Abantu abenza izinto ezimbi bazokutjhatjalaliswa hlangana nepi kaZimu ye-Amagedoni. (AmaRhalani 37:10) Elinye ibanga lokobana intando kaZimu ingenzeki ephasini, kukobana aborhulumende ababakhuthazi abantu bona bayenze. Aborhulumende abanengi bonakele begodu banelunya. Ngokuqinisekileko iBhayibhili ithi: “Lokha umuntu nekabusa omunye kudosele ekulimaleni kwakhe.”—Umtjhumayeli 8:9.

21 Ngemva kwe-Amagedoni, abantu bazokuba ngaphasi kwakarhulumende oyedwa, uMbuso kaZimu. UMbuso loyo uzokwenza intando kaZimu, ulethe neembusiso ezihle. Isibonelo, uzokususa uSathana namadimonakhe. (ISambulo 20:1-3) Amandla womhlatjelo kaJesu azokwenza bona abantu abathembekileko bangasagula begodu bafe. Kunalokho, ngaphasi koMbuso bazokuphila ngokungapheliko. (ISambulo 22:1-3) Ngalokho iphasi lizokwenziwa iparadeyisi. Ngemva kwalokho uMbuso uzokubangela bona intando kaZimu yenziwe ephasini begodu ibizo lakaZimu licwengiswe. Kutjho ukuthini lokho? Kutjho bona kancani-kancani ngaphasi koMbuso kaZimu woke umuntu uzokudumisa ibizo lakaJehova.

KUNINI LAPHO UMBUSO KAZIMU UZOKUBANGELA BONA INTANDO YAKHE YENZEKE EPHASINI?

22 Lokha uJesu nekatjela abalandeli bakhe bona bathandaze bathi, “Umbuso wakho awuze,” gade kukhanya bona uMbuso bewungakafiki ngesikhatheso. Wafika na lokha uJesu nekanyukela ezulwini? Awa, ngombana bobabili uPitrosi noPowula bathi ngemva kokobana uJesu avusiwe isiporofido esikumaRhalani 110:1 besizaliseka kuye: “USokulunga wathi eKosinami: ‘Hlala ngesigomeni sami, kufikela ngibeka amanabakho ngaphasi kweenyawo zakho.’” (IZenzo 2:32-35; KumaHebheru 10:12, 13) Kwaba nesikhathi sokulinda.

Ngaphasi koMbuso, intando kaZimu izokwenziwa ephasini njengombana yenziwa ezulwini

Ukutjhinga kwelanga elwandle

23 Uyokubusa isikhathi eside kangangani? Hlangana neemnyaka yamakhulu ayi-19 nama-20 abafundi beBhayibhili abathembekileko kancani kancani bafumana bona isikhathi sokulinda besizokuphela ngo-1914. (Malungana nesikhathesi, qala Isithasiselo.) Izehlakalo zephasi ezathoma ngo-1914 ziqinisekisa bona ukuzwisisa kwabafundi beBhayibhili abathembekileko gade kunqophile. Ukuzaliseka kwesiporofido seBhayibhili kutjengisa bona ngo-1914, uKrestu waba yiKosi begodu uMbuso kaZimu wezulwini wathoma ukubusa. Nokho, siphila esikhathini ‘esifitjhani khulu’ esisalele uSathana. (ISambulo 12:12; AmaRhalani 110:2) Singatjho ngokuqiniseka bona msinyana uMbuso kaZimu uzokubangela bona intando kaZimu yenziwe ephasini. Ukufumana kuziindaba ezimnandi na lezi? Uyakholelwa bona ziliqiniso? Isahluko esilandelako sizokurhelebha bona ubone bonyana iBhayibhili kwamambala iyazifundisa iintwezi.

LOKHO OKUFUNDISWA YIBHAYIBHILI

  • UMbuso kaZimu ngurhulumende wezulwini, iKosawo nguJesu Krestu, nabayi-144 000 abakhethwe hlangana nesintu abazokubusa naye. —ISambulo 14:1, 4.
  • UMbuso lo, wathoma ukubusa ngo-1914, kusukela ngesikhatheso uSathana waqothwa ezulwini waqothelwa ephasini.—ISambulo 12:9.
  • UMbuso kaZimu msinyana uzokutjhabalalisa aborhulumende babantu begodu iphasi lizokuba yiparadeyisi.—ISambulo 16:14, 16.

Iimbuzo Yesifundo

1. Ngimuphi umthandazo oqakathekileko esizokufunda ngawo nje?

2. Ngiziphi izinto eentathu uJesu afundisa abafundi bakhe bona bazithandazele?

3. Khuyini okufuze siyazi ngoMbuso kaZimu?

4. Uyini uMbuso kaZimu, begodu ngubani iKosi yawo?

5. Ubusa ukuphi uMbuso kaZimu, begodu uzokubusa kuphi?

6, 7. Yini eyenza uJesu bona abe yiKosi eveleleko?

8. Bobani abazokubusa noJesu?

9. Bangaki abayokubusa noJesu, begodu uZimu wathoma nini ukubakhetha?

10. Kubayini kulithando bona kube nguJesu nabayi-144 000 abayokubusa isintu?

11. Kubayini uJesu athi abafundi bakhe kufuze bathandazele bonyana intando kaZimu yenziwe ezulwini?

12. Ngiziphi izehlakalo eembili eziqakathekileko ezihlathululwe kuSambulo 12:10?

13. Waba yini umphumela wokuqothwa kwakaSathana ezulwini?

14. Kwenzekani njengombana uSathana aqothelwe ephasini?

15. Yini intando kaZimu ngephasi?

16, 17. UDanyela 2:44 usitjelani ngoMbuso kaZimu?

18. Ibizwa bona yini ipi yamaswaphela ehlangana noMbuso kaZimu naborhulumende bephasi?

19, 20. Khuyini okuvimbela bona intando kaZimu ingenzeki ephasini nje?

21. UMbuso uzokubangela njani bona intando kaZimu yenziwe ephasini?

22. Sazi njani bonyana uMbuso kaZimu khenge ufike lokha uJesu nekasephasini namtjhana msinyana ngemva kokobana avusiwe?

23. (a) UMbuso kaZimu wathoma nini ukubusa? (b) Sizokufunda ngani esahlukweni esilandelako?