Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

KAPITULO 9

¿Mi ta slajebal xa kʼakʼal kuxulutik?

¿Mi ta slajebal xa kʼakʼal kuxulutik?
  • ¿Kʼusi chkʼot ta pasel ta jkʼakʼaliltik ti laj yal li Vivliae?

  • ¿Kʼu la yelan li krixchanoetik chal ta Skʼop Dios li ta «slajebal xa kʼakʼale»?

  • ¿Kʼusitik lek laj yalbe skʼoplal Vivlia li ta «slajebal xa kʼakʼale»?

1. ¿Bu chal li kʼusitik chkʼot ta pasel ta tsʼakale?

KʼALAL ta jkʼeltik li notisia ta televisione, ¿mi oy anopoj kʼusi chkʼot ta pasel ta stojolal li balumile? Oy kʼusitik toj chopol chkʼot ta pasel avi ti muʼyuk bu malabile, jaʼ yuʼun mi junuk krixchano snaʼ kʼusi chkʼot ta pasel li okʼome (Santiago 4:14). Pe snaʼoj li Jeovae (Isaías 46:10). Maʼuk noʼox laj yal ta voʼne Vivlia li kʼusitik chopol chkʼot ta pasel ta jkʼakʼaliltike, yuʼun laj yal xtok li kʼusitik poʼot xa xkʼot ta pasel ti kʼupilik sbae.

2, 3. ¿Kʼusi jakʼbat yuʼun yajtsʼaklomtak li Jesuse, xchiʼuk kʼusi la stakʼ?

2 Li Jesukristoe laj yal ti jaʼ tslajesbe skʼoplal choplejal li Ajvalilal yuʼun Diose xchiʼuk tskʼatajes ta jun paraiso li Balumile (Lukas 4:43). Li krixchanoetik ti laj yaʼibeik skʼope oy ta yoʼonton tsnaʼik bakʼin chtal li Ajvalilale. Xi la sjakʼ li yajtsʼaklomtak Jesuse: «¿Bakʼin chkʼot ta pasel li kʼusitik taje xchiʼuk kʼusi senyail ti liʼ xa oyote xchiʼuk ti kʼalal poʼot xa xlaj skotol li kʼusitik oy ta balumile?» (Mateo 24:3). Laj yal ti jaʼ noʼox snaʼoj stuk Jeova bakʼin lek chtal li slajebal chopol balumil liʼe (Mateo 24:36). Pe li Jesuse laj yal li kʼusitik chkʼot ta pasel kʼalal jutuk xaʼox skʼan xichʼ talel lekilal xchiʼuk chabiel ta Balumil li Ajvalilal yuʼun Diose. Li kʼusitik laj yale yakal xa chkʼot ta pasel.

3 Kʼalal mu to ta jkʼelbetik senyail ti kuxulutik ta «slajebal xa kʼakʼale», kalbetik skʼoplal jun paskʼop ti mu junuk krixchano laj yile. Taje te kʼot ta pasel ta vinajel ti bu mu xkiltike, li kʼusitik kʼot ta pasele te tsakal jkʼoplaltik ek.

PASKʼOP TA VINAJEL

4, 5. 1) ¿Kʼusi kʼot ta pasel ta vinajel kʼalal lik noʼox ajvalilajuk li Jesuse? 2) ¿Kʼusi kʼot ta pasel ta skoj li paskʼop laj yichʼ pasel ta vinajel jech kʼuchaʼal chal Apokalipsis 12:12?

4 Ta kapitulo 8 li ta livro liʼe, laj yalbe skʼoplal ti lik ajvalilajuk ta vinajel ta 1914 li Jesukristoe (kʼelo Daniel 7:13, 14). Vaʼun lik noʼox abtejuk. Yuʼun xi chal li Vivliae: «Lik paskʼop ta vinajel: la spasik kʼop xchiʼuk dragon [li Satanase] li Miguel [ti jaʼ yan sbi li Jesuse] xchiʼuk li yaj-anjeltake, la spasik kʼop ek li dragon xchiʼuk li yaj-anjeltake». * Li Diablo xchiʼuk li xchopol anjeltak ti jaʼ li pukujetike, muʼyuk bu la spasik kanal li paskʼope, jipatik yalel tal ta Balumil. Li anjeletik ti tukʼ yoʼontonike muyubajik ti muʼyuk xa te oyik ta vinajel li Satanas xchiʼuk spukujtake. Pe li krixchanoetike mu xa toj junuk yoʼontonik. Xi laj yalbe skʼoplal li Vivliae: «¡Abol sba li balumil xchiʼuk li nabe! Yuʼun te yalem talel Diablo ti bu oyoxuke, oy tajek skʼakʼal yoʼonton ta skoj ti snaʼoj ti toj komkom xa li yoraile» (Apokalipsis 12:7, 9, 12).

5 Jkʼeltik avil kʼusi kʼot ta pasel ta skoj li paskʼop laj yichʼ pasel ta vinajele: tiʼem tajek sjol li Diabloe, jaʼ yuʼun laj yakʼbe svokol li jnaklejetik ta Balumile. Jech kʼuchaʼal ta to jchantik ta mas tsʼakale, yakal xa chkʼot ta pasel avi li vokolil taje. Pe poʼot xa xlaj skʼoplal, snaʼoj ek li Satanase. Li kʼu sjalil taje, ‹slajebal xa kʼakʼal› tsbiiltas li Vivliae (2 Timoteo 3:1). Li Diose tslajesbe skʼoplal ti tspas mantal liʼ ta Balumil li Diabloe, ¡taje xijmuyubaj tajek yuʼun! Jkʼelbetik skʼoplal junantik kʼusitik ti yakal xa chkʼot ta pasel ti yaloj onoʼox li Vivliae. Li kʼusitik yakal chkʼot ta pasele chakʼ ta ilel ti kuxulutik xa ta slajebal kʼakʼale, jech xtok li Ajvalilal yuʼun Diose poʼot xa xakʼbe tal epal bendision ta sbatel osil li buchʼutik skʼanojik Jeovae. Baʼyel jkʼeltik chantosuk li kʼusi laj yal Jesus ti jaʼ senyail li slajebal kʼakʼale.

LI KʼUSITIK CHKʼOT TA PASEL TA SLAJEBAL KʼAKʼAL TI JAMAL LEK XVINAJE

6, 7. ¿Kʼu yelan yakal chkʼot ta pasel ta jkʼakʼaliltik li kʼusitik laj yal Jesus ta sventa li paskʼop xchiʼuk viʼnale?

6 «Chlik skontrain sbaik jujun mukʼta jteklum, chlik skontrain sbaik ajvaliletik.» (Mateo 24:7.) Li sien jabil echʼ xa tale ta smiyonal noʼox krixchanoetik chamemik ta skoj li paskʼopetike. Xi la stsʼiba jun j-al-loʼil ta Gran Bretañae: «Li ta siglo 20 toj ep laj yichʼ malel chʼichʼ. [...] Jaʼ li siglo ti bu ep la spasilanik kʼope, yuʼun nopajtik noʼox la spasik kʼop ta buyuk noʼox». Jun aʼyej yuʼun Instituto Worldwatch xi laj yale: «Li paskʼopetik echʼ [ta siglo 20] jaʼ oxib to velta x-echʼ yepal ti jayib chamik ta skotol pas kʼopetik ti lik tal ta siglo 1 kʼalal to ta sjabilal 1899 kʼalal ay xaʼox ta Balumil li Kristoe». Ta skoj taje mas to ta sien miyon krixchanoetik chamemik ti lik xa onoʼox tal ta 1914. Jech oxal, ta skoj li paskʼope epal krixchanoetik chamem yutsʼ yalalik. Yikʼaluk van jech kʼotem ta atojolal ek.

7 «Chtal viʼnal.» (Mateo 24:7.) Li buchʼutik chchanbeik skʼoplal veʼlile chalik ti epajem tal veʼlil li 30 jabil jelav tale. Akʼo mi jech, oy-o viʼnal, yuʼun epal krixchanoetik muʼyuk yosilik bu xuʼ stsʼunolajik mi jaʼuk oy stakʼinik sventa sman li sveʼelike. Jutuk mu skotoluk kʼakʼal chil svokolik ta viʼnal epal miyon krixchanoetik. Li kʼusi mas chchamik-o li ololetik jech kʼuchaʼal laj yal li Organización Mundial de la Salud jaʼ ti muʼyuk lek chveʼike, yuʼun chchamik mas ta voʼob miyon ololetik ta jabil.

8, 9. ¿Kʼusi svinajem ti yakal chkʼot ta pasel li kʼusi laj yal Jesus ta sventa li nikeletik xchiʼuk chamele?

8 «Ta x-echʼ tsatsal nikeletik.» (Lukas 21:11.) Jech kʼuchaʼal chal Jtsop krixchanoetik ta Estados Unidos ti Chchanbeik Skʼoplal li Balumile, chalik ti ch-echʼ balunlajuneb nikel jujun jabile. Taje tsatsal nikeletik ti xuʼ stsikʼesan naetik xchiʼuk ti tsjav balumile. Skotol jabile echʼem nikel ti sjinesoj ta jyalel naetike. Li kʼejbil vunetik oy avie chal ti smiloj mas ta chib miyon krixchanoetik li nikel ti lik tal ta 1900. Xi laj yal yan j-al-aʼyeje: «Li kʼusitik achʼik spasojik li pʼijil viniketike jutuk tajek bikʼtajem yuʼunik ti kʼu yepal chcham li krixchanoetike».

9 «Chlik [...] tsatsal chamel.» (Lukas 21:11.) Manchuk mi xchanojbeik xa tajek skʼoplal li poxiletike, yan sba chamel, kapal ta voʼneal chamel xchiʼuk ta achʼ chamel. Jech kʼuchaʼal laj yal jun aʼyeje, oy jtob ta chop chameletik lek ojtikinbil jech kʼuchaʼal sak-obal, sik-kʼokʼ xchiʼuk kolera ti buyuk xa noʼox chichʼ aʼibel skʼoplal avie, li junantike vokol xa ta poxtael. Jech xtok, oy xa vinajem tal te van 30 ta chop achʼ chameletik. Junantike chmilvan, yuʼun muʼyuk to bu tabil xpoxil.

LI KRIXCHANOETIK TA SLAJEBAL KʼAKʼALE

10. Jech kʼuchaʼal chal ta 2 Timoteo 3:1-5, ¿kʼu yelan stalelal li krixchanoetik chavil avie?

10 Li senyailtak laj yal Vivlia ta sventa li slajebal kʼakʼale, maʼuk noʼox laj yal li kʼusitik chkʼot ta pasel ta spʼejel Balumile, yuʼun laj yal xtok kʼu yelan chjel stalelal li krixchanoetike. Li jtakbol Pabloe laj yal kʼu yelan stalelal li krixchanoetike. Xi laj yale: «Chtal tsots vokolil li ta slajebal xa kʼakʼale, toj echʼ noʼox xibal sba» (kʼelo 2 Timoteo 3:1-5). Li Pabloe laj yal ti xi yelan stalelal li krixchanoetike:

  • tskʼan sba stukik

  • batem ta yoʼontonik takʼin

  • mu xchʼunbe smantal stot smeʼik

  • muʼyuk stukʼil yoʼontonik

  • muʼyuk xa kʼanbail kʼuchaʼal stalel onoʼox jeche

  • mu snaʼ spajes sbaik

  • simaronik

  • jaʼ batem ta yoʼontonik li kʼusi tskʼan stukike, maʼuk li kʼusi tskʼan Diose

  • yichʼojik ta mukʼ Dios yilel, pe muʼyuk jech yakal tspas ta xkuxlejalik

11. ¿Kʼusi chal Salmo 92:7 ti chkʼot ta pasel ta stojolal li chopol krixchanoetike?

11 ¿Mi jaʼ xa jechik li krixchanoetik ti bu nakalote? Jech van ta melel. Oy krixchanoetik ta butikuk noʼox ti jaʼ jech stalelalik kʼuchaʼal taje. Taje chakʼ ta ilel ti poʼot xa xkʼot ta pasel yuʼun Dios li kʼusi xi chal ta Vivliae: «Li bochʼotic chopolique ta xchʼiic jech chac cʼu chaʼal tsʼiʼlal; toj lec chnichin scotol li xchopol abtelique, pero jaʼ noʼox sventa chichʼ chʼayel o sbatel osil» (Salmo 92:7).

LI KʼUSITIK LEK CHKʼOT TA PASELE

12, 13. ¿Kʼu yelan epajem ta slajebal kʼakʼal «li melel yojtikinobile»?

12 Li ta slajebal kʼakʼale, ta melel oy ep vokoliletik jech onoʼox kʼuchaʼal laj yal li Vivliae. Akʼo mi jech, oy kʼusitik lek chkʼot ta pasel ta stojolal li yajtuneltak Jeovae.

13 Xi onoʼox laj yal Vivlia li ta slivroal Daniele: «Li melel yojtikinobile ta x-epaj». ¿Bakʼin chkʼot ta pasel taje? Jaʼ li ta «yorail slajebal kʼakʼale» (Daniel 12:4TNM). Leʼ xa ta 1914, li Jeovae koltavan sventa xaʼibeik lek smelolal li Vivliae. Li krixchanoetik ti tskʼan chtunik ta stojolale yaʼiojbeik lek smelolal junantik chanubtasel ti ep sbalile. Jech kʼuchaʼal ta sventa li sbi Diose xchiʼuk li kʼusi tskʼan tspase, li pojelal laj yakʼ Jesukristoe, ti kʼu yelan oy li animaetike xchiʼuk li chaʼkuxesele. Jech xtok, li yajtuneltak Jeovae xchanojik kʼu yelan junuk noʼox yoʼonton xkuxiik xchiʼuk ti skʼupil kʼoptaik li Diose. Lek jamal yaʼiojbeik smelolal kʼusi jaʼ li Ajvalilal yuʼun Diose xchiʼuk kʼuxi chchapan li kʼusitik ta Balumile. ¿Kʼuxi tstunesik li kʼusitik xchanojike? Taje chakʼ kiltik yan albil kʼop ti yakal chkʼot ta pasel li ta slajebal kʼakʼale.

«Li lekil aʼyejetik ta sventa li Ajvalilal liʼe ta xichʼ cholel ta spʼejel balumil sventa xaʼi skotol li jteklumetike.» (Mateo 24:14)

14. ¿Bu to kʼalal chichʼ cholel li lekil aʼyej ta sventa Ajvalilale, xchiʼuk buchʼutik yakal chcholik?

14 Li Jesuse laj onoʼox yal ti oy kʼusi chkʼot ta pasel kʼalal «poʼot xa xlaj skotol li kʼusitik oy ta balumile», xi laj yale: «Li lekil aʼyejetik ta sventa li Ajvalilal liʼe ta xichʼ cholel ta spʼejel balumil» (kʼelo Mateo 24:3, 14). Ta spʼejel Balumil yakal chichʼ cholel li lekil aʼyejetik ta sventa li Ajvalilale, jaʼ xkaltik, ti snaʼikuk kʼusi jaʼ li Ajvalilale, kʼusi tspas xchiʼuk ti kʼuxi xuʼ jtatik li bendisionetik chakʼe. Li lekil aʼyejetike yakal chichʼ pukel mas to ta 230 mukʼtik lumetik xchiʼuk ta sienal noʼox jeltos kʼopetik chichʼ alel. Ta smiyonal noʼox stestigotak Jeova ta «skotol lumetik, nitilulaletik, jteklumetik [xchiʼuk] ta jeltos kʼopetik» ta sjunul yoʼonton yakal chcholik lekil aʼyej ta sventa li Ajvalilale (Apokalipsis 7:9). Jech noxtok, chchanubtasik ta moton ta smiyonal noʼox krixchanoetik ti tskʼan tsnaʼik li kʼusi chchanubtasvan ta melel li Vivliae. Ta melel labal sba chkiltik kʼu yelan chkʼot ta pasel li albil kʼope, mas to mi te ta joltik li kʼusi laj yal Jesus ti kʼusi tsnuptan li melel yajtsʼaklomtake, xi laj yale: «Chavichʼik pʼajel yuʼun skotol krixchanoetik ta jkoj» (Lukas 21:17).

¿KʼUSI CHAPAS LI VOʼOTE?

15. 1) ¿Mi ta slajebal xa van kʼakʼal kuxulutik? ¿Kʼu yuʼun? 2) ¿Kʼusi tstaik li buchʼutik tskontrainik Jeova mi tal li «slajebe»? ¿Kʼusi tstaik li buchʼutik chventainatik yuʼun li Ajvalilal yuʼun Diose?

15 Ta skoj ti laj xa jchantik ti ep xa kʼusitik chkʼot ta pasel li kʼusi laj yal Vivliae, ¿mi mu jechuk xanaʼ ti oyutik xa ta slajebal kʼakʼale? Li lekil aʼyejetike chichʼ cholel ti bu kʼalal xal yoʼonton li Jeovae, vaʼun chtal «li slajebe» (Mateo 24:14). Li «slajebe» jaʼ skʼoplal li yorail kʼalal tslajes choplejal ta Balumil li Diose. Li Jeovae tstunes Jesus xchiʼuk anjeletik ti ep sjuʼelik sventa slajes skotol li buchʼutik ta sjunul yoʼonton tskontrainik li Jeovae (2 Tesalonisenses 1:6-9). Li Satanas xchiʼuk spukujtake muʼyuk xa me bu tsloʼlaik li krixchanoetike. Vaʼun li Ajvalilal yuʼun Diose chakʼbe tal bendision li buchʼutik tskʼan chakʼ ta xkuxlejalik li stukʼil mantaltake (Apokalipsis 20:1-3; 21:3-5).

16. ¿Kʼusi skʼan xapas mi pʼijote?

16 Ta skoj ti poʼot xa xlaj li kʼusitik yuʼun Satanase, xi skʼan jakʼbe jbatik ta jujuntale: «¿Kʼusi skʼan jpas?». Mi ta jchanbetik skʼoplal Jeova xchiʼuk li kʼusi tskʼanbutike, jaʼ jech chkakʼtik ta ilel ti pʼijutike (Juan 17:3). Akʼbo yipal xchanel li Vivliae. Nopeso aba ti chabat ta stsobajelik li buchʼutik chakʼbeik yipal spasel li kʼusi tskʼan Jeovae (kʼelo Evreos 10:24, 25). Chano Vivlia sventa xavojtikin mas li Jeovae, akʼbo yipal ta sjelel atalelal mi jech skʼan pasele, yuʼun chalekubtasbe yoʼonton Jeova mi jech chapase (Santiago 4:8).

17. ¿Kʼu yuʼun chʼayem yoʼonton chtaatik jutuk mu skotoluk krixchanoetik kʼalal chichʼ lajesel li buchʼutik chopolike?

17 Li Jesuse laj yal ti mu skotoluk krixchanoetik tstsakik ta venta li kʼusitik chkʼot ta pasel ti jaʼ svinajeb ti oyutik xa ta slajebal kʼakʼale. Li slajeb buchʼutik chopolike muʼyuk buchʼu snaʼ kʼusi ora chvul. Chʼayem yoʼonton chtaatik li krixchanoetike, jech kʼuchaʼal jun j-elekʼ ti ch-och elkʼajuk ta akʼobale (kʼelo 1 Tesalonisenses 5:2). Xi laj yal li Jesuse: «Yuʼun jech kʼuchaʼal kʼot ta pasel ta skʼakʼalil Noee, jaʼ jech chkʼot ta pasel ek kʼalal liʼ xa oy li Xnichʼon krixchanoe. Yuʼun kʼalal muʼyuk toʼox bu talem li Nojelal ta voʼe, li vaʼ kʼakʼale ta xveʼik, ta x-uchʼbolajik noʼox li krixchanoetike, ta saʼ yajnil li viniketike xchiʼuk chakʼ ta malijel stsebik li krixchanoetike; jaʼ to la xkechanik kʼalal och ta arka li Noee, xchiʼuk muʼyuk bu laj yichʼik ta mukʼ jaʼ to ti kʼalal tal li Nojelal ta voʼe, vaʼun kuchatik batel skotolik; jaʼ jech chkʼot ta pasel ek kʼalal liʼ xa oy li Xnichʼon krixchanoe» (Mateo 24:37-39).

18. ¿Kʼusi mantal laj yal Jesus ti skʼan jtsaktik ta ventae?

18 Xi laj yal mantal li Jesuse: «Kʼelo me aba atukik sventa mu x-alub avoʼontonik ta skoj ti chaveʼik ta mase, ti cha-uchʼbolajik ta mase xchiʼuk ta skoj li vul oʼonton ta sventa li kuxlejale, vaʼun ti chʼayal avoʼonton chvul staoxuk ta anil li vaʼ kʼakʼal ti xkoʼolaj kʼuchaʼal yakel ta chʼojone. Yuʼun chvul ta stojolal skotol li jnaklejetik ta spʼejel balumile. Vaʼun chaʼa, vikʼiluk-o me asatik ta skʼanel vokol skotol kʼakʼal sventa xakolik lokʼel ta skotol li kʼusitik albil skʼoplal ti persa chkʼot ta pasele, vaʼun jaʼ me jech vaʼaloxuk ta stojolal li Xnichʼon krixchanoe» (Lukas 21:34-36). Skʼan jtsaktik ta venta li kʼusi laj yal Jesuse. ¿Kʼu yuʼun? Yuʼun li krixchanoetik ti lek ch-ilatik yuʼun Jeova xchiʼuk li «Xnichʼon krixchanoe», ti jaʼ li Jesukristoe, xuʼ kuxul chkomik kʼalal chichʼ lajesel li kʼusitik yuʼun Satanase. Jech xtok, xuʼ xkuxiik sbatel osil li ta kʼupil sba achʼ balumil ti nopol xa tajeke (Juan 3:16; 2 Pedro 3:13).

^ par. 4 Li ta apendise «¿Buchʼu jaʼ li bankilal anjel Miguele?» te chal ti Miguel sbi xtok li Jesukristoe.