Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

MWAKORO TEBWINA

Anera Aika Raoiroi ao Aika Buakaka—Aron Rotakira Irouia

Anera Aika Raoiroi ao Aika Buakaka—Aron Rotakira Irouia
  • A buokiia aomata anera?

  • Tera aron rotakia aomata irouia anera aika buakaka?

  • E riai bwa ti na maakuia anera aika buakaka?

1. E aera ngkai ti riai ni kan reiakina taekaia anera?

IBUKINI kani kinaakin te aomata, e kona n irekereke naba iai ataakin ana utu. N aron anne, karekeani kinaakin Iehova ae te Atua, e bae n irekereke naba iai ataakia anera ake a taekinaki bwa kaain ana utu i karawa. A aranaki anera n te Baibara bwa “natin te Atua.” (Iobi 38:7) Mangaia are tera tabeia are a anganaki iroun te Atua? Iai mwiokoaia ni kaineti ma aomata n taai aika nako? Iai rotakini maium irouia anera? Ngkana iai, ao n te aro raa?

2. A kangaa n riki anera ao iramani mwaitiia?

2 E taekinia anera te Baibara n te mwaiti ae bubua ma bubua te tai. Ti na neneri ngkai rongorongo tabeua mai iai ni karekei reireiara riki i aon taekaia anera. A kangaa n riki anera? E koreaki ae kangai n I-Korote 1:16: “Nikirani bwaai ake i karawa ao i aon te aba, a boni karikaki rinanon teuaei [ae Iesu Kristo].” Mangaia are a karikaki anera ni kabane iroun Iehova ae te Atua ma n anganaki rabwataia n taamnei, rinanon Natina are te rikitemanna. Iraman anera? E taekinaki n te Baibara bwa mirion ma mirion mwaitiia, ao a korakora mwaakaia.Taian Areru 103:20. *

3. Tera ae taekinaki n Iobi 38:4-7 ibukia anera?

3 E kaotaki naba n Ana Taeka te Atua ae te Baibara bwa ngke e moani karikaki te aonnaba, ao “a bane natin te Atua n tatakarua ni kakatonga.” (Iobi 38:4-7) Mangaia are a a kaman riki anera rimoa imwaini karikaia aomata, ao imwain naba karikan te aonnaba. E kaotaki naba n te rongorongo aei man te Baibara bwa iai aia namakin anera, n aron taekaia are “a botaki n tatakarua ni kimwareirei.” Nora ae taekinaki ae ngaia “a bane natin te Atua” ni botaki ni kukurei. N te tai anne ao a bane anera ni katiteuanaaki bwa te utu ae toro iroun Iehova ae te Atua.

AIA BOUTOKA ANERA MA AIA KAMANOMANO

4. E kangaa ni kaotia te Baibara bwa a rangi n tabeakini aia waaki aomata, anera aika kakaonimaki?

4 Ngke a mataku anera ni karikaia moan aomata, ao a kaotiia anera aika kakaonimaki i buakoia, bwa a tabeakina te botannaomata ae rikirake i aon te aba, ao kakoroani bukin ana kantaninga te Atua. (Taeka N Rabakau 8:30, 31; 1 Betero 1:11, 12) Imwin te tai ae maan ao a a noria anera bwa angia kaain te utu i aon te aba, a rawa n toro iroun aia tia Karikiriki ae tatangira. Akea te nanououa bwa a bae n nanokawaki n aei anera aika kakaonimaki. Ma ngkana iai temanna naba te aomata ae okira Iehova, ao e “ueke te kimwareirei irouia anera.” (Ruka 15:10) Kioina ngkai a rangi n tabeakinia te koraki ake a toro iroun te Atua anera, e aki kamimi ngkanne ngkai e okioki Iehova ni kabonganaia bwa a na kakorakoraia ao ni kamanoia ana toro aika kakaonimaki i aon te aba. (Wareka Ebera 1:7, 14.) Iangoi katoto tabeua.

“E kanakoa ana anera Atuau ao e kaini wia raian.”Taniera 6:22

5. Baikara katoto ake a kaota aia boutoka anera, aika ti kunei n te Baibara?

5 Uoman anera ngkoa ake a buoka te aomata are raoiroi are Rota ma natina aine bwa a aonga ni kamaiuaki, ni kaotinakoia mani kaawa ake Totom ma Komora ake a na kamaunaaki ibukini buakakaia kaaia. (Karikani Bwaai 19:15, 16) Tabeua te tienture imwina ao e karenakoaki Taniera nakon te mwarua ae nneia raian, ma e aki ikoaki iai ao e taku: “E kanakoa ana anera Atuau ao e kaini wia raian.” (Taniera 6:22) N te moan tienture C.E., ao e kainaomataaki te abotoro Betero man te karabuuti iroun naba te anera. (Mwakuri 12:6-11) Irarikin anne, a boutokaa naba Iesu anera ngke e moana ana mwakuri ni minita i aon te aba. (Mareko 1:13) Tabeua te tai imwaini maten Iesu, ao e kaoti te anera nakoina ma “ni kakorakoraa.” (Ruka 22:43) Ai karaunanora aia kaungaunga anera anne nakon Iesu i nanon taai ake a rangi ni kakawaki riki ni maiuna i aon te aba!

6. (a) A kangaa anera ni kamanoia ana aomata te Atua ni boong aikai? (b) Baikara titiraki aika ti na rinanoi?

6 Ni boong aikai ao a aikoa kaokaoti anera nakoia ana aomata te Atua i aon te aba. Ma e ngae ngke a aikoa kona n noraki, ma a teimatoa ana anera te Atua aika korakora mwaakaia ni kamanoia ana aomata, moarara riki mani baike e na ruanikai iai aia onimaki. E taku te Baibara: “E katea ana umwanrianna ana anera Iehova n otabwaninia akana maaka te Atua, ao e kamaiuia.” (Taian Areru 34:7) E aera ngkai a rangi ni karaunano taeka akanne nakoira? Ibukina bwa iai anera aika buakaka aika karuanikai aika a kan urui arora! Antai te koraki aikai? A kangaa n riki? A kangaa ni kataia n urui arora? Ibukini kaekaan titiraki aikai ti na nenera taekan te bwai are riki rimoa.

ANERA AIKA KAIRIRIBAI NAKOIRA

7. Tera aron nakoraoin ana waaki Tatan ni katannakoia aomata mairoun te Atua?

7 N aron ae ti reiakinna ni Mwakoro 3, e karekea nanona temanna mai buakoia anera bwa e na kairiri i aoia tabemwaang, mangaia are e a kaitaraa iai te Atua. Imwina riki e a aranaki te anera aei bwa Tatan te Riaboro. (Te Kaotioti 12:9) I nanon 1,600 te ririki imwini mwamwanaan Nei Ewa iroun Tatan, e a manga nakoraoi naba ana waaki ni katannakoia angia aomata mairoun te Atua, ma iai ake a teimatoa ni kakaonimaki n aroia tabeman mai buakoia, Abera, Enoka, ao Noa.Ebera 11:4, 5, 7.

8. (a) A kangaa n riki anera tabeman bwa taimonio? (b) Tera are a karaoia taimonio ibukin raweani maiuia n tain te Ieka n ana bong Noa?

8 N ana tai Noa, ao iai tabeman anera ake a a manga karitei naba nakon Iehova. A kitana tibwangaia are kaain ana utu te Atua ngaiia i karawa, ao a ruo nakon te aonnaba ma ni karikii rabwataia n aomata. Bukin tera? Ti wareka ae kangai ni Karikani Bwaai 6:2: “Ao natin te Atua ae koaua aika mwaane a noriia natiia aomata aika aine bwa a baaraoi. Mangaia are a karekeia bwa buuia te koraki nako ake a rineiia.” Ma e aki kariaia Iehova ae te Atua bwa e na reitinako aia waaki anera aikai ma te kamangaongao ake a karikii i buakon te botannaomata. E karokoa te ieka n te aonnaba ni kabutaa are e a kamaunaia aomata aika buakaka ni kabane, ma e tii kamaiuia ana toro ake a kakaonimaki. (Karikani Bwaai 7:17, 23) Mangaia are a kairoroaki anera aika karitei aikai ke taimonio, bwa a na kaaki rabwataia n aomata ao ni manga okira karawa ma rabwataia n taamnei. A boutokaa ana itera te Riaboro, are e a riki bwa “aia tia tautaeka taimonio.”Mataio 9:34.

9. (a) Tera ae riki nakoia taimonio ngke a okira karawa? (b) Baikara baika ti na rinanoi ni kaineti ma taimonio?

9 Ngke a okira karawa anera aika aki ongeaba aikai, a a katinanikuaki man ana botaki te Atua n aron aia mataniwi are Tatan. (2 Betero 2:4) E ngae ngke a aikoa kona ngkai ni karikii rabwataia n aomata, ma a teimatoa naba ni kariria aomata nakon te buakaka. Ni koauana e “burebureiia kaain te aonnaba ni kabutaa” Tatan, ao e buokaki irouia taimonio aikai. (Te Kaotioti 12:9; 1 Ioane 5:19) Ni kangaa? E boboto aia mwakuri taimonio ni kabonganaakini baika a na mwamwanaaki iai aomata. (Wareka 2 I-Korinto 2:11.) Ti na rinanoi tabeua mai buakoni baikai.

AROIA TAIMONIO NI MWAMWANAA TE ABA

10. Tera te tabunea?

10 A kabongana te tabunea taimonio ibukini mwamwanaakia aomata. Te tabunea bon te reitaki ma taimonio ke te reitaki ma ngaiia rinanon te ibonga. E kabuakakaa te tabunea te Baibara ao e kauringira bwa ti na kararoai bwaai ni kabane ake a irekereke ma te tabunea. (I-Karatia 5:19-21) A kabongana te tabunea taimonio bwa abeaia n aroia taan akawa ae iai naba abeaia. A kakaokoro nako abeaia taan akawa ake a kakabonganai ibukini kamwaneaia iika n aekaia nako. N aron naba anne, a kakabonganai aekaki n tabunea nako anera aika buakaka, bwa a aonga n tau aroia aomata nako.

11. Tera te kaiwa, ao e aera ngkai ti riai ni kararoaa?

11 Te aeka n abea teuana ae a kakabongana taimonio, bon te kaiwa. Tera te kaiwa? Boni kakaaean te bwai ae e na riki nakon taai aika a na roko ke kakaaean te bwai teuana ae aki ataaki. Tabeua rinanin nako te kaiwa bon te kateimaro, te kabwarabwara n te kaati ibukin norani kawaim bwa e na nakoraoi ke e na aki, taraakin rainin te nanonibai, ao taiani mwakuri aika kawainaki. E ngae ngke a bati aomata aika iangoa kakaraoan te kaiwa bwa akea buakakana, ma e kaotia te Baibara bwa taan taekini kanoan taai aika a na roko, a mwamwakuri ma taimonio. N te katoto, e taekinaki ni Mwakuri 16:16-18 taekan “te taimonio ae kakaiwa” are e a karika te aine temanna bwa te tia kaiwani kanoan taai aika a na roko. Ma e bua te konabwai aei mairouna ngke e a kaotinakoaki mairouna te taimonio.

A kamanenai aaro aika mwaiti taimonio ni kewenia aomata iai

12. E aera ngkai e karuanikai te kataia n taetae ma maate?

12 Te anga teuana are a mwamwanaa te aba naba iai taimonio, boni kaungaakia aomata bwa a na taetae ma maate. Aomata ake a rangi n rawawata ni mateia aia koraki aika tangiraki irouia, a mwamwanaaki n iango aika kairua ibukia te koraki ake a mate. E kona n anga te rongorongo ae okoro te tia rorokoia taimonio, ke e kona ni bita bwanaana nakoni bwanaaia aomata ake a a tia ni mate. N tokina, a bati aomata ake a kakoauaa bwa a boni maiu maate, ao a na kabebeteaki rawawataia ngkana a reitaki ma ngaiia. Ma a rangi ni kairua ma ni karuanikai waaki aikai ake aongkoa waaki ni karaunano. Bukin tera? Ibukina bwa a kona taimonio ni katotonga bwanaaia aomata ake a a tia ni mate, ao ni kona naba n angan te tia rorokoia taimonio rongorongon te aomata are mate. (1 Tamuera 28:3-19) Ma n aron ae ti reiakinna ni Mwakoro 6, a bon aki maiu maate. (Taian Areru 115:17) Mangaia are e a tia ni mwamwanaaki “te tia titirakinia maate” irouia anera aika buakaka, ao e karaoa naba ae aki boraoi ma nanon te Atua. (Wareka Te Tua-Kaua 18:10, 11; Itaia 8:19) Mangaia are taratara raoi bwa ko na rarawa nakon te abea ae karuanikai aei ae a kakabongana taimonio.

13. Tera ae e a tia n riki nakoia aomata ake a mamaakuia ngkoa taimonio?

13 A aki tii mwamwanaia aomata anera aika buakaka ma a kakamaakuia naba. Ni boong aikai ao a ataia Tatan ma ana taimonio bwa e a ‘kimototo aia tai’ imwain ae e nang katokaki aia mwakuri, ao a a rangi ni kaiowawaaia riki ngkai. (Te Kaotioti 12:12, 17) Ma iai aomata aika nga ma nga mwaitiia ake a a tia ngkoa ni mwane irouia anera aika buakaka aikai, ma a a tia n inaomata mai iai. A kangaa n inaomata? Tera te ibuobuoki ae kona n reke irouia aomata aika a tabe ngkai n irekereke ma te tabunea?

ARON TE RARAWA NAKOIA ANERA AIKA BUAKAKA

14. Ti na kangaa ni karekea te inaomata mairouia anera aika buakaka n aroia Kristian n te moan tienture ake i Ebeto?

14 Ti tuangaki n te Baibara aron te rarawa nakoia anera aika buakaka ao aroni karekean te inaomata mairouia. Iangoa aia katoto Kristian ake n te moan tienture n te kaawa ae Ebeto. Tabeman mai buakoia a kakabongana te tabunea imwain rikia bwa Kristian. Tera ae a karaoia ngke a a iangoia bwa a nang katoka te tabunea? E taku te Baibara: “A mwaiti naba taan tabunea ake a ikotii aia boki ao a kabueki i mataia te koraki ni kabane.” (Mwakuri 19:19) Ni kabuekan aia boki n tabunea Kristian aika boou aikai, a katea iai te banna ni katoto nakoia aomata ake a kani manga rarawa nakoia anera aika buakaka ni boong aikai. A riai ni kaaki bwaai ni kabane ake a irekereke ma te tabunea aomata ake a kan toro iroun Iehova. A irekereke naba iai booki, maekatin, birim, korobanna, ao ai katangitang, ake a kaungaa karaoan te tabunea, ma ni katerea bwa aongkoa e anainano ma ni kaunga karaoana. Irarikin anne, a riai ni kaakaki naba bunna ke bwaai ake a uouotii aomata bwa aongkoa katanaia mairouia taimonio.1 I-Korinto 10:21.

15. Tera ae ti riai ni karaoia bwa ti aonga ni kona n rarawa nakoia anera aika buakaka?

15 Tabeua te ririki imwini kaakan aia boki n tabunea Kristian ake i Ebeto, e a kororeta nakoia te abotoro Bauro ni kangai: “Ti kabokorakora ma . . . taanga n taamnei aika buakaka.” (I-Ebeto 6:12) A aki bwara nanoia taimonio. A boni kekeiaki naba bwa a na tokanikai. Mangaia are tera ae a kainnanoa karaoana Kristian aikai? E taku Bauro: “Irarikini baikai ni kabane, taua te otanga ae bubura ae te onimaki bwa kam aonga ni kona iai n tiringi kanoan nako ana kainikatebe aika uramwaaka teuare buakaka [ae Tatan].” (I-Ebeto 6:16) E boboto rarawara nakoia anera aika buakaka mani korakoran ara otanga ae te onimaki.Mataio 17:20.

16. Ti na kangaa ni kakorakoraa ara onimaki?

16 Ti na kangaa ngkanne ni kakorakoraa ara onimaki? Boni man te reirei n te Baibara. Matoan oon te auti e boboto i aoni matoan aan te kateitei. N aron naba anne e boboto korakoran ara onimaki mani korakoran aani karekeana, are boni karekean te atatai ae eti man Ana Taeka te Atua ae te Baibara. Ngkana ti wareware ma n ukeuke n reirei n te Baibara ni katoa bong, e na korakora ngkanne iai ara onimaki. E na riki te aeka n onimaki ane kaanga matoatoan oon te auti anne bwa otangara mairouia anera aika buakaka.1 Ioane 5:5.

17. Tera te mwaneka ae kainnanoaki ibukin te rarawa nakoia anera aika buakaka?

17 Tera riki te mwaneka are a riai n toua Kristian ake i Ebeto? A kainnanoi riki katanaia ibukina bwa a maeka n te kaawa ae taabangaki iai kabonganaan te tabunea. Mangaia are e taku Bauro nakoia: “Kam na teimatoa naba n tataro . . . n aeka n tataro nako ma te kakorakora n tataro ni bubutii.” (I-Ebeto 6:18) Kioina ngkai ti maeka naba ngaira n te aonnaba ae bati ni kabonganaaki iai te tabunea, e rangi ni kakawaki bwa ti na kakaonimaki n tataro nakon Iehova ni butiia kamanoara bwa ti na rarawa nakoia anera aika buakaka. Ti rangi ni kainnanoa kabonganaan te ara ae Iehova n ara tataro. (Wareka Taeka N Rabakau 18:10.) Ai ngaia are ti riai n teimatoa n tataro nakon te Atua ni kangai: “Kamaiuira mairoun teuare buakaka” ae Tatan te Riaboro. (Mataio 6:13) E na kaekai aeka n tataro ni kakorakora akanne Iehova.Taian Areru 145:19.

18, 19. (a) E aera ngkai ti kona ni kakoauaa bwa ti na tokanikai n ara buaka ma anera aika buakaka? (b) Tera te titiraki ae e na kaekaaki n te mwakoro ae imwina?

18 A karuanikai anera aika buakaka, ma ti na bon aki maakuia ngkana ti rarawa nakon te Riaboro ao ni kaania te Atua, n arora ni karaoa Nanona. (Wareka Iakobo 4:7, 8.) Iai tiani mwaakaia anera aika buakaka. A a tia ngkoa ni katuuaaeaki n ana bong Noa, ao ngkai a a manga kaaitara ma kabaneani motikan taekaia n te tai ae imwaira. (Iuta 6) Uringnga are iai taani katanira bwa ana anera Iehova ake a korakora mwaakaia. (2 Uea 6:15-17) Anera akanne a rangi n nanonibwira ngkana a norira bwa ti a tabe n tokanikai n rarawa nakoia anera aika buakaka. Ai aron ae a ungari bwanaaia anera aika raoiroi ni kaungaira bwa ti na kateimatoaira. Mangaia are ti riai ni kaania Iehova ma ana utu aika anera aika kakaonimaki irouna. Ti bia kararoai naba aeka n tabunea nako, ao n teimatoa ni maiuakina te reirei ae reke man Ana Taeka te Atua. (1 Betero 5:6, 7; 2 Betero 2:9) Imwina ti kona ni kakoauaa bwa ti na tokanikai n ara buaka ma anera aika buakaka.

19 Ma e aera te Atua ngkai e kariaia bwa a na teimatoa ni maiu anera aika buakaka, n ikotaki ma te buakaka are e a tia n rangi ni karawawataia aomata? E na kaekaaki te titiraki anne n te mwakoro ae imwina.

^ bar. 2 E taekinaki ae kangai n Te Kaotioti 5:11 ni kaineti ma anera aika raoiroi: “Mwaitiia bon irabwi ma irabwi tenga,” ke “tatabebwi te nga e kamwaitaki ma tatabebwi tenga.” (Te kabwarabwara mai nano) Mangaia are e boni kaotaki n te Baibara bwa a boni karikaki anera aika bubua ma bubua te mirion mwaitiia.