Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA TE

Jósʼin binyakaoná ánkjele Niná kʼoa jósʼin bʼetʼaná ánkjele Na̱i

Jósʼin binyakaoná ánkjele Niná kʼoa jósʼin bʼetʼaná ánkjele Na̱i
  • A binyakao ánkje je chjotasonʼnde

  • Jósʼin bʼanachale chjota je ánkje tsʼen

  • A koaan kuijkónlee je ánkje tsʼen

1. Ánni nga machjénsíni nga ndasa kataʼyaa xi tʼatsʼe ánkje.

KʼIATSA mená nga jngo chjota jchaa machjénní nga kataʼya choaa tʼatsʼe xínkjín. Tikʼoasʼinni xi kao Jeobá, tsa mená jchaa kʼoati machjén nga kataʼyaa xi tʼatsʼe xtile xi tjío ya ngʼajmi. Xti jebi ánkjení kʼoa je Biblia “xtile Niná” tsole (Job 38:7). Jósʼin síchjén Jeobá nga sítjoson jme xi tjínndajinle. Jósʼin kjimachjén saʼnda nichxin kjoatse i̱ Sonʼnde. A binyakaoná axo bʼetʼaná. Kʼiatsa jaon, jósʼin.

2. Jñá kinroani je ánkje kʼoa jótjín mani.

2 Je Biblia nʼio nkjín kʼa síkʼaxki̱ je ánkje. Chótʼajinla kʼaa testo ánni nga ngisa nda jchasíñá. Jñá kinroani je ánkje. Ya 1 Corintios 8:6 kʼoatso: “Kʼoa jngo Nainá Jesucristo xi tjínná, xi totʼatsʼe koanndani ngayije”. Ngatsʼi ánkje xi tjín xki̱ jngó jngó kisinda Jeobá kʼoa jé ʼNdítjonle kisichjén. Jótjín ánkje tjín. Je Biblia kʼoatso nga siento miyón mani kʼoa nga tjínle nganʼio ngatsʼi (Salmo 103:20). *

3. Jméni xi bakóyaná Job 38:4-7 xi tʼatsʼe ánkje.

3 Kʼianga kisinda Sonʼnde je Jeobá kʼoatsoná je Biblia nga “ngatsʼi xtile Niná nʼio kisitsjoaya” (Job 38:4-7). Testo jebi kui bakóyaná nga tokʼoa tjío je ánkje nga koannda je chjota kʼoa nga ngisa títjon koannda tikʼoajinni je Sonʼnde. Kʼoati bakóyaná nga tjínle kjoafaʼaitsjen je ánkje nga̱ kʼoatso nga “tsjoa koanle ngatsʼi”. Tojosí tso én jebi, “ngatsʼi xtile Niná” tsjoa koanle. Kui xi tsonile nga xtile Jeobá mani ngatsʼi je ánkje nichxin kjoatse kʼoa nga síxájtínle ngatsʼi.

JÓSʼIN BINYAKAONÁ KʼOA SÍKUINDANÁ JE ÁNKJE

4. Jósʼin bakó Biblia nga mandosinle je ánkje jmeni xi sʼín je chjotasonʼnde.

4 Josaʼnda nga koannda je chjotajchínganá xi títjon, je ánkjele Niná nʼio kjimandosinle tʼatsʼe josʼin kjimankjínya je chjotasonʼnde kʼoa josʼin tíbitjoson xi tjínndajinle Niná (Proverbios 8:30, 31; 1 Pedro 1:11, 12). Tonga kʼoati tjíobe jokji tífaʼato nichxin nga me ngatsʼi chjota nga tsín Niná tjíosíxále. Kʼoa nʼiojin ba male. Kʼoa ninga tojngo chjota xi kʼoamanile jéele “tjín kjoatsjoa ngixko̱n ánkjele Niná” (Lucas 15:10). Tojosísʼin tiʼyaa, je ánkje nʼio mandosinle nga nda katabatio je choʼndale Niná. Kuinga tsín tokʼoamasíniná nga nkjín kʼa kisichjén Jeobá nichxin kjoatse nga kisinʼiojin kʼoa kisikuinda je choʼndale i̱ Sonʼnde (tʼexkiai Hebreos 1:7, 14). Chótʼayajinla kʼaa jñani kʼoasʼin koanchjén je ánkje.

“Je Ninána kisikasén ánkjele kʼoa tsakʼéchjoa tsʼoa je xa.” (Daniel 6:22)

5. Jmé choa̱ xi faʼaitʼa ya Biblia josʼin tsakinyakao ánkje je chjota.

5 Kʼianga kisikjeson Niná je chjotatsʼen xi kisʼe ya Sodoma kao Gomorra, je Lot xi chjotakixi koan kʼoa kao xtiyánchjínle lijme xi koanle. Ánni. Kuinga jao ánkje tsakʼaonsjejin ya naxinandábe (Génesis 19:15, 16). Nkjín siento nó nga koanskanni, je Daniel yaa kinikʼatjenya jngo nga̱jao̱ jñani xa tjíoʼya, tonga lijme xi koanle. Ánni. I kitso: “Je Ninána kisikasén ánkjele kʼoa tsakʼéchjoa tsʼoa je xa” (Daniel 6:22). Nichxin kjoatse, jngo ánkje kisikʼéjnandái je pastro Pedro kʼianga ndoyá tíjnaʼya (Hechos 12:6-11). Je ánkje kʼoati tsakasenkao Jesús kʼianga tsakʼétsʼiakao xále Niná i̱ Sonʼnde (Marcos 1:13). Kʼoa nga jeme si̱kʼien, jngo ánkje tsʼatsenle “xi kitsjoale nganʼio” (Lucas 22:43). ¡Nʼiojin kitsjoanganʼiole Jesús kʼianga kjoa tífaʼatojin!

6. 1) Jósʼin tjíosíkuinda je ánkje je naxinandále Niná nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. 2) Jmé tʼatsʼeni xi chótʼayá xi fisani.

6 Je ánkje alikui tibakó sontsennile yaole ndʼaibi je choʼndale Jeobá. Tonga ninga tsín ʼyañá xkoaan tojo síkuindaa naxinandále Niná, kʼoa ngisa tʼatsʼe kjoa xi xkón síkatío kjoamakjainle. Je Biblia itso: “Je ánkjele Jeobá tsoʼba jngotjondaile je xi tsokjónke kʼoa bʼasjentjai” (Salmo 34:7). Ánni nga sínʼiojinsíniná én jebi. Kuinga tjío ánkje tsʼen xi mele sikʼienná. ʼYá ánkjeni. Jñá jaʼaini. Jósʼin mele kʼoetʼaná. Kʼianga jchaa xi tʼatsʼe jebi, chótʼayala jmeni xi koan kʼianga sʼa koannda je chjota.

ÁNKJE XI KONTRA TJÍONÁ

7. Jótjín mani chjota xi kisikinyáxinle Niná je Na̱i.

7 Tojosʼin saje kichotʼayá ya kjoaʼmiya jan, jngo ánkje xi koanmele nga je koatexomale chjota, kʼoa nga kʼoakisʼin kontra tsakʼejnale Niná. Xijekoanni, Na̱i kʼoa Satanás tsakʼin (Apocalipsis 12:9). Xi jngo jmi kaoni jaon siento nó jaʼato nga jetsakʼanachale Eva, me ngatsʼi chjota nga kisikinyáxinle Niná. Totjíchoaa koanni xi kixi kitʼale Niná, jolani tsa Abel, Enoc kʼoa kao Noé (Hebreos 11:4, 5, 7).

8. 1) Jókoanni nga ánkjele Na̱i koan kʼasíni ánkje. 2) Jmé xi kisʼin kʼianga tsín ya kʼienjin je jtsínʼio.

8 Kʼianga nichxinle Noé kʼoati kisʼe ánkje xi yátsʼi̱n tsakinyále Jeobá. Kisikatío ʼndele ya ngʼajmi kʼoa i Sonʼnde jitjojen kʼoa chjota kisikʼóya yaole. Ánni kʼoakisʼinsíni. Génesis 6:2 kʼoatsoná anni: “Je xtile Niná xi kixi kiskotsenle je xtiyánchjínle chjota, tsabe nga nʼio naskánakjoan. Kʼoa yánchjínle kisikao tojotjín koanmele”. Je ánkje xokjoan kisikitsón chjota, tonga Jeobá likui tse kitsjoaʼndele. Kuinga jngo jtsínʼio kisikasénsíni xi kisikjeson ngatsʼi chjotatsʼen; tojé choʼndale Niná kinjengi (Génesis 7:17, 23). Je ánkje xíjin xokjoan, nga tsín mele kuiyá, kisikatíoni yao xi kisichjén kʼoa ánkje kisikaoni yaole nga kini ya ngʼajmi. Nga kʼoakisʼin kui tsakakó nga tosa ya kitʼale je Na̱i kʼoa jé Na̱i ngʼajko̱le koan (Mateo 9:34).

9. 1) Jmé xi kinikao je ánkje xi xíjin koan kʼianga kichoni ya ngʼajmi. 2) Jmé xi chótʼayajiaan xi tʼatsʼe ánkjele Na̱i.

9 Kʼianga kichoni ya ngʼajmi ánkje xíjin jebi, je Niná alikui tikitsjoaʼndenile nga ya tsakatiojinle ánkje xi ngikʼa, xin kisikatío, jokisikao je Satanás (2 Pedro 2:4). Ninga tsín timanile nga chjota síkao yaole ndʼaibi, tojo nʼio bʼetʼale je chjotasonʼnde. Kʼoa je tjíobinyakao Na̱i nga tíbʼanachale ngatsʼi chjota (Apocalipsis 12:9; 1 Juan 5:19). Jósʼínnile. Nkjín kjoamaña síchjén nga bʼanachale chjota (tʼexkiai 2 Corintios 2:11). Chótʼayajinla kʼaa.

JÓSʼIN BʼANACHA JE ÁNKJELE NA̱I

10. Ánni nga chʼaotjínsíni je kjoabʼenda.

10 Je ánkjele Na̱i kui kjoabʼenda síchjén nga bʼanachale chjota. Tsa kjoabʼenda si̱siaan kʼoa tsa jngo chjinebʼenda kʼoéxálee, jé ánkjele Na̱i tinimiyoaa. Je Biblia kʼoatso nga nʼio chʼaotjín je kjoabʼenda kʼoa kʼoatsoná nga tsín ya kuinójiaan yaoná tojmeni xi kui tjenkao (Gálatas 5:19-21). Je kjoabʼenda kʼoasʼin mangóson joni tsa je tsojmi xi satíongi che̱n. Kjaʼaí kjaʼaí tsojmi machjénle nga jngó jngó cho̱ ánni nga tsaoyasíni che̱n. Kʼoati sʼín je ánkjele Na̱i, kjaʼaí kjaʼaí kjoabʼenda síchjén nga nkjín chjota katatsaoya che̱nle.

11. Jñánile kjoabʼenda xi síchjén je ánkjele Na̱i, kʼoa ánni nga tsínkui kʼoasʼiansíñá.

11 Jngo kjoabʼenda xi síchjén je ánkjele Na̱i nga bʼanachale chjota kui xi tongini kʼotʼason. Jolani xi xo̱n baraja kotʼa, xi najméxki̱ bá, xi xo̱nnise kotʼani yaole kʼoa kao xi oróskopo ʼmi, je xi teyantsja chjota bʼéxkia kʼoa kao xi kʼoatso josʼin tsoyanile je nijñá. Ninga nkjín chjota xi kʼoatso nga tsín jme xi chʼaotjín jebi, je Biblia kʼoatso nga je chjota xi kui xá male jé ánkjele Na̱i tjíosíxákao. Tobʼelañá, ya Hechos 16:16-18 nchjani tʼatsʼe “jngo tsoti xi tjínle ntjao̱ xi ndajin [jngo ánkjele Na̱i] xi male kotʼani suerte”. Tonga kʼianga jekichʼasjexinle je ánkjele Na̱i, alikui tikoannile kiskotʼa suerte.

Nkjín kjoamaña síchjén je ánkjele Na̱i nga bʼanachale chjota

12. Ánni nga nʼio xkón tíjnasíni tsa kʼien chja̱koaa.

12 Ijngosa xi síchjén je ánkjele Na̱i nga bʼanachale chjota kuinga katafákao kʼienle. Je xi xínkjín biya nʼio nkjín koya josʼin chʼanachale. Tsakui nichxin jngo chjinebʼenda kʼoexále nga kuitsoyale josʼin tíjnani kʼienle kʼoa tsa maije̱ je chjinebʼenda kʼoasitso jta̱le jokitso tsʼe kʼienle. Kuinga kʼoasʼin makjainsínile je chjota nga xin tjío je kʼien kʼoa nga nda sʼe kon nga nokjoakao. Tonga alikuini je kʼien xi nchja̱ kʼoa nʼio xkón jebi. Ánni. Nga̱ je ánkjele Na̱i male kʼoasítso jta̱le jotso tsʼe xi jekʼien kʼoa jé tsjoále én je chjinebʼenda xi tʼatsʼe je kʼien (1 Samuel 28:3-19). Tonga tojosʼin tsaʼyaa ya kjoaʼmiya jaon kʼianga ʼya xi biya jngokʼa cha (Salmo 115:17). Je chjota “xi kʼien fákao” jé ánkjele Na̱i bʼanachale kʼoa kontra bʼejnale josʼin mele Niná (tʼexkiai Deuteronomio 18:10, 11; * Isaías 8:19). Kuinga tikuindasínilai yaoli kjoachʼanacha jebi.

13. Jósʼin tjío ndʼaibi je chjota xi tsokjónle tsakai je ánkjele Na̱i.

13 Je ánkjele Na̱i ali tsa tobʼanachajinle chjota, kʼoati binyáxkónle. Je Na̱i kʼoa kao ánkjele “be nga tochoa nichxin tjínle” kʼoa nga jeme tjóʼaxin, kuinga sa chʼao sa chʼao tjíosʼínsíni ndʼai (Apocalipsis 12:12, 17). Ninga kʼoalani, jmi mani chjota xi je ndai tjíole kʼoa xi tsín titsokjónnile, jókisʼinnile chjota jebi. Tsa jngo chjota xi kjoabʼenda tsjoake kʼoa mele ndaí kʼoéjna xi tʼatsʼe ánkjele Na̱i, jméni xi sʼin.

JÓSʼIN KUIYOTAJALEE JE ÁNKJELE NA̱I

14. Jósʼiaan nga ndaí kuiyolee je ánkje tsʼen tojo kisʼin je chjotale Cristo xi tsakatio nichxin kjoatse ya Efeso.

14 Je Biblia kʼoatsoná jósʼiaan nga taja kʼoa nga ndaí kuiyolee je ánkjele Na̱i. Chótʼajinla jokisʼin je chjotale Cristo xi ya tsakatio naxinandá Efeso nichxin kjoatse. Kʼianga kjesa chjotale Cristo majin, kjoabʼenda koan kʼale. Kʼianga kisikatío xá jebi, jókisʼin. Je Énle Niná itso: “Nkjín xi kʼoasʼin koanle je kjoachʼanacha [“majia”, TNM] jaʼaikao librole [tsaka]ká ngixko̱n ngatsʼi” (Hechos 19:19). Kʼianga kʼoakisʼin chjota jebi, xi tokʼia koankjainle tʼatsʼe Cristo, jngo choa̱ tsakʼéjnale je chjota xi tjío ndʼaibi xi mele nga taja koatiole je ánkje tsʼen. ʼYani xi mele nga je Jeobá sixále tjínnele nga sixkoa̱ ngayeje tsojmi xi kjoabʼenda nchja̱ni. Jolani tsa libro, rebista, pelíkula kʼoa músika xi nda síkʼaxki̱ kjoabʼenda kʼoa xi ya tsjonjinná. Kʼoati tjínnele sixkoa̱ je tsojmi xi kʼoasʼin makjainle nga binyakao nga tsín jme xi katamale (1 Corintios 10:21).

15. Jméni xi tjínnele sʼiaan nga taja kuiyolee je ánkje tsʼen.

15 Xi jejaʼato jngo jao nó, je pastro Pablo i kitsole je chjotale Cristo xi kʼoasʼin tsakaká librole xi tsʼe majia: “Likui chjotasonʼnde xi njín xi yao tjínle xi kuixkankoaa. Tojé [...] ngatsʼi ntjao̱ xi chʼao sʼín xi tsʼe jangʼá” (Efesios 6:12). Kui xi tsonile nga tsín tsakʼéjngo kon je ánkjele Na̱i. Tojo koanmele nga je koanentsja je chjotale Cristo nga kʼia. Jméni xi tjínnele kisʼin je chjotale Cristo. Je Pablo i kitsole: “Je xi ngisa machjén, [kui]nga chjóao je ki̱cha̱ xi bájchxochjoa yaono xi ngoyale je xi makjainná, jméni nga kʼoasʼin si̱kjitsʼaosínio je flecha xi títi xi tsʼe na̱i” (Efesios 6:16). Kʼiatsa si̱tajasaa je kjoamakjainná ngisa nʼio kuiyotajalee je ánkjele Na̱i (Mateo 17:20).

16. Jósʼin si̱tajasaa kjoamakjainná.

16 Kʼoa jósʼin si̱tajasaa kjoamakjainná. Kʼiaa tsa chótʼayá Biblia. Kʼianga nʼio sʼe̱ jngo xjáo, tjínnele nga nʼio sʼe̱ xjáoja̱ma̱le. Tikʼoasʼinni xi kao kjoamakjainná, tsa mená nga taja koa̱n tjínnele nga jchaa jokjoantjínni je Énle Niná. Tsa nyaon nyaon kʼoéxkiaa kʼoa chótʼayá je Biblia ngisa taja koa̱n kjoamakjainná. Joni tsa jngo xjáo xi nʼio séjna, je kjoamakjainná kʼoati koasenkaoná nga tsín josikaoná je ánkje tsʼen (1 Juan 5:5).

17. Jméni xi tjínnená sʼiaan nga tsín jokatasíkaoná je ánkjele Na̱i.

17 Jmésa xi tjínnele kisʼin je chjotale Cristo xi ya tsʼe Efeso. Ngisa tjínnele kisikuinda yaole nga̱ nʼio kisʼe kjoatjiʼe. Kuinga i̱ kitsosínile Pablo: “Tʼetsʼoalao Niná ngantsjai, tijélao kjoanda ngayije xi totʼatsʼe je Espíritu Santo” (Efesios 6:18). Makjoanni nga kʼoati chon sonʼnde xi tiyoaa ndʼaibi, tjínnená nga kʼoétsʼoalee Jeobá nga katabasenkaoná xi tʼatsʼe je ánkjele Na̱i. Xi nʼio machjén kuinga si̱kʼaxkiaa je jaʼaínle Jeobá kʼianga kʼoétsʼoalee (tʼexkiai Proverbios 18:10). * Xi ijngosani kʼoati si̱jéntsjailee nga katasíkuindaná xi tʼatsʼe je Na̱i (Juan 17:15). Alikui jao tjínná nga kjuinrʼoéle Niná kjoabʼetsʼoa jebi (Salmo 145:19).

18, 19. 1) Ánni nga tjínjngosíni tokoán nga si̱kinjelee je ánkje tsʼen. 2) Jmé xi kuitsoya je kjoaʼmiya xi ijngo.

18 Tsa taja tiyolee je Na̱i kʼoa tsa tinichriantʼalee Niná kʼianga kʼoatinʼia josʼin mele, alikui koa̱n kuijkónlee je ánkje tsʼen ninga nʼiolani chʼao kjoan (tʼexkiai Santiago 4:7, 8). Tochoa tjen bichó nganʼiole je ánkje tsʼen. Nichxinle Noé, kjoañʼai tsakʼaile kʼoa nichxin xi nroaján ni̱kjesonní (Judas 6). Kʼoati tikjaʼaitsjain nga je ánkjele Jeobá tjíosíkuindaná kʼoa tse nganʼio tjínle (2 Reyes 6:15-17). Tjíokotseen josʼin tibixkantʼakoaa je ánkje tsʼen kʼoa mele nga ñá kuinje̱ná. Tosi tonda tojngo si̱koaa yaoná kao Jeobá kʼoa kao ánkjele. Xi ijngosani, chʼa̱sjengiaa tojme kjoabʼenda xi tjín kʼoa si̱tjosonntsjé kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná je Énle Niná (1 Pedro 5:6, 7; 2 Pedro 2:9). Tsa kʼoasʼiaan, alikui jao tjínná nga si̱kinjelee je ánkjele Na̱i.

19 Tonga ánni nga títsjoáʼndesíni Niná nga kjoañʼai tjín, nga tsín faʼáxinsíni je kjoatsʼen kʼoa kao ánkjele Na̱i. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo kuitsoya xi tʼatsʼe jebi.

^ párr. 2 Ya Apocalipsis 5:11 itso: “Kʼoa kiskotsen kinrʼoele jta̱le xi nkjín ánkje ndaile je yáxile [...]. Ngatsʼi xi ya tjío jonga jmijmi koanxkó”. Tojo tso je Biblia, je Niná nʼio nkjín ánkje kisinda.

^ párr. 12 Deuteronomio 18:10, 11: “Nijngojinla chjota katabʼejnajinli xi lʼí síkʼatjenjin je tile kʼoa tsa tsotile, nijngojinla xi je síchjén chjota xi tongini kʼoatso jme xi koa̱n, xi majia sʼín, nijngojinla xi kui básjai josʼin tsoyanile tsa jmeni xi ma, chjinebʼenda, nijngojinla xi síkaotaon xínkjín, nijngojinla xi chjinebʼenda fikonle kʼoa tsa je fikonle xi tongini kʼoatso jmeni xi koa̱n kʼoa tsa je xi kʼien fákao”.

^ párr. 17 Proverbios 18:10: “Je jaʼaínle Jeobá mangóson jngo xjáo taja. Je chjota xi kixi yaa tokanrʼoe kʼoa makuindaa”.