Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 10

Kuna Onoandyu Mbutukuatesako na Mbuna Mbutuyele

Kuna Onoandyu Mbutukuatesako na Mbuna Mbutuyele
  • Okuti onoandyu mbukuatesako ovanthu?

  • Oñgeni ovilulu ine onoandyu onombi mbuhongiliya ovanthu?

  • Okuti tuesukisa okukala nowoma wonoandyu onombi?

1. Omokonda yatyi tuesukisila okulilongesa konthele yonoandyu?

 OPO unoñgonoke nawa omunthu, tyesukisa okunoñgonoka ombunga yae. Tupu, opo tunoñgonoke Jeova Huku tyesukisa okunoñgonoka ombunga yae yo keulu. Ombimbiliya ipopia okuti onoandyu ovana va Huku. (Jó 38:7) Otyilinga patyi onoandyu mbulinga mehando lia Huku? Okuti onoandyu ombo mbukuatesako ovanthu tunde kohale? Okuti onoandyu mbupondola okukukuatesako momuenyo wove? Iya oñgeni mbutyilinga?

2. Opi kuatuka onoandyu? Iya onoñgapi?

2 Ombimbiliya ovikando ovinyingi ipopia konthele yonoandyu. Tutalei ononthele mbumue, opo tulilongese vali konthele yonoandyu. Olie watunga onoandyu? Colossenses 1:16 yati: ‘Ovipuka aviho ovikuavo peulu no pohi viatungwa menyina lia [Jesus kristu]. Ngotyo, onoandyu ambuho kese imue yatungwa na Jeova Huku menyina lia Jesus. Keulu kuna onoandyu onoñgapi? Ombimbiliya yati kuna onoandyu ononyingi unene. Iya ambuho mbuna ononkhono ononene.—Salmo 103:20. a

3. Oityi Jó 38:4-7 itupopila konthele yonoandyu?

3 Ondaka ya Huku Ombimbiliya, yati puetyi o Ohi yapwa okutungwa, ovana va Huku aveho avahimbika okuhivilika Huku nehambu. (Jó 38:4-7) Ngotyo, onoandyu mbatungwa kohale puetyi nkhele ovanthu vehenetungwe. No Ohi ankho nkhele kainetungwe. Otestu oyo yo Mbimbiliya ilekesa okuti onoandyu mbuna oluembia. Oyo yati onoandyu mbakwilila nehambu okuhivilika Huku. Hinangela okuti ovana va Huku ankho aveho vahambukwa. Pomuwo watyo opo, onoandyu ambuho ankho ombunga ike vala. Ankho ambuho mbuumbila Jeova Huku.

ONOANDYU MBUTUKUATESAKO NO KUTUYAKULILA

4. Oñgeni Ombimbiliya ilekesa okuti onoandyu mbesuka unene novanthu?

4 Tunde etyi ovanthu votete vatungwa, onoandyu mbekolelo mbuna esuko enene novanthu. Tupu, mbuhanda unene ehando lia Huku lifuisuepo. (Provérbios 8:30, 31; 1 Pedro 1:11, 12) Mahi, mokueenda kuomuvo, onoandyu mbamona okuti ovanthu ovanyingi vayekapo okuumbila Omupakeko wavo woluembia. Otyo tyanumanesa unene onoandyu mbekolelo. Moluotyo, tyina omunthu umue akondoka ku Jeova pala okumufenda, onoandyu mbuhambukwa unene. (Lucas 15:10) Onoandyu mbuhanda unene ovanthu vokuumbila Huku, vakale nomuenyo omuwa. Otyo Jeova aundapesila onoandyu opo mbupameke no kuyakulila ovaumbili vae vekolelo pano pohi. (Hebreus 1:7, 14) Tala onongeleka mbumue.

‘Huku yange watuma oandyu yae opo ipate omilungu viononkhulika.’—Daniel 6:22

5. Onongeleka patyi tuvasa mo Mbimbiliya mbulekesa okuti onoandyu mbukuatesako ovanthu?

5 Onoandyu onombali mbakuatesileko Lote no vana vae vevali, ambuveyovola kehanyauno lio Sodoma no Gomora. (Gênesis 19:15, 16) Etyi palamba omanima omanyingi, omuuli Daniele ayumbwa meleva liononkhulika. Mahi, ononkhulika kambemulingile natyike, iya Daniele ati: ‘Huku yange watuma oandyu yae, aipate omilungu viononkhulika.’ (Daniel 6:22) Kotyita tyotete Pomuwo wa Kristu, oandyu imue yayovolele apostolu Petulu mokaleya. (Atos 12:6-11) Tupu, onoandyu mbakuatesileko Jesus etyi ahimbika ovilinga viokuivisa pano pohi. (Marcos. 1:13) Etyi ankho kuakamba katutu pala ononkhia mba Jesus, oandyu imue yeile, iya ‘aimupameka.’ (Lucas 22:43) Otyo tyakuatesileko unene Jesus momuvo una ankho wakolela unene momuenyo wae.

6. (a) Oñgeni onoandyu mbuyakulila ovanthu va Huku hono? (b)  Omapulo patyi matutale pahe?

6 Hono ovaumbili va Huku kavapondola vali okumona onoandyu komaiho. Namphila kambumoneka komaiho ovanthu, onoandyu mba Huku mbukahi nokuyakulila ovanthu va Huku, haunene mopaspilitu. Ombimbiliya yati: ‘Oandyu ya Jeova ilala onthanda okuliseta na vana vena onthilo na Huku, opo iveamene.’ (Salmo 34:7) Onondaka ombo mbututulisa unene omutima, mokonda yatyi? Omokonda kuna onoandyu ononkhalavi mbuhanda okutunyona! Onoandyu ombo ombupi? Opi mbatuka? Oñgeni mbuovola okutunyona? Opo tunoñgonoke omakumbululo omapulo oo, tutalei etyi tyaendeleko ponthyimbi yovanthu.

ONOANDYU MBUMUE ONONDYALE MBETU

7. Satanasi wetyivila okuyapula ovanthu veñgapi ku Huku?

7 Ngetyi tuelilongesa moKapitulu katatu komukanda uno, oandyu imue yakala nehando evi liokutumina vakuavo. Moluotyo, aityitukilapo Huku. Oandyu oyo, aiihanwa okuti o Satanasi Eliapu. (Revelação [Apocalipse] 12:9) Mokueenda kuomanima 1.600 tunde etyi Satanasi ayondya Eva, wetyivila okuyapula ovanthu aveho ku Huku. Kavehi vatuaileko nekolelo nga Abel na Enoke na Noe.—Hebreus 11:4, 5, 7.

8. (a) Oñgeni onoandyu mbumue mbakala ovilulu ine onoandyu onombi? (b) Opo mbuhupe kombila onene kononthiki mba Noe, oityi onoandyu onombi ine ovilulu vialingile?

8 Pononthiki mba Noe, onoandyu ononkhuavo tupu ambutyitukilapo Jeova. Mbasapo omphangu yambo keulu mombunga ya Huku, ambuya pano Pohi iya ambulipilulula omalutu opahitu. Omokonda yatyi? Omukanda wa Gênesis 6:2 wati: ‘Ovana va Huku yotyotyili vahimbika okutala ovahikuena pano pohi, iya avamono okuti ovawa unene. Iya avanepe aveho vana ankho vaholovonapo.’ Mahi, Jeova kayekele ovituwa ovivi vionoandyu ombo onombi, vitualeko pokati kovanthu. Moluotyo, Jeova waeteleko ombila imue onene ouye auho, aiipaa ovanthu aveho onondingavivi. Akuhupu vala ovaumbili vae vekolelo. (Gênesis 7:17, 23) Mahi, onoandyu onombi ine onondele ambusipo omalutu opahitu, ambukondoka keulu. Mahi, pokukondoka keulu ovilulu ovio ine onoandyu onombi, mbelipaka kumue ne Liapu. Moluotyo, Eliapu alikala ‘omutumini wovilulu ovio ine onoandyu onombi’.—Mateus. 9:34.

9. (a) Etyi onoandyu onombi mbakondoka keulu ambulingwa ñgeni? (b) Oityi matukelilongesa konthele yovilulu ovio ine onoandyu onombi?

9 Nga Satanasi omutumini wambo, etyi onoandyu ombo onombi mbakondoka keulu, kambayekelwe vali okukala mombunga ya Jeova. (2 Pedro 2:4) Namphila kambuyekwa vali okulipilulula omalutu opahitu, mahi, nkhele mbuhongiliya ovanthu okulinga ovivi. Satanasi ukahi nokukuatesuako novilulu ovio ine onoandyu onombi, pala ‘okuyapula ovanthu aveho kombanda yo ohi.’ (Revelação [Apocalipse] 12:9; 1 João 5:19) Oñgeni Satanasi ayapula ovanthu? Ovilulu ine onoandyu onombi, mbuundapesa omaliva omanyingi opo mbuyondye ovanthu. (2 Coríntios 2:11) Tutalei omaliva amue mbuundapesa.

OÑGENI ONONDELE INE ONOANDYU ONOMBI MBUYAPULA OVANTHU

10. Oumbanda oityi?

10 Onoandyu onombi mbuundapesa oumbanda pala okuyondya ovanthu. Okuundapesa oumbanda okupopia novilulu ine onoandyu onombi. Tyilinge okupopia natyo muene ine okuundapesa ovitapi. Ombimbiliya yailika oumbanda. Tupu, itulondola opo tuyale kese tyipuka tyelikuata kumue noumbanda ine owanga. (Gálatas 5:19-21) Ovilulu o ine onoandyu onombi mbuundapesa oumbanda, ngatyina ovanthu vokulova onohi vaundapesa oviloveso. Ovanthu tyina valova onohi vaundapesa oviloveso ovinyingi, pala okukuata onohi mbelikalaila. Tupu, ovilulu, onondele ine onoandyu onombi mbuundapesa ononkhalelo mbelikalaila mboumbanda opo mbuyapule ovanthu aveho.

11. Okutapesa oityi? Iya omokonda yatyi tuna yokulityilika okutapesa?

11 Onkhalelo imue youmbanda okutapesa. Okutapesa otyityi? Okutapesa okuovola okunoñgonoka otyipuka tyikeya komutue ine otyetyi tyiheiwe. Kuna ononkhalelo mbelikalaila mbokutapesa. Mbumue ombombu: Okutala kononthungululu, no momikanda, no kovilia, no movifufwa no konombongo no kohitu, no komeva ine okuhangununa onondyoi, novikuavo vali. Namphila vamue vasoka okuti okutapesa hatyivi, Ombimbiliya ilekesa okuti ovitapi viundapela kumue novilulu ine onoandyu mba Satanasi. Mongeleka Atos 16:16-18 ipopia otyilulu ine oandyu ya Satanasi ankho yaavela omufikuena umue ounongo wokutapesa. Mahi, etyi otyilulu otyo etyipolwa, omufikuena oo, ketyivilile vali okutapesa.

Onoandyu onombi mbuundapesa omaliva omanyingi opo mbuyapule ovanthu.

12. Omokonda yatyi okupopia na vana vokuankhia eliva enene?

12 Eliva ekuavo ovilulu, nonondele ine onoandyu onombi mbuundapesa pala okuyondya ovanthu, okuvehongiliya okupopia na vana vankhia. Ovanthu ovanyingi vehole okuhongiliyua okutavela omalusoke apenga konthele ya vana vokuankhia. Otyitapi tyipondola okupopia ovipuka vimue konthele yomunthu wokuankhia. Ine pamue tyipopia nondaka yelifwa no yauna wankhia. Moluotyo, ovanthu ovanyingi vetavela okuti vokuankhia vena omuenyo komphangu onkhuavo. Tupu, vasoka okuti vokuankhia vapondola okukuatesako vokuna omuenyo. Mahi, olusoke olo ounkhembi, tupu eliva enene. Omokonda yatyi? Omokonda ovilulu, onondele ine onoandyu onombi mbupondola okuhetekela ondaka yomunthu wokuankhia. Tupu, vipondola okupopila ovimbanda ounkhembi konthele ya vana vokuankhia. (1 Samuel 28:3-19) Mahi, ngetyi tuelilongesa mokapitulu 6, omunthu wankhia keko vali. (Salmo 115:17) Moluotyo, ‘kese omunthu upopia na vana vokuankhia’, ukahi nokuyondyua novilulu ine onoandyu onombi, kekahi nokulinga ehando lia Huku. (Deuteronômio 18:10,11; Isaías 8:19) Moluotyo, tokola okulityilika eliva olio likahi nokuundapeswa no noandyu onombi.

13. Oityi ovanthu vamue valinga opo vayovoke kowoma wovilulu ine onondele ankho vena?

13 Onoandyu onondingavivi ine onondele kambuyapula vala ovanthu, mahi tupu mbuvemonesa ononkhumbi. Hono Satanasi novilulu viae onoandyu onondingavivi, vetyii okuti omuwo wavo wesalako ‘omusupi’ kuakamba katutu pala okunyimuako. Moluotyo, valinga vali ovakalavi unene. (Revelação [Apocalipse] 12:12 17) Mahi, ovanthu ovanyingi ankho vamoneswa ononkhumbi novilulu, onondele ine onoandyu mba Satanasi, pahe vayovoka. Oñgeni vetyivila? Iya vana nkhele velipaka moumbanda oityi vena yokulinga opo vayovoke?

OÑGENI MATULIYAKULILA KOMAHONGILIYO ONOANDYU ONOMBI

14. Ngetyi tyalingile Ovakristau ko Efesu kotyita tyotete, oñgeni tupondola okuliyovola ko noandyu onombi?

14 Ombimbiliya itupopila oñgeni tupondola okulityilika okuhongiliyua no noandyu mba Satanasi, no kuliyovola kovilulu ovio ine onondele. Tala etyi tyalingile ovakristau kotyita tyotete mepundaumbo lio Efesu. Ovanthu vamue ankho vali ovimbanda etyi vehenekale Ovakristau. Iya oityi valingile etyi vatokola okuyekapo oumbanda? Ombimbiliya yati: ‘Ovanthu ovanyingi ankho vokuali ovimbanda, vaeta omikanda viavo vioumbanda, iya aveviyoko notupia otyo ovanthu aveho vetyiete. (Atos 19:19) Ovakristau ovo ovape, vayokele omikanda viavo vioumbanda. Ngotyo, vaava ongeleka ongwa pala vana vahanda okuliyovola konoandyu onombi hono. Ovanthu vana vahanda okuumbila Jeova, vesukisa okuliyovola kovipuka aviho vielikuata noumbanda no mawanga. Tyilinge omikanda, ine onosinema, noviimbo, novinyano vihongiliya ovanthu okulipaka moumbanda. Tupu vesukisa okuyekapo ovilolo, no nohiva, no miyelayela novipuka ovikuavo vaundapesa pala okuliamena vati kovilulu.—1 Corintios 10:21.

15. Oityi tuesukisa okulinga opo tulityilike kovilulu konondele ine okonoandyu mba Satanasi?

15 Etyi palamba omanima amue tunde etyi Ovakristau ko Efesu vayoka omikanda viavo vioumbanda, apostolu Paulu ahoneka okuti: ‘Tuna ovilwa ovinene no noandyu onombi.’ (Efesios 6:12) Onoandyu onombi kambayekelepo okulwisa ovanthu. Nkhele mbutualako okuyapula ovanthu. Moluotyo, oityi vali ovakristau ovo ankho vena yokulinga? Paulu wati, ‘Haunene, manekei ondyakulilo onene yekolelo, opo muyakule nayo omihongo aviho viatokota via Satanasi.’ (Efésios 6:16) Tyina ekolelo lietu liapama nawa, matutyivili okuliyakulila no nonkhono ko noandyu onombi.—Mateus. 17:20.

16. Oñgeni matupameka ekolelo lietu?

16 Oñgeni matupameka ekolelo lietu? Matupameka ekolelo putyina tulilongesa Ombimbiliya. Opo otyitunge tyipame tuna yokutyiheyela kohi. Tupu, opo ekolelo lietu lipame, tuna yokukala nenoñgonoko liafuapo lio Ndaka ya Huku, Ombimbiliya. Inkha tutanga nokulilongesa Ombimbiliya ononthiki ambuho, ekolelo lietu malipame. Ngatyina otyitunge tyapama, ekolelo liokuapama malituyakulila komahongiliyo onoandyu onombi.—1 João 5:5.

17. Oityi tyesukisa okulinga opo tuliyakulile komahongiliyo onoandyu onombi?

17 Oityi ovakristau vana ko Efesu ankho vena vali yokulinga? Ankho vesukisa vali eameno, mokonda ankho vakala mepundaumbo limue lieyula oumbanda no mawanga. Moluotyo, Paulu wevetolela okuti: ‘Likuambelei omuvo auho, nokuita nomutima auho ku Huku.’ (Efésio 6:18) Nonthue tukahi mouye weyula oumbanda no mawanga. Moluotyo, tyakolela unene tulikuambele apeho ku Jeova okuita opo etuamene, natutyivile okukuliyakulila komahongiliyo onoandyu onombi. Tuna yokutumbula enyina lia Jeova momalikuambelo etu. (Provérbios 18:10) Ngotyo, tuna yokulikuambela apeho ku Huku opo ‘etuyovole ku Satanasi Eliapu’. (Mateus 6:13) Jeova makumbulula omalikuambelo etu, tyina atunda komutima.—Salmo 145:19

18, 19. (a) Omokonda yatyi tuna onthumbi yokuti matufindi ovilulu, onondele ine onoandyu mba Satanasi? (b) Epulo patyi malikakumbululwa mo kapitulu makalandulako?

18 Onoandyu onombi ononkhalavi unene. Anthi, katusukisa okukala nowoma nambo inkha tuyala Eliapu, iya atufuene ku Huku nokulinga ehando liae. (Tiago 4:7, 8) Ononkhono mbovilulu ovio ine onoandyu onombi, kambuhi. Tupu, mbahitisuale pononthiki mba Noe, iya mbukevelela vala okuhanyaunuako. (Judas 6) Hinangela okuti onthue tuna ombatelo yonoandyu mba Jeova mbokuna ononkhono ononene. (2 Reis 6:15-17) Onoandyu ombo, mbesuka unene nonthue. Mbuhanda tulikuatehile okulityilika okuyondyua no noandyu onombi ine ovilulu. Onoandyu mba Jeova mbutukuatesako opo tutyivile okukoleleya. Moluotyo, tufuenainei ku Jeova, no kombunga yae onoandyu mbekolelo. Tuesukisa okulityilika koumbanda, nokuundapesa apeho omalondolo Ondaka ya Huku. (1 Pedro 5:6, 7; 2 Pedro 2:9) Ngotyo, matutyivili okufinda ovilwa tuna no noandyu onombi.

19 Mahi, omokonda yatyi Huku ayekelako ovilulu, onondele ine onoandyu onombi, mbumonese ovanthu ononkhumbi? Epulo olio malikakumbululwa mokapitulu makalandulako.

a Revelação (Apocalipse) 5:11 yapopia konthele yonoandyu mbekolelo okuti: ‘omuvalu wambo ulamba povityita novityita viomakulukai.’ (Tala) Ombimbiliya ilekesa okuti Huku walinga onoandyu ononyingi unene.