Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CEKŨI

Kuli Ovangelo va tu Kuatisa Kuenda Ava va tu Yapula

Kuli Ovangelo va tu Kuatisa Kuenda Ava va tu Yapula
  • Anga ovangelo va tẽla oku kuatisa omanu?

  • Aspiritu ãvi a siata oku yapula ndati omanu?

  • Tu sukila hẽ oku kuatela usumba aspiritu ãvi?

1. Momo lie tu sukilila oku kũlĩhĩsa eci catiamẽla kovangelo?

 VOKU kũlĩha ciwa omunu mua kongela oku kũlĩha eci catiamẽla kepata liaye. Cimuamue haico catiamẽla koku kũlĩha Yehova Suku. Oco tu u kũlĩhe ciwa, tu sukilavo oku kũlĩha epata liaye. Embimbiliya li tukula ovangelo hati, ‘omãla va Suku.’ (Yovi 38:7) Ocikele cipi va kuete vocipango ca Suku? Anga hẽ kosimbu ovangelo va enda oku kuatisa omanu? Ovangelo va tẽla hẽ oku ku kuatisa komuenyo wove? Nda oco, ndamupi?

2. Helie wa panga ovangelo? Kuenda va kasi vañami?

2 Embimbiliya li tukula ovangelo olonjanja vialua. Tu konomuisi vimue pokati kolonjanja viaco oco tu lilongisileko cimue catiamẽla kovangelo. Helie wa panga ovangelo? Kelivulu lia Va Kolosai 1:16, tu tangako hati: “Ovina viosi via sovuiwila vu Kristu. Ovina viosi viokilu, levi vioposi.” Eci ci lekisa okuti ovangelo vosi va lulikiwa la Yehova Suku, lekuatiso liomõlaye wongunga Yesu Kristu. Oco hẽ kuli ovangelo vañami? Embimbiliya li lekisa okuti kuli olohuluwa lolohuluwa viovangelo. Kuenda vosi yavo vakuonene.​—Osamo 103:20. a

3. Elivulu lia Yovi 38:4-7, li tu sapuila nye catiamẽla kovangelo?

3 Embimbiliya li tu sapuila okuti eci oluali lua lulikiwa, ‘omãla vosi va Suku voluila onjolela.’ (Yovi 38:4-7) Eci ci lekisa okuti ovangelo va lulikiwa osimbu. Otembo yaco, ilu lieve kuenda omanu, ka va lulikiwile handi. Ocisonehua eci ci lekisavo okuti ovangelo va kuete ocikembe. Momo ci popia hati ‘voluila onjolela.’ Kũlĩhĩsavo okuti ocisonehua eci ci popia hati, ‘omãla vosi va Suku’ voluila kumosi lonjolela. Eci ci lekisa okuti otembo yaco, ovangelo vosi va kala epata limosi. Kuenda vosi va kala oku vumba Yehova Suku.

EKUATISO KUENDA ETEYUILO LIOVANGELO

4. Embimbiliya li lekisa ndati okuti ovangelo va sakalala lekalo liwa liomanu palo posi?

4 Tunde eci va mola oku lulikiwa kuomanu vatete, ovangelo vakuacili, va siata oku sanjukila calua oku livokiya kuepata liomanu. Kuenda va siatavo oku sanjukila oku tẽlisiwa kuocipango ca Suku. (Olosapo 8:30, 31; 1 Petulu 1:11, 12) Pole, vokuenda kuotembo, ovangelo va Suku va limbuka okuti omanu valua va tinduka koku vumba Ululiki wavo. Kuenje ca va sumuisa calua. Koloneke vilo eci omunu umosi palo posi a tiuka ku Yehova, “pokati kovangelo va Suku pa kala onjolela.” (Luka 15:10) Ovangelo va siata oku sakalala luwa womanu vana va vumba Suku. Eli olio esunga lieci Yehova olonjanja vialua a tumila ovangelo palo posi oco va pamise kuenda va teyuile omanu vaye. (Tanga Va Heveru 1:7, 14.) Tu kũlĩhĩsi vimue pokati kolonjanja viaco.

‘Suku yange wa tuma ungelo waye, wa yika ovimẽla violohosi.’​—Daniele 6:22

5. Ovolandu api Embimbiliya a lekisa ekuatiso ovangelo va eca komanu palo posi?

5 Ovangelo vavali va kuatisa ukuesunga Lote lomãla vaye vakãi oku puluka kenyõleho limbo lio Sodoma la Gomora. (Efetikilo 19:15, 16) Eci pa pita anyamo amue, uprofeto Daniele weya oku imbiwa veleva liolohosi. Pole, olohosi ka vio lingile cimue. Eci vo pula wa popia hati: “Suku yange wa tuma omunga yaye [ale ungelo waye], wa yika ovimẽla violohosi.” (Daniele 6:22) Kocita catete, ungelo umue wa yovuile upostolo Petulu vokayike. (Ovilinga 12:6-11) Ovangelo va kuatisilevo Yesu kefetikilo liupange waye woku kunda. (Marko 1:13) Kuenda eci Yesu a kala oku panda kolofa viaye, ungelo umue wa molẽha kuenje wo “kolisa.” (Luka 22:43) Eci ca kolisa calua Yesu kepuluvi eli lia tĩla liomuenyo waye.

6. (a) Ovangelo va siata oku teyuila ndati omanu va Suku koloneke vilo? (b) Apulilo api tuka konomuisa?

6 Koloneke vilo, ovangelo ka va mõleha vali komanu ndeci va mõlahaile kosimbu. Pole, ndaño ka va mõleha komanu, ovangelo va Suku lopo va kasi oku teyuila omanu vaye palo posi. Ca piãla enene kovina vi nyõla ekalo lietu kespiritu. Embimbiliya li popia hati: “Ungelo wa Yehova o ñuala ava vo sumbila ha va popela.” (Osamo 34:7) Olondaka evi vi kolisa calua. Momo lie? Momo kuli ohele yoku kuatiwa laspiritu ãvi ana a yongola oku nyõla ekalo lietu liwa. Aspiritu aco hẽ api? Kuenda pi a tunda? Ovo va sandiliya ndati oku tu linga eci cĩvi? Oco tu sange atambululo kapulilo ava, tu konomuisi eci ca pita kefetikilo liombuto yomanu palo posi.

KULI OVANGELO VAMUE OKUTI OVANYALI VETU

7. Satana wa litunda ndati koku tindula omanu ku Suku?

7 Ndomo tua lilongisa Vocipama catatu celivulu lilo, ungelo umue wa kuata onjongole vutima waye yoku viala vakuavo. Kuenje wa tiangulukilamo Suku. Ungelo waco weya oku kũlĩhĩwa hati Satana Eliapu. (Esituluilo 12:9) Tunde eci Satana a yapuisa Heva, eye wamamako oku yapuisa omanu votembo yi soka 1.600 kanyamo. Pole, kua kala vamue vakuekolelo okuti ka tẽlele oku va yapuisa ndeci: Havele, Enoke, kuenda Noha.​—Va Heveru 11:4, 5, 7.

8. (a) Ovangelo vamue va pongoloka ndati olondele? (b) Koloneke via Noha oco olondele vi puluke ketande nye via linga?

8 Koloneke via Noha kua kalavo ovangelo vamue va tindukile ku Yehova. Ovo va siapo ocitumãlo cavo kilu. Kuenje veya palo posi, va wala atimba ositu. Nye hẽ va ci lingila? Kelivulu Liefetikilo 6:2, tu tangako hati: “Omãla va Suku valume va mõla omãla vomanu vakãi okuti va posoka, kuenje va nõla oku kuela ava va sola cavelapo.” Pole, Yehova Suku ka ecelelele okuti ovilinga viovangelo vaco kuenda ũvi weyililako wamamako otembo yalua pokati komanu. Eye weya oku nena etande. Kuenje lia nyõla olondingaĩvi viosi. Wa popela lika vakuesunga. (Efetikilo 7:17, 23) Ovangelo vãvi vana va tukuiwa hati olondele, va siapo atimba avo ositu kuenje va yonguile oku tiukila vali kilu letimba liespiritu. Pole, poku tiukila kilu, ovo va likapa konele Yeliapu, una wa linga ‘soma yolondele.’​—Mateo 9:34.

9. (a) Nye ca pita lolondele eci via tiukila kilu? (b) Nye tuka konomuisa catiamẽla kolondele?

9 Eci Satana lovangelo vaye vãvi va tiukila kilu, ka va taviwile vali. (2 Petulu 2:4) Ndaño okuti cilo ka va kuete vali epondolo lioku wala etimba liositu, lopo va kasi oku linga ovina vivĩ komanu. Lekuatiso liolondele, Satana o kasi “oku kemba oluali luosi.” (Esituluilo 12:9; 1 Yoano 5:19) Eye o kasi oku ci linga hẽ ndati? Olondele via siata oku kuama olonjila vialua vioku yonja omanu. (Tanga 2 Va Korindo 2:11.) Tu konomuisi olonjila viaco.

NDOMO OLONDELE VI YONJA OMANU

10. Oku kuata umbanda ci lomboloka nye?

10 Oco olondele vi yonje omanu, via siata oku va vetiyila kumbanda. Oku kuata umbanda ci lomboloka oku livala ukamba lolondele. Ci kale oku vangula lavio ale oku vanguila pokati ka umue cimbanda. Embimbiliya li pisa umbanda. Kuenda li tu vetiya oku siapo ovina viosi viatiamẽla kumbanda. (Va Galatia 5:19-21) Umbanda u lingila olondele cina onũlo yi lingila ukuakupipa ombisi. Ukuakupipa ombisi, ambata olonũlo vialua vioku kuata olombisi via litepa. Cimuamue haico, Aspiritu ãvi a vetiyila omanu kovina vialua viatiamẽla kumbanda, oco va tẽle oku kuata omanu vakuavisoko via litepa.

11. Oku tãha nye? Kuenda nye tu sukilila oku yuvula ocituwa caco?

11 Konepa yimue okuti oko olondele via siata oku vetiyila calua omanu, koku tãha. Oku tãha hẽ nye? Oku tãha, oku seteka oku kũlĩha eci cikeya kovaso. Ovina vimue viatiamẽla koku tãha vievi: oku tãha olombungululu, oku tãha lovikanda, oku tãhela vewe liyela, oku tãha peka, ale oku tãhela voviteka ale volonjoi. Omanu vamue va sima okuti oku tãha ka ci lingi cimue. Pole, Embimbiliya li lekisa okuti vakuakutãha kuenda aspiritu ãvi va talavayela pamosi. Kelivulu Liovilinga 16:16-18, ku tukuiwa ‘ondele ya nalunja’ ya kuataisa ufeko umue oku ‘singila.’ Pole eci ondele yaco yo weca, eye ka tẽlele vali oku singila.

Olondele vi sanda olonjila vialua vioku yapuisa omanu

12. Momo lie ci kokela ohele oku pula ava va fa?

12 Ocina cikuavo olondele via siata oku yonja laco omanu, oku va vetiyila koku pula ava va fa. Omanu vana va sumua omo lioku fisa vangandiavo, va siata oku kembiwa lovisimĩlo viuhembi viatiamẽla kuava va fa. Ukuakutãha pamue o sapula ovina vimue viatiamẽla komunu wa fa, ale o vangula londaka yimue ya lisetãhala leyi yomunu wa fa. Kuenje omanu valua va tava okuti ava va fa puãi va kasi lomuenyo konepa yimue. Kuenda va tavavo okuti oku vangula lavo ci kuatisa ava va kasi lomuenyo oku lilembeleka kevalo lioku fisa. Pole, “elembeleko” liaco liesanda kuenda li koka ohele. Momo lie? Momo olondele ci tava okuti vi setukula ondaka yomunu wa fa. Kuenda vieca ku cimbanda esapulo liatiamẽla komunu wa fa. (1 Samuele 28:3-19) Ndomo tua lilongisa Kocipama 6, ava va fa, ka va kasi vali lomuenyo konepa layimue. (Osamo 115:17) Omo liaco, wosi o kuete ocituwa coku pula ava va fa, wa yonjiwa ale laspiritu ãvi. Kuenda o kasi oku linga eci cĩvi kovaso a Suku. (Tanga Esinumuĩlo 18:10, 11; Isaya 8:19) Omo liaco, yuvula onjanjo eyi yĩvi yolondele.

13. Omanu vamue va kala lusumba wolondele va linga nye?

13 Aspiritu ãvi ka a yonji lika omanu pole a saluisavo. Koloneke vilo, Satana lolondele viaye va kũlĩha okuti kua va kambela lika ‘oloneke vitito,’ ndopo va ka kapiwa vokayike. Kuenje va sakalala calua loku yonja omanu. (Esituluilo 12:12, 17) Kuli omanu valua va kala lusumba waspiritu ãvi. Pole, cilo va yovuiwa kusumba waco. Ovo va tẽla hẽ ndati oku li yovola kovina viaco? Kuenda nye omunu a sukila oku linga nda o kuete umbanda?

NDOMO TU LITEYUILA KASPIRITU ÃVI

14. Ndeci Akristão va Efeso va lingile kosimbu, koloneke vilo omanu va liyovola ndati kaspiritu ãvi?

14 Embimbiliya li tu sapuila ndomo tu li teyuila kaspiritu ãvi. Kuenda li tu sapuilavo ndomo tu liyovola nda tua kuatiwa ale laspiritu aco. Vembimbiliya mu sangiwa ulandu Wakristão voko Efeso. Vamue pokati kavo eci handi ka va kaile Akristão, va limbile kovina viumbanda. Oco hẽ nye va linga oco va liyovole kovina viaco? Embimbiliya li tu sapuila hati: “Ovimbanda vimue via nena alivulu avio, kuenje va a yokela kovaso a vosi.” (Ovilinga 19:19) Poku yoka alivulu avo oku tãha, Akristão vokosimbu va sia ongangu yiwa ku vana va yongola oku liyovola kaspiritu ãvi koloneke vilo. Omunu wosi o yongola oku vumba Yehova o sukila oku siapo ovina viosi viatiamẽla kumbanda. Ndeci alivulu, olokasete vio video, alitalatu kuenda ovisikilo vina vi vetiya oku kuata umbanda. O sukilavo oku liyovola koviteka, ale kovina vikuavo vioku liteyuila kũvi.​—1 Va  Korindo 10:21.

15. Oco tu tamãlale kaspiritu ãvi, nye tu sukila oku linga?

15 Eci pa pita anyamo amue okuti Akristão va Efeso va yoka ale alivulu avo, upostolo Paulu wa soneha hati: ‘Tu kasi oku yaka lolohoka viaspiritu ãvi.’ (Va Efeso 6:12) Eci ci lekisa okuti olondele otembo yaco handi ka via liwekelepo. Ovio via kala handi oku amamako oku sandiliya evelo lioku yula Akristão vaco. Oco hẽ nye vali Akristão vaco va sukilile oku linga? Upostolo Paulu wa popia hati: “Ca piãla, walivo ociyepelo cekolelo momo lekolelo vu tẽla oku ima isongo viosi viondalu viukuevĩho [Satana].” (Va Efeso 6:16) Ociyepelo cekolelo lietu nda ca pama, tu tẽla vali ciwa oku tamãlala kaspiritu ãvi.​—Mateo 17:20.

16. Ndamupi tu pamisa ekolelo lietu?

16 Oco hẽ tu pamisa ndati ekolelo lietu? Tu ci linga poku tanga Embimbiliya. Oku pama kuonjo, kuatiamẽla enene kociseveto cayo. Cimuamue haico, oku pama kuekolelo lietu, kuatiamẽla kociseveto calio. Ociseveto caco, ukũlĩhĩso wasuapo Wembimbiliya. Nda tua tanga kuenda tua lilongisa Embimbiliya eteke leteke, ekolelo lietu lika pama. Ndocimano capama, ekolelo liaco lika tu teyuila kaspiritu ãvi.​—1 Yoano 5:5.

17. Nye tu sukila oku linga oco tu liteyuile kaspiritu ãvi?

17 Nye vali Akristão ko Efeso va sukilile oku linga? Ovo va sukilile vali ocina cikuavo coku liteyuila. Momo va kala vimbo limue mueyukile ocituwa coku tãha. Kuenje upostolo Paulu wa va sapuila hati: ‘Likutilili vespiritu olonjanja viosi. Pandikisi locituwa coku likutilila.’ (Va Efeso 6:18) Omo okuti tu kasivo voluali mueyuka ocituwa coku tãha, tu sukilavo oku likutilila lutima wetu wosi ku Yehova oku pinga ekuatiso liaye oco a tu teyuile kaspiritu ãvi. Pole, oco ci tẽliwe, tu sukila oku tukula onduko ya Yehova volohutililo vietu. (Tanga Olosapo 18:10.) Tu sukilavo oku pandikisa koku likutilila ku Suku oco a ‘tu popele kukuevĩho’ Satana Eliapu. (Mateo 6:13) Yehova oka tambulula olohutililo viaco.​—Osamo 145:19.

18, 19. (a) Nye tua kolelela okuti tuka yula aspiritu ãvi? (b) Epulilo lipi lika tambuluiwa vocipama cikuãimo?

18 Aspiritu ãvi a koka ohele. Pole ka tu sukila oku va kuatela usumba. Momo nda tua livala ukamba la Suku kuenda tua litumbika koku linga ocipango caye, tuka tẽla oku tamalãla Leliapu. (Tanga Tiago 4:7, 8.) Unene waspiritu ãvi u sule. Koloneke via Noha aspiritu aco a yambuiwile. Koloneke vilo, olondele vi kasi oku lavokavo eteke liekanga. (Yuda 6) Ivalukavo okuti etu tu kuete ekuatiso liovangelo va pama va Yehova. (2 Olosoma 6:15-17) Ovangelo vaco va yongola okuti tu litunda ciwa koku tamãlala laspiritu ãvi. Kuenda va kasi oku tu vetiya oco tu amameko oku ci linga. Omo liaco, tu likuati omunga la Yehova kuenda lolohoka viaye viovangelo vakuacili. Kuenda tu yuvuli ovina viosi viatiamẽla kumbanda. Kumosi loku kapako elungulo Liondaka ya Suku. (1 Petulu 5:6, 7; 2 Petulu 2:9) Nda tua ci linga, tuka yula aspiritu ãvi.

19 Pole, nye hẽ Suku a kasilili oku ecelelela okuti aspiritu ãvi a kokela omanu ohali? Epulilo eli lika tambuluiwa vocipama cikuãimo.

a Elivulu Liesituluilo 5:11, li lekisa okuti kuli “Ohuluwa yolohuluwa, lohũlũkãi yolohũlũkãi” viovangelo vakuacili. Eci ci lekisa okuti Yehova wa lulika ovangelo valua.