KAPITE HOGOFULU
’E Gāue Feafea’i Te ’u Laumālie Kiā Tatou?
’E tokoni koa te kau ’āselo ki te haha’i?
’E fakahala’i feafea’i e te ’u laumālie agakovi ia te haha’i?
’E tonu koa ke tou mātataku ki te ’u laumālie agakovi?
’I TE agamāhani ka tou fia fe’ilo’i’aki mo he tahi, ’e tou faiga’i ke tou ’ilo’i tona famili. Pea ’e toe feiā pe mo kapau ’e tou fia ’ilo’i ia Sehova ’Atua, ’e tonu ke tou ’ilo’i tona famili ’aē ’e fa’ufa’u e te kau ’āselo. ’I te Tohi-Tapu, ’e fakahigoa’i te kau ’āselo ko “te ’u foha… ’o te ’Atua.” (Sopo 38:7) Kae koteā tanatou ’u gāue ’i te fakatu’utu’u ’a te ’Atua? Ne’e nātou fai koa he ’u gāue ’i te hisitolia ’o te haha’i ’o te temi mu’a? ’E nātou takitaki koa tokotou ma’uli? Kapau koia, pea ’e nātou takitaki feafea’i?
2 ’I te Tohi-Tapu, ’e lahi ’aupito te ’u vaega ’e talanoa ai ’o ’uhiga mo te kau ’āselo. Tou vaka’i age mu’a he ’u vaega ’e talanoa ai ’o ’uhiga mo nātou, ke feala hatatou mahino lelei age ki te kau ’āselo. Ne’e feafea’i te fakatupu ’o te kau ’āselo? ’E ’ui fēnei iā Kolose 1:16 (MN): “’Aki ia [Sesu Kilisito] ne’e fakatupu ia me’a fuape ’i te lagi pea mo te kele.” Koia, ko te ’u laumālie fuli ’aē ’e higoa’i ko te kau ’āselo, ne’e fakatupu takitokotahi nātou e Sehova ’Atua ’aki tona ’Alo ’uluaki tupu. Ne’e ko ’āselo e toko fia ’aē ne’e fakatupu? ’E ’ui ’i te Tohi-Tapu, ne’e fakatupu te kau ’āselo e lau’i teau miliona, pea ko nātou fuli ’e nātou mālolohi ’aupito.—Pesalemo 103:20.*
3 ’E ’ui ’i te Folafola ’a te ’Atua, te Tohi-Tapu, ’i te temi ’aē ne’e fakatupu ai te kele, ko “te ’u foha fuli ’o te ’Atua ne’e nātou kalaga he ’u fakavikiviki.” (Sopo 38:4-7) Koia ’i mu’a ’o te fakatupu ’o te tagata mo te kele ne’e kua fualoa te tupu ’a te kau ’āselo. Pea ’i te vaega ’aia, ’e toe ’asi mai ’e feala ki te kau ’āselo ke nātou logo’i he ’u me’a ’i ’onatou loto, he’e ’ui ne’e nātou “kalaga fakafiafia fakatahi.” Koutou fakatokaga’i ’e ’ui ko “te ’u foha fuli ’o te ’Atua” ne’e nātou fakafiafia fakatahi. ’I te temi ’aia, ko te kau ’āselo fuli ne’e nātou kau ki te fo’i famili logo tahi ’aē ne’e tauhi kiā Sehova ’Atua.
TE TOKONI ’A TE KAU ’ĀSELO PEA MO TANATOU PUIPUI TE HAHA’I
4 Talu tanatou sisio ki te fakatupu ’o te ’uluaki taumātu’a, ko te ’u laumālie agatonu ’e nātou tōkakaga ki te tuputupu ’o te haha’i ’i te kele pea mo te fakahoko ’o te fakatu’utu’u ’a te ’Atua. (Tā’aga Lea 8:30, 31; 1 Petelo 1:11, 12) Kae ’aki te temi, ne’e fakatokaga’i leva e te kau ’āselo kua lahi ia te haha’i ’aē ’e mole kei fia tauhi ki tonatou Tupu’aga ’ofa. ’E mahino ia ne’e ko he me’a fakatupu lotomamahi ki te kau ’āselo agatonu. Kae ka liliu mai he tokotahi kiā Sehova, pea “e i ai te fakafiafia ia mua o te kau aselo.” (Luka 15:10) Mai tona ’alu’aga ’aē ’e tokaga ’aupito te kau ’āselo ki te ma’uli fīmālie ’o te haha’i ’aē ’e tauhi ki te ’Atua, koia ’e tou mahino ai ki tonatou faka’aoga’i tu’a lahi e Sehova mo’o fakamālohi’i pea mo puipui tana ’u kaugana agatonu ’aē ’i te kele. (Hepeleo 1:7, 14) Tou vaka’i age mu’a te ’u fa’ifa’itaki ’o ’uhiga mo te fa’ahi ’aia.
5 Ne’e tokoni ia te kau ’āselo e toko lua ’o hāofaki ia te tagata agatonu ko Lote pea mo tona ’u ’ofafine mai te faka’auha ’o te ’u kolo agakovi ko Sotoma mo Komola. (Senesi 19:15, 16) ’I te ’u sēkulō ki muli age, ne’e lī te polofeta ko Taniela ki te luo ’o te ’u laione, kae ne’e mole lavea pea ne’e ina ’ui fēnei: “Ko toku ’Atua ne’e ina fekau’i mai tana ’āselo pea ne’e ina māpunu’i te gutu ’o te ’u laione.” (Taniela 6:22) ’I te ’uluaki sēkulō ’o totatou temi, ne’e hāofaki e te ’āselo ia te ’apositolo ko Petelo mai te fale pilisoni. (Gaue 12:6-11) Pea ne’e fakaloto mālohi’i e te kau ’āselo ia Sesu ’i te kamata ’o tana minisitelio ’i te kele. (Maleko 1:13) Pea ’i te ’osi mate pe ’o Sesu, ne’e ’asi te ’āselo kiā Sesu pea ne’e ina “fakalotomalohi’i ia [ia].” (Luka 22:43) Ne’e tu’a lahi te fakaloto mālohi’i ’o Sesu e te kau ’āselo ’aia!
6 Ia ’aho nei, ’e mole kei hā te kau ’āselo ki te haha’i ’a te ’Atua. Logola tatatou mole sisio kiā nātou, kae ko te kau ’āselo mālohi ’a te ’Atua ’e kei nātou puipui pe tana haha’i, tāfito la mai te tu’utāmaki fakalaumālie. ’E ’ui fēnei ’i te Tohi-Tapu: “’E nofo te ’āselo ’a Sehova ’o ’ātakai ia nātou ’aē ’e nātou manavasi’i kiā te ia, pea ’e ina hāofaki nātou.” (Pesalemo 34:7) He ko’e ’e tonu ke tou lotomālohi ’i te ’u palalau ’aia? Kote’uhi ’e ’i ai te ’u laumālie agakovi ’e nātou fia faka’auha tatou! Ko ai te ’u laumālie ’aia? Ko ai ’aē ne’e ina fakatupu nātou? E feafea’i tanatou fia fakahala’i tatou? Mo’o tali ki te ’u fehu’i ’aia, tou vaka’i fakanounou mu’a te me’a ’aē ne’e hoko ’i te kamata’aga mai ’o te hisitolia ’o te tagata.
TE ’U LAUMĀLIE ’AĒ ’E FAKAFEAGAI KIĀ TATOU
7 Ohage ko tona fakahā ’i te Kapite 3 ’o te tohi ’aenī, ko te tahi ’āselo ne’e fia pule ki ’ihi ’āselo pea ne’e fakafeagai leva ia ki te ’Atua. Ki muli age, ko te ’āselo ’aia ne’e fakahigoa’i ko Satana te Tevolo. (Apokalipesi 12:9) Hili kiai sēkulō e 16 ’i tana ’osi kākā’i ia Eva, ne’e teitei pe ke ina fakamaliu te haha’i fuli mai te ’Atua, gata pe ki te kau agatonu e tokosi’i, ohage ko Apele, mo Enoke pea mo Noe.—Hepeleo 11:4, 5, 7.
8 ’I te temi ’o Noe, ne’e fakafeagai mo ’ihi ’āselo kiā Sehova. Ne’e nātou tuku tonatou nofo’aga ’aē ’i te famili ’o te ’Atua ’i selo, kae nātou hifo ifo ki te kele, ’o nātou kofu’i tonatou ’u sino’i tagata. Koteā tona tupu’aga? ’E tou lau fēnei iā Senesi 6:2: “Ko te ’u foha ’o te ’Atua mo’oni ne’e nātou tokaga’i ko te ’u ’ofafine ’o te ’u tagata, ’e nātou finemui; pea ne’e nātou to’o ma’a nātou tonatou ’u ’ohoana, iā nātou fuli ’aē ne’e nātou filifili.” Kae ne’e mole tuku e Sehova ’Atua ke hoholo te ’u aga ’a te kau ’āselo ’aia pea mo tanatou fakahala’i te haha’i. Koia ne’e ina fakatō ia te tulivio lahi ki te kele mo’o faka’auha te kau agakovi fuli, kae ina hāofaki pe tana ’u kaugana agatonu. (Senesi 7:17, 23) Pea ’i te temi ’aia, ko te kau ’āselo ’aē ne’e fakafeagai, pe’e ko te ’u temonio, ne’e nātou līaki leva tonatou ’u sino’i tagata kae nātou toe liliu ki te lagi ko te ’u laumālie. Ne’e nātou liliu ’i te temi ’aia ko he ’u ’āselo ’e lagolago ki te Tevolo, ’aē ne’e liliu ko “te pule o te u temonio.”—Mateo 9:34.
9 ’I te temi ’aē ne’e toe liliu ai te kau ’āselo talagata’a ki te lagi, ohage ko tonatou pule ko Satana, ne’e mole kei feala kiā nātou ke nātou kau ki te fo’i famili ’āselo ’a te ’Atua. (2 Petelo 2:4) Logola ’e mole kei feala ke nātou kofu’i he ’u sino’i tagata, kae ’e kei feala pe tanatou fakahala’i te haha’i. Koia ’aki te tokoni ’o tana kau temonio, ko Satana “’e ina fakahē’i te kele kātoa.” (Apokalipesi 12:9, MN; 1 Soane 5:19) ’O feafea’i? ’E faka’aoga’i tāfito e te kau temonio ia te ’u me’a mo’o fakahē’i te haha’i. (2 Kolonito 2:11) Tou vaka’i age mu’a te ’u me’a ’aia.
’E FAKAHĒ’I FEAFEA’I TE HAHA’I E TE ’U TEMONIO?
10 Mo’o fakahē’i te haha’i, ’e faka’aoga’i e te ’u temonio ia te ’u me’a faifakalau’akau. Ko te ’u me’a faifakalau’akau ’aia ’e ko te felogoi mo te ’u temonio, pe’e kita felogoi fakahagatonu mo nātou pe’e kita fai ’aki he tahi ’e fakafelogoi mo nātou. ’E tautea’i ’i te Tohi-Tapu ia te ’u me’a faifakalau’akau, pea ’e ina fakatokaga mai ke tou fakamama’o mai te ’u me’a fuli ’e pipiki kiai. (Kalate 5:19-21) ’E faka’aoga’i e te ’u temonio ia te ’u me’a faifakalau’akau ohage ko te ’u mounu ’aē ’e faka’aoga’i e te kau tautai. ’E lahi te ’u mounu kehekehe ’e faka’aoga’i e te kau tautai mo’o puke ’aki te ’u fa’ahiga ika kehekehe. ’O toe feiā mo te ’u laumālie agakovi ’e nātou faka’aoga’i te ’u fa’ahiga me’a faifakalau’akau kehekehe mo’o fakahala’i te haha’i fuape.
11 ’E faka’aoga’i e te kau temonio ia te mounu ’aē ko te fai fakakikite. Koteā te fai fakakikite? ’E ko te faiga’i ’aē ke kita ’ilo’i te ka ha’u pe’e ko he ’u me’a ’e mole kita ’ilo’i. Ko te ’u fa’ahiga fai fakakikite ohage la ko te fakakikite ’o he me’a ’aki te ’u fetu’u, te fai fakakikite ’aki te ’u kate, mo te faka’aoga’i ’o he ’u me’a mo’o ’ilo’i ’o te ka ha’u, mo te lau ’o te ’u laini ’o te nima, pea mo te kumi ’o te ’u misitelio pe’e ko he ’u faka’iloga ’i te ’u moemisi. ’I te manatu ’a te tokolahi, ’e mole feala ke tou tu’utāmaki ’i te fai fakakikite, kae ’e fakahā ’i te Tohi-Tapu ko te haha’i ’aē ’e fai fakakikite ’e nātou gāue fakatahi mo te ’u laumālie agakovi. ’E ’ui iā Gaue 16:16-18 (MN), ko te “temonio fai fakakikite” ne’e ina faka fealagia ki te ta’ahine ke fai “tana fai fakakikite.” Kae ’i te temi ’aē ne’e kapu ai te temonio ’i tona sino, ne’e mole kei lava fai fakakikite.
12 Ko te tahi mounu ’e faka’aoga’i e te ’u temonio mo’o fakahēhē te haha’i, ’e ko tanatou fakaneke ia te haha’i ke nātou felogoi mo te kau mate. ’I te agamāhani, ko te haha’i ’aē ’e lotomamahi he’e kua mate honatou kāiga, ’e kākā’i nātou ’o ’uhiga mo te haha’i ’aē kua mamate. ’E lagi fakahā age anai e he tahi ’e faifakalau’akau he logo makehe pe’e lagi palalau anai ’aki he le’o ’e tatau mo ia ’aē kua mate. Koia ’aē ’e fakatui ai te tokolahi, ko te kau mate ’e kei nātou mā’u’uli, pea kapau ’e nātou felogoi mo te kau mate, ’e feala anai ke nātou tokoni age kiā nātou ’aē kei mā’u’uli ke nātou kātaki’i tonatou ’u mamahi. Kae ko te ta’i “fakaloto fīmālie” ’aia ’e hala ’osi ia pea ’e fakatupu tu’utāmaki. Koteā tona tupu’aga? He’e ko te kau temonio ’e nātou lava fa’ifa’itaki’i te le’o ’o te haha’i ’aē kua mamate, pea mo fakahā age he logo ki te haha’i faifakalau’akau ’o ’uhiga mo ia ’aē kua mate. (1 Samuele 28:3-19) Tahi ’aē me’a, ohage ko tona fakahā ’i te Kapite 6, ko te kau mamate ’e mole kei nātou mā’u’uli. (Pesalemo 115:17) Koia ko “he tahi ’e ’alu ki he tagata ’e palalau mo te kau mate,” kua fakahē’i ia ia e te ’u laumālie agakovi pea ’e fakafeagai ia ki te finegalo ’o te ’Atua. (Teutalonome 18:10, 11; Isaia 8:19) Koia, koutou tōkakaga ’o fakafeagai ki te mounu fakatupu tu’utāmaki ’aia ’e faka’aoga’i e te ’u temonio.
13 Ko te ’u laumālie agakovi ’e nātou fakahē’i te haha’i pea mo toe fakamataku’i foki nātou. Ia ’aho nei, kua ’ilo’i e Satana pea mo tana kau temonio ’e kei toe ‘honatou ki’i temi nounou’ ’i mu’a ’o tonatou faka’auha, koia ’i te temi nei kua nātou ’āsili agakovi age ’osi. (Apokalipesi 12:12, 17) Ko te toko lau’i afe haha’i ki mu’a atu ne’e nātou mā’u’uli mātataku ’i te ’aho fuli ki te ’u laumālie agakovi ’aia, kae ’i te temi nei kua nātou ’āteaina mai te mataku ’aia. Koteā ’aē ne’e nātou fai ke feala hanatou ’āteaina mai ai? Koteā ’e lava fai e he tahi ’e kau ’i te ’u gaohi me’a faifakalau’akau?
E FEAFEA’I HATATOU FAKAFEAGAI KI TE ’U LAUMĀLIE AGAKOVI?
14 ’E fakahā mai ’i te Tohi-Tapu pe’e feafea’i hatatou fakafeagai ki te ’u laumālie agakovi pea koteā ’aē ’e tonu ke tou fai ke feala hatatou ’āteaina mai iā nātou. Koutou vaka’i te fa’ifa’itaki ’a te kau Kilisitiano ’o te ’uluaki sēkulō ’i te kolo ’o Efeso. ’I mu’a ’o tanatou liliu ko te kau Kilisitiano, ko ’ihi iā nātou ne’e nātou faifakalau’akau, kae koteā ’aē ne’e nātou fai ’i te temi ’aē ne’e nātou tuku ai te ’u fa’ahi ’aia? ’E ’ui fēnei ’i te Tohi-Tapu: “Tokolahi ia nātou ’aē ne’e nātou fai te ’u me’a fakatemonio, ne’e nātou tānaki tanatou ’u tohi pea nātou tutu iā mu’a ’o te haha’i fuli.” (Gaue 19:19, MN) Ko te kau Kilisitiano fo’ou ’aia, ’aki tanatou tutu tanatou ’u tohi fakatemonio, ne’e nātou tuku mai he fa’ifa’itaki lelei kiā nātou ’aē ’e nātou fia fakafeagai ki te ’u laumālie agakovi ia ’aho nei. Ko te haha’i ’aē ’e nātou fia tauhi kiā Sehova, ’e tonu ke nātou līaki te ’u me’a fuli ’aē ’e pipiki ki te ’u me’a faifakalau’akau, ohage la ko te ’u tohi, te ’u nusipepa, te ’u ’ata, te ’u pāki, pea mo te ’u hiva ’aē ’e nātou fakamatalelei’i te ’u me’a faifakalau’akau, ’o tupu ai hatatou fia fai kiai pea mo hatatou lelei’ia. ’E toe ’i ai mo te ’u ki’i me’a ’aē ’e tau ’e ’ihi ’i tonatou kia pe’e nātou fe’ave’aki mo nātou ohage ko he ’u me’a mo’o puipui ’o nātou mai te ’u temonio.—1 Kolonito 10:21.
E FEAFEA’I HATATOU FAKAFEAGAI KI TE ’U LAUMĀLIE AGAKOVI?
- Tou līaki te ’u me’a fuli ’aē ’e pipiki ki te faifakalau’akau
- Tou ako te Tohi-Tapu
- Tou faikole ki te ’Atua
15 ’I te ’u ta’u ki muli age ’i te ’osi tutu e te kau Kilisitiano ’o Efeso tanatou ’u tohi faifakalau’akau, ne’e tohi fēnei e te ’apositolo ko Paulo: “Ko tatatou tau… ’e [ko he] fakafeagai ki te ’u mālohi fakalaumālie agakovi.” (Efeso 6:12, MN) Kae ne’e mole tuku noa’i feiā nātou e te kau temonio. Ne’e nātou faiga aipe ke nātou fakahala’i ’aupito age ia nātou. Koia, ne’e koteā te tahi age me’a ’aē ne’e tonu ke fai e te kau Kilisitiano ’aia? Ne’e ’ui fēnei e Paulo: “Kae tāfito foki, ke koutou to’o te me’a tali tau lahi ’o te tui, ’aē ’e feala ai anai ke koutou matehi ’aki te ’u mahafu kakaha fuli ’a te agakovi [ko Satana].” (Efeso 6:16, MN) Kapau ’e mālohi tatatou me’a tali tau ’o te tui, pea ’e mālohi age anai mo tatatou fakafeagai ki te ’u laumālie agakovi.—Mateo 17:20.
16 ’E tou lava fakamālohi’i feafea’i tatatou tui? ’Aki tatatou ako ia te Tohi-Tapu. ’E fakalogo te mālohi ’o he kaupā ki te mālohi ’o tona ’u fakatafito. ’O toe feiā pe, ’e fakalogo tāfito te mālohi ’o tatatou tui ki te mālohi ’o tona fakatafito, ’aē ko te ’atamai mālama totonu ’o te Folafola ’a te ’Atua, ia te Tohi-Tapu. Kapau ’e tou lau pea mo ako te Tohi-Tapu ’i te ’aho fuli, pea ’e mālohi anai tatatou tui. Ohage ko he kaupā mālohi, ko te ta’i tu’i ’aia ’e ina puipui anai tatou mai te ’u fakahala ’a te ’u laumālie agakovi.—1 Soane 5:5.
17 Koteā te tahi age me’a ne’e tonu ke fai e te kau Kilisitiano ’o Efeso? Ne’e ’aoga kiā nātou he tahi puipui kote’uhi ne’e nātou nonofo ’i te kolo ne’e lahi ’aupito ai te ’u gaohi me’a fakatemonio. Koia ne’e ’ui age e Paulo kiā nātou: “’Aki he ’u fa’ahiga faikole kehekehe pea mo he ’u kole mamahi, koutou faikole ’i te temi fuli ’aki te laumālie.” (Efeso 6:18, MN) ’E tou toe mā’u’uli mo tatou ’i te mālama ’e lahi ai te ’u gaohi me’a fakatemonio, koia ’e ma’uhiga ai ke tou faikole mālohi kiā Sehova ke ina puipui tatou ke feala hatatou fakafeagai ki te ’u laumālie agakovi. ’Io, ’e tonu ke tou faka’aoga’i te huafa ’o Sehova ’i tatatou ’u faikole. (Tā’aga Lea 18:10) Koia, ’e tonu ke tou haga faikole ki te ’Atua ke ina “haofaki [tatou] mai te [“agakovi,” MN],” ia Satana te Tevolo. (Mateo 6:13) ’E fakalogo anai ia Sehova ki te ’u faikole fakamalotoloto ’aia.—Pesalemo 145:19.
18 ’E agakovi ’aupito te ’u laumālie agakovi, kae ’e mole tonu ke tou mātataku ia nātou mo kapau ’e tou fakafeagai ki te Tevolo pea mo tou fakaōvi ki te ’Atua ’o tou fai Tona finegalo. (Sakopo 4:7, 8) ’E tu’akoi ia te mālohi ’o te ’u laumālie agakovi. Ne’e fakatū’ā nātou ’i te temi ’o Noe, pea ’e nātou fakatalitali nei ki tonatou faka’auha ’i te ka ha’u. (Suta 6) Tou toe manatu’i, ’e puipui tatou e te kau ’āselo mālohi ’a Sehova. (2 Hau 6:15-17) ’E fiafia ’aupito te kau ’āselo ’aia ’i tanatou sisio mai ’e tou lava tau’i te ’u laumālie agakovi. ’E feala hatatou ’ui ’e fakaloto mālohi’i tatou e te kau ’āselo agatonu. Koia, tou fakaōvi kiā Sehova pea mo tana kau ’āselo agatonu. ’Ofa pe ke tou teke’i te ’u fa’ahiga faifakalau’akau fuli pea mo tou ma’uli’i tu’uma’u te tokoni ’a te Folafola ’a te ’Atua. (1 Petelo 5:6, 7; 2 Petelo 2:9) Pea ’e tou lava falala ’e tou mālo anai ’i tatatou tau ’o fakafeagai ki te ’u laumālie agakovi.
19 Kae he ko’e ne’e tuku e te ’Atua ke mā’u’uli te ’u laumālie agakovi pea ke ma’uli mamahi ’aupito ia te haha’i ’uhi ko te agakovi? ’E tou tali anai ki te fehu’i ’aia ’i te kapite ’aē ka hoa mai.
KOTEĀ ’AĒ ’E AKO’I MAI ’I TE TOHI-TAPU?
- Ko te kau ’āselo agatonu ’e nātou tokoni kiā nātou ’aē ’e tauhi kiā Sehova.—Hepeleo 1:7, 14.
- Ko Satana pea mo tana ’u temonio ’e nātou fakahēhē ia te haha’i pea mo fakamama’o nātou mai te ’Atua.—Apokalipesi 12:9.
- Kapau ’e koutou fai te finegalo ’o te ’Atua pea mo fakafeagai ki te Tevolo, pea ’e hola kehe anai ia Satana mai iā koutou.—Sakopo 4:7, 8.
* ’O ’uhiga mo te kau ’āselo faitotonu, ’e ’ui fēnei iā Apokalipesi 5:11 (MN): “Ko tonatou kaugamālie, ne’e ko te ’u miliate ’o te ’u miliate,” pe’e ko “te ’u lau’i afe mo afe.” (Ki’i nota ’i te lalo pasina) Koia ’e fakahā ’i te Tohi-Tapu ne’e fakatupu te ’u lau’i teau miliona ’āselo.
Te ’u Fehu’i Ako
1. He ko’e ’e tonu ke tou mahino ki te gāue ’a te kau ’āselo?
2. Ne’e feafea’i te fakatupu ’o te kau ’āselo, pea ne’e nātou toko fia?
3. Koteā ’aē ’e ’ui mai iā Sopo 38:4-7 ’o ’uhiga mo te kau ’āselo?
4. Koteā ’aē ’e ’ui ’i te Tohi-Tapu ’o ’uhiga mo te tokaga ’a te kau ’āselo agatonu ki te ’u gāue ’a te tagata?
5. ’I te Tohi-Tapu, ko te ’u fa’ifa’itaki fea ’aē ’e hā ’aki mai ai te tokoni ’a te kau ’āselo?
6. (a) Ia ’aho nei, ’e puipui feafea’i e te kau ’āselo te haha’i ’a te ’Atua? (b) Ko te ’u fehu’i fea ’aē ka tou tali anai kiai?
7. ’E kaugamālie feafea’i te haha’i ’aē kua fakamaliu e Satana?
8. (a) Ne’e liliu feafea’i ’ihi ’āselo ko te ’u temonio? (b) Ke feala hanatou hāo ’i te Tulivio ’i te temi ’o Noe, koteā ’aē ne’e tonu ke fai e te ’u temonio?
9. (a) Koteā ’aē ne’e hoko ki te ’u temonio ’i tanatou toe liliu ki te lagi? (b) Koteā ’aē ka tou vaka’i anai ’o ’uhiga mo te ’u temonio?
10. Koteā te ’u me’a faifakalau’akau?
11. Koteā te fai fakakikite, pea he ko’e ’e tonu ke tou fakamama’o mai ai?
12. He ko’e ’e feala ke tou tu’utāmaki’ia mo kapau ’e tou fia felogoi mo te kau mate?
13. Koteā ’aē kua hoko ki te tokolahi ’aē ki mu’a atu ne’e nātou mātataku ki te kau temonio?
14. Ohage ko te kau Kilisitiano ’o te ’uluaki sēkulō ’i Efeso, ’e tou lava ’āteaina feafea’i mai te ’u laumālie agakovi?
15. Mo’o fakafeagai ki te ’u laumālie agakovi, koteā ’aē ’e tonu ke tou fai?
16. ’E tou lava fakamālohi’i feafea’i tatatou tui?
17. Koteā ’aē ’e tonu ke tou fai mo’o fakafeagai ki te ’u laumālie agakovi?
18, 19. (a) He ko’e ’e tou ’ilo’i papau ’e tou mālo anai ’i tatatou tau’i ia te ’u laumālie agakovi? (b) Koteā te fehu’i ’aē ka tou tali anai kiai ’i te kapite ’aē ka hoa mai?