Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 11

Omokonda Yatyi Huku Ayekelako Ononkhumbi?

Omokonda Yatyi Huku Ayekelako Ononkhumbi?
  • Okuti Huku oe weeta ononkhumbi mouye?

  • Onondaka patyi mbakatulwa motyikunino tyo Endene?

  • Oñgeni Huku mamaneko ononkhumbi mbovanthu?

1, 2. Ononkhumbi patyi ovanthu vekahi nokumona hono? Iya omapulo patyi vehole okulinga?

 KOTYILONGO tyimue kuaendele ovita viaipaele ovanthu ovanyingi, ovakai novana. Ovanthu ovo aveho, avapakwa melangalo like lieliseteswa nomakulusu. Kese kulusu avahonekako okuti: Omokonda yatyi? Olio, epulo limue ovanthu vaihamenwa vehole okulinga. Ovanthu valinga epulo ngolio nokulila putyina umue mombunga amaipawa notyiponga, novita ine o nouvela. Ine o putyina vamavasiwa notyiponga iya atyihanyauna omaumbo avo nokuveetela ononkhumbi ononene. Ovanthu ovo, vahanda okunoñgonoka omokonda yatyi vamonena ononkhumbi ngo ombo.

2 Omokonda yatyi Huku ayekelako ononkhumbi? Inkha Jeova una epondolo-aliho, noluembia, nounongo, nouviuki, omokonda yatyi ouye weyulila oundyale novivi? Okuti ove onthiki imue welipuliliale konthele yotyo?

3, 4. (a) Oityi tyilekesa okuti katyapengele okupula omokonda yatyi Huku ayekelako ononkhumbi? (b) Oityi Jeova asoka konthele yovivi nemone?

3 Okuti tyapenga okupula omokonda yatyi Huku ayekelako ononkhumbi? Vamue vena owoma wokuti okulinga epulo ngolio matyilekesa okuti vetupu ekelelo ine onthilo na Huku. Mahi, tyina utanga Ombimbiliya momono okuti ovaumbili vamue va Huku vekolelo navo ankho valinga omapulo ngoo. Mo ngeleka omuuli Habakuke wapulile Jeova okuti: ‘Oityi undyekela ndyitale ovipuka ovivi? Omokonda yatyi utualelako nokutala ononkhumbi mbovanthu? Omokonda yatyi ndyimonena ovivi noungangala, no nondyaya, novilwa?’—Habacuque. 1:3.

Jeova mamaneko ononkhumbi ambuho mbovanthu.

4 Okuti Jeova wanumanene na Habakuke omuuli oo wekolelo, mokonda yetyi alinga omapulo ngoo? Au. Anthi, Jeova watuma okuhoneka onondaka mba Habakuke mo Mbimbiliya. Huku wemukuatesileko okunoñgonoka nawa ovipuka ovio, nokukala nekolelo. Tupu, nove Jeova mekukuatesako. Hinangela okuti, Ombimbiliya ilongesa okuti Huku una esuko nonthue. (1 Pedro 5:7) Haunene Huku uyele oundyale, novivi nemone, tyipona kese munthu. (Isaías 55:8, 9) Muaina, omokonda yatyi ouye weyulila ononkhumbi?

OMOKONDA YATYI OUYE WEYULILA ONONKHUMBI?

5. Oityi vamue vehole okupopia konthele yononkhumbi mbovanthu? Mahi, oityi Ombimbiliya ilongesa?

5 Ovanthu monongeleya ononyingi vahatekela ko nonkhalamutue no kovalongesi vonongeleya mbavo, opo vakapule omokonda yatyi ouye weyulila ononkhumbi. Iya ovo vevekumbulula okuti Huku otyo ahanda. Tupu, vati Huku wapangale ovipuka aviho vina yokumoneka, no nonkhumbi, novitateka ovanthu mavakamona. Vamue vatolelwa okuti onondyila mba Huku omaelema. Pamue vapopia okuti Huku wiipaa ovanthu ovakulu no vana, opo akale navo keulu. Mahi, ngetyi tuetyimonale Jeova haeko weeta ovivi. Ombimbiliya yati: ‘Huku yotyotyili kalingi ovivi. Wepondolo-aliho kalingi natyike tyahaviukile’!—Jó 34:10

6. Oityi ovanthu vavelela Huku onombei mokonda yemone likahi mouye?

6 Ove utyii oityi ovanthu vavelela Huku onombei, mokonda yemone likahi mouye? Ovanthu vavela onombei Huku Wepondolo-aliho mokonda vasoka okuti oe omutumini wouye uno. Etyi Ombimbiliya tyili ilongesa konthele oyo, kavetyii. Ove welilongesale otyili otyo moKapitulu 3 komukanda ou. Okapitulu oko, kalekesa okuti omutumini wouye ou, o Satanasi Eliapu.

7, 8. (a) Oñgeni ouye ulekesa ovituwa viomutumini wao? (b) Oñgeni oukuankhali, noviponga, vikahi nokuyawisa kemone liovanthu?

7 Ombimbiliya yapopia nawa-nawa okuti: ‘Ouye auho ukahi nokutuminwa Neliapu.’ (1 João 5:19) Okuti otyo hatyiliko? Ouye uno una ovituwa vioandyu ikahi nokuyondya ovanthu aveho. (Revelação [Apocalipse] 12:9) Satanasi, ondyale, omulavisi nondingavivi. Otyo ouye weyulila oundyale, nounkhembi, novivi, no nonkhumbi ononyingi.

8 Ehunga lia vali lilekesa omokonda yatyi ouye weyulila emone, liahangununwa mokapitulu ka 3 komukanda ou. Okapitulu oko, kalekesa okuti tunde etyi Andau na Eva valinga onkhali, ovanthu aveho valinga ovakuankhali. Ovanthu ovakuankhali velilwisa okuovola outumini. Iya otyo tyihole okueta ovita no nonkhumbi. (Eclesiastes 4:1; 8:9) Tatu, ouye weyula ononkhumbi, mokonda ovitateka viuhulukila vala ovanthu aveho momuwo vahakevela. (Eclesiastes 9:11) Mouye ou wahatuminua na Jeova omuameni, ovanthu vapondola okumona emone mokonda pamue vekahi pomphangu yapenga, poola yapenga.

9. Tuna onthumbi yokuti Jeova una ehunga liokuyekelako emone. Omokonda yatyi?

9 Tyikalesa nawa omutima okunoñgonka okuti Huku haeko weta ononkhumbi. Haeko weta ovita, nokuliipaa, nokuliyala, novinimawe vimonesa ovanthu ononkhumbi. Tupu tuesukisa okunoñgonoka omokonda yatyi Jeova ayekelako emone. Inkha Jeova una Epondolo-Aliho, nokutyivila okumanako ononkhumbi, iya omokonda yatyi ehembumaneko? Onthue tutyii nawa okuti Huku yetu una oluembia. Moluotyo, oe utyii omokonda yatyi nkhele embuyekelako.—1 João 4:8.

OMPHATA ONENE YAKATULWA

10. Omphata patyi Satanasi akatula? Wetyilinga ñgeni?

10 Opo tunoñgonoke omokonda yatyi Huku ayekelako emone, tukondokei konyima puetyi emone liahimbika. Puetyi Satanasi ahongiliya Andau na Eva okuyala Jeova, wakatula omphata onene. Satanasi kapatanene okuti Jeova utupu epondolo. Mokonda utyii okuti Jeova una epondolo enene. Mahi, Satanasi wapatana onkhalelo ya Huku yokutumina. Wati Huku onkhembi, watyilika ovanthu otyipuka otyiwa. Satanasi wati Jeova katumina nawa. (Gênesis 3:2-5) Tupu, wati ovanthu mavakala vali nawa inkha kavatuminwa na Huku. Ngotyo watyitukilapo ouhamba wa Jeova nonkhalelo yae yokutumina.

11. Omokonda yatyi Jeova ahaipaele Andau na Eva mo Endene?

11 Andau na Eva kavetavelele ku Jeova. Otyo, ongatyina vati: Katuhande okutuminwa na Jeova. Onthue muene tupondola okuholovona otyiwa notyivi. Oñgeni Jeova ankho matetulula otyitateka otyo? Ñgeno Jeova walekesa ñgeni ovana vae aveho vokuna onondunge, okuti etyi Andau na Eva valinga tyapenga? Oñgeni ankho malekesa okuti onkhalelo yae yokutumina oyo ongwa? Vamue vasoka okuti Huku ñgeno waipaeleko vala onomphuki mbuna, iya atungu vali ovanthu ovakuavo. Mahi, Jeova ankho wahandele o Ohi ikalwe no vana va Andau na Eva. Ankho wahandele vakale momphangu yombembwa kombanda yeheke. (Gênesis 1:28) Iya Jeova apeho ufuisapo omilao viae. (Isaías 55:10, 11) Tupu, inkha Jeova aipaele Andau na Eva, otyo ñgeno katyalekesile okuti Jeova oe omutumini omuwa.

12, 13. Popia ongeleka ilekesa omokonda yatyi Jeova ayekela Satanasi atumine ouye, nokuyeka ovanthu velitumine ovo muene.

12 Tutalei ongeleka imue. Soka ñgeno omulongesi ukahi nokulongesa ovalongwa otyipuka tyimue tyepuiya. Iya omulongwa umue welilungukisa, apopi okuti omulongesi ketyivili okulongesa nawa. Omulongwa oo omphuki, apopi okuti oe utyivila vali nawa okutetulula otyitateka otyo tyipona omulongesi. Ovalongwa vakuavo avasoko okuti omulongwa oo ukahi nokupopia otyili, iya navo avatyitukilapo omulongesi. Oityi omulongesi oo, malingi? Inkha omulongesi utaata ovalongwa ovo onomphuki mosikola, vakuavo mavasoko ñgeni? Kamavasoko okuti omulongwa oo na vana vokuayemba kue hamue ankho vapopia otyili? Iya ovalongwa aveho pahe vapondola okuhakala nonthilo nomulongesi. Vapondola okusoka okuti hamue omulongesi kahande ovanthu vetyimone okuti omuhima. Moluotyo, omulongesi mayeke omulongwa oo omphuki, alekese kuvakuavo oñgeni otyitateka otyo tyitetululwa.

Okuti omulongwa una vali enoñgonoko tyipona omulongesi?

13 Jeova walinga ngetyi tyalinga omulongesi oo. Hinangela okuti vokuatyitukilapo Jeova mo Endene havoko vala ankho vekahiko. Onoandyu ambuho ankho mbukahi nokutala etyi tyikahi nokueenda mo Endene. (Jó 38:7; Daniel 7:10) Jeova ankho utyii okuti onkhalelo omu matetulula otyitateka otyo, maikuatesako unene onoandyu ambuho novanthu aveho pano pohi. Moluotyo, oityi Jeova Huku alinga? Huku wayeka Satanasi alekese oñgeni matumina ovanthu. Tupu, wayeka ovanthu velitumine nokuhongolelwa na Satanasi.

14. Etyi Jeova ayeka ovanthu velitumine ovo muene, tyaeta ouwa patyi?

14 Omulongesi mongeleka tueiva pombanda, ankho utyii okuti omulongwa una wemutyitukilapo na vana vayemba kue, tyotyili kavetyivili okulongesa. Mahi, tupu ankho utyii okuti okuyeka ovalongwa ovo valekese inkha vetyivila, matyikuatesako vakuavo aveho. Mokonda tyina omulongwa ehetyivilile, ovalungwa ovaviuki aveho mavetyimono okuti omulongesi oe vala wafuapo pala okuvelongesa. Mavanoñgonoka omokonda yatyi omulongwa oo omphuki na vana vetavela kue mavatelwa mosikola. Tupu, Jeova utyii okuti ovanthu ovaviuki no noandyu mbekolelo, mavapoloko ekuateso. Mavanoñgonoka okuti Satanasi novanthu ovapatani vekahi konthele yae, ononkhembi. Tupu mavetyimono okuti ovanthu kavetyivili okulitumina ovo muene. Mavetavela etyi tyapopile Jeremia kohale okuti: ‘Jeova, ame ndyityii nawa okuti, ovanthu kavetyivili okulitumina ovo muene, kavetyivili okuviukisa onondyila mbavo’.—Jeremias 10:23.

OMOKONDA YATYI AYEKELA PAPITE OMUWO OMUNYINGI?

15, 16. (a) Omokonda yatyi Jeova ayekela emone likaleko omuwo omunyingi? (b) Omokonda yatyi Jeova katyilikila ovipuka ovivi?

15 Omokonda yatyi Jeova ayekela emone likale ehimbwe? Iya omokonda yatyi katyilikila ovipuka ovivi? Tala ovipuka vivali omulongesi mongeleka ina, ahalingile. Tete, katyilikile omulongwa omphuki alongese etyi ei. Vali, omulongesi kakuatesileko omulongwa oo omphuki okulongesa etyi ei. Tupu, tala ovipuka vivali Jeova atokola okuhalingi. Tete, katyilikile Satanasi na vana vayemba kue, valekese inkha etyi apopia otyili. Iya otyo, ankho tyesukisa omuwo omunyingi. Momanima omanyingi okualamba, ovanthu vahetekela ononkhalelo ambuho mbukutumina. Ovanthu vekahi nokuyawisa ounongo wavo konthele yovipuka ovinyingi. Mahi, ovivi, noluhepo, nokuliipaa, novita, vikahi nokuvilapo. Otyo tyilekesa okuti ovanthu kavetyivili okutumina nombembwa nouviuki.

16 Vali, Jeova kakuatesako Satanasi okutumina ouye uno. Inkha Jeova atyilikile ovivi, opo ñgeno kekahi nokuyemba kovapatani? Ñgeno ovanthu kavasokele okuti vapondola okulitumina ovo muene monkhalelo ikahi nawa? Inkha Jeova otyo alingile ngotyo, ñgeno ukahi nokuyemba kounkhembi wa Satanasi. Mahi, ‘Huku kakembe’.—Hebreus 6:18.

17, 18. Oityi Jeova makalinga ovivi aviho viatuka koutumini wovanthu, no ku Satanasi?

17 Iya ovivi ovanthu vekahi nokulinga tunde etyi vatyitukilapo Huku, mavitualako alo nalupi? Hinangela okuti Jeova una Epondolo-Aliho. Moluotyo, mamaneko emone aliho liovanthu. Ngetyi tuelilongesa ehanyu tueete hono pano pohi malikapuako. ohi maikakala omphangu yombembwa. Ovivi viaetwa nonkhali, Omavikanyimuako menyina lio tyilikutila tya Jesus. Ononkhia kambukakalako vali, iya ovanthu vokuankhia mavakatutiliswa. Huku makatuma Jesus opo amaneko ovilinga vie Liapu. (1 João 3:8) Jeova makalinga atyiho momuwo ahanda. Tupondola okuhambukwa mokonda yetyi ketyilingile kohale. Tyetuavela omuwo wokunoñgonoka otyili, nokuumbila Jeova. (2 Pedro 3:9, 10) Putyina nkhele omuvo oo wehenehikepo, Huku ukahi nokuovola ovafendeli vae votyotyili. Uvekuatesako opo vetyivile okukoleleya momuwo uno wononkhumbi.—João 4:23; 1 Coríntios 10:13.

18 Ovanthu vamue vapondola okulipula okuti: inkha Huku alingile ovo Andau na Eva monkhalelo imue vahapondola okulinga onkhali, okuti ononkhumbi ombu ambuho ñgeno mbeyako? Pala okukumbula epulo olio, wesukisa okuhinangela otyali tyakolela Jeova ekuavela.

OÑGENI OVE MOUNDAPESA OTYALI WAPEUA NA HUKU?

Huku mekukuatesako opo utyivile okukoleleya mononkhumbi.

19. Otyali patyi Jeova etuavela? Iya tuesukisa okupanda otyali otyo mokonda yatyi?

19 Ngetyi tuelilongesa mokapitulu 5 ovanthu vatungwa nepondolo liokuholovona etyi vahanda. Ove kutavela okuti otyo otyali tyakolela Huku etuavela? Huku watunga ovinyama ovinyingi. Mahi, ovinyama ovio vihongolelwa nontheto viatungwa nayo. (Provérbios 30:24) Tupu, ovanthu vatunga ovilolo vimue vipondola okuendaenda. Mahi, ovilolo ovio viendeswa novanthu kaviende avike. Inkha Huku etutungile ngovinyama ine ngovilolo ovio, okuti ñgeno tuna ehambu? Au, ñgeno tutupu. Mahi, onthue tuna ehambu mokonda tupondola okuholovona okulinga etyi tuhanda. Tupondola okuholovona omapanga, ine otyilinga tuhole. Tuhanda okuliholovonena, iya Huku otyo etuhandela.

20, 21. Oñgeni tupondola okuundapesa nawa otyali tuapewa tyokuliholovonena? Omokonda yatyi tuna yokulinga ngotyo?

20 Jeova kahande okutukuluminya okumuumbila. (2 Coríntios 9:7) Mongeleka: Oityi tyihambukiswa vali he? Omona umupopila okuti tate ndyikuhole, mahi wetyitumua? Ine mahambukwa nomona upopia ondaka itunda komutima wae muene okuti tate ndyikuhole? Pahe tehelela epulo eli: Oñgeni ove moundapesa otyali Jeova etuavela, tyokuliholovonena okulinga etyi wahanda? Satanasi, na Andau na Eva kavaholovonene nawa. Kavetavelele ku Jeova. Iya ove molingi ñgeni?

21 Ove upondola okuundapesa nawa otyali otyo otyiwa tyokuholovona etyi wahanda. Upondola ukulipaka kumue novanthu ovanyingi hono vekahi nokufenda Jeova. Ovanthu ovo vahambukiswa Huku mokonda vekahi nokulekesa okuti Satanasi onkhembi, katumina nawa. (Provérbios 27:11) Nove upondola okuholovona okuumbila Jeova, inkha ulinga ngotyo waholovona onkhalelo ongwa yomuenyo. Otyo matyikapopiwa nawa mokapitulu makalandulako.