Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CEKŨI LAMOSI

Momo Lie Suku A Ecelela Okuti Omanu Vawa Vatala Ohali?

Momo Lie Suku A Ecelela Okuti Omanu Vawa Vatala Ohali?
  • Anga Suku eye wa siata oku nena ohali voluali?

  • Usuanji upi wa pita vocumbo ce Edene?

  • Suku oka mãlako ndati ohali yomanu?

1, 2. Ohali yipi omanu va siata oku pita layo? Omo liohali yaco omanu va siata oku lipula ndati?

 KOFEKA yimue kua pita uyaki, kuenje kua pondiwa olohuluwa vialua viomanu. Omanu vaco vana okuti ka va kaile asualãli, ndeci akãi lomãla. Omanu vaco vosi va kendiwa veyambo limosi linene. Keyambo liaco va ñualisileko olondimbukiso. Kondimbukiso londimbukiso va soneheleko hati: “Momo lie?” Eci oco omanu va siata oku lipula eci uyaki, ocisalu, oku vela ale ungangala u ponda vangandiavo, u nyõla olonjo viavo kuenda eci u va kokela ovitangi vikuavo. Ovo va yongola oku kũlĩha esunga lieci olohali viaco via va vetela.

2 Momo lie Suku a kasi oku ecelela ohali? Yehova Suku ukuonenewosi, ukuacisola, ukuoloño, haeye ukuesunga. Oco hẽ, momo lie voluali mueyukila onya leci ka ca sungulukile? Wa lipulile ale kovina via soka ndevi?

3, 4. (a) Nye ci lekisa okuti ca sunguluka oku pula esunga lieci Suku a kasi oku ecelela ohali? (b) Yehova o tenda ndati ungangala kuenda ohali?

3 Ca sunguluka hẽ oku pula esunga lieci Suku a kasi oku ecelela ohali? Vamue va kala lohele yoku linga epulilo liaco. Momo va sima okuti, nda va linga epulilo liaco, ci lekisa okuti ekolelo liavo litito, ale ci lekisa etombo ku Suku. Pole, nda wa tanga Embimbiliya oka limbuka okuti omanu va sumbile Suku kosimbu, va lingilevo apulilo a soka nda-a. Ndeci uprofeto Havakuki wa pulile Yehova hati: “O ndekisila nye evĩho? O mbanjisila nye ahuku? Momo ndete okunyõla lokupunda. Ema lia wenguka. Okuyaka kua katuka.”—Havakuki 1:3.

Yehova oka mãlako ohali yosi

4 Anga Yehova wa kelohaila uprofeto Havakuki omo a linga apulilo aco? Sio, ko kelohailele. Handi wo tuma oku soneha apulilo aco Vembimbiliya. Suku wo kuatisavo oku kuata vali elomboloko kuenda wa pamisa ekolelo liaye. Yehova o yongolavo oku ku kuatisa konepa eyi. Ivaluka okuti Embimbiliya li popia hati, C“[Suku] o vu lava.” (1 Petulu 5:7) Suku o nyale vali enene ungangala kuenda ohali yosi ya siata oku iyililako okuti etu tumanu ci sule. (Isaya 55:8, 9) Oco hẽ nye voluali mueyukila ohali yakahandangala?

NYE KU KASILILI OHALI YALUA?

5. Atambululo api a siata oku eciwa atiamẽla kohali yomanu? Pole nye Embimbiliya li longisa?

5 Omanu vakuatavo amue va siata oku enda kasongui kuenda kalongisi vatavo avo oku pula esunga lieci ku kasilili ohali yalua. Olonjanja vialua asongui vaco va tambulula hati, Suku eye wa panga okuti ku kala ohali. Vamue va tambulula hati, Suku wa sokiya ale tunde osimbu ndomo ovina viosi vi lingiwa ndaño muẽle ovina vĩvi. Vakuavo va popia hati, olonjila via Suku ka vi kũlãhaisua. Ale va popia hati, Suku ambata omuenyo womanu lomãla oco a kale lavo kilu. Pole, ndomo wa lilongisa ale, Yehova Suku lalimue eteke a kokele eci cĩvi. Embimbiliya li popia hati: “Ci kale kupãla la Tõlo oku limba kakandu [ale koku linga eci ka ca sungulukile].”—Yovi 34:10.

6. Momo lie omanu valua va siatela oku kapa ekandu ku Suku loku sima okuti eye o kasi oku koka ohali voluali?

6 Wa kũlĩha esunga lieci omanu va siatela oku kapa ekandu Suku loku sima okuti eye o kasi oku koka ohali voluali? Olonjanja vialua, va ci lingila omo okuti ovo va sima hati Suku Ukuonenewosi, eye o kasi oku viala oluali lulo. Ovo ka va kũlĩhĩle ocili ci sangiwa Vembimbiliya catiamẽla kondaka eyi. Ove wa lilongisa ocili caco Vocipama catatu celivulu lilo. U o kasi oku viala oluali lulo Satana Eliapu.

7, 8. (a) Omanu voluali va siata oku lekisa ndati ovituwa viombiali yaluo? (b) Ekalo liomanu ka va lipuile lovina ‘viya ño, vi veta ño’ via siata oku vokiya ndati ohali yomanu?

7 Embimbiliya li popia hati: ‘Oluali luosi lu kasi povaka eliapu.’ (1 Yoano 5:19) Eci o sokolola ondaka eyi, ku limbuka okuti eci ocili? Oluali lulo lua siata oku molẽhisa ovituwa vimue vi lekisa okuti kuli umue ukuevĩho o kasi “oku kemba oluali luosi.” (Esituluilo 12:9) Satana ukuanya, ohembi, haeye ongangala. Eli olio esunga lieci oluali lu kasi oku vialiwa laye lueyukila onya, uhembi lungangala. Oco ku kasilili ndeti ohali yalua.

8 Esunga liavali lieci ku kasilili ohali, lia lomboluiwa Vocipama catatu celivulu lilo. Esunga liaco lieli okuti tunde eci Adama la Heva va linga ekandu, omanu vosi va linga vakuakandu. Omanu vakuakandu va sole calua oku liyakela oku viala. Kuenje ci nena uyaki kuenda ohali pokati komanu. (Ukundi 4:1; 8:9) Ocina catatu ca siata oku nena ohali pokati komanu, cina ca tukuiwa Vembimbiliya hati, “ciya ño, ci veta ño.” (Tanga Ukundi 9:11.) Omo okuti Yehova hayeko o kasi oku viala oluali oco a lu teyuile, omanu pamue va tala ohali omo va kala pocitumãlo cimue ka ca sungulukile kowola yimue ka ya sungulukile.

9. Momo lie tua kolelela okuti Yehova o kuete esunga lieci a kasi oku ecelela ohali?

9 Ci tu lembeleka calua oku kũlĩha okuti Suku hayeko wa siata oku nena ohali. Eye hayeko wa siata oku nena uyaki, ungangala, ũvi kuenda ovilemawe via siata oku kokela omanu ohali. Pole, lopo tu sukila oku kũlĩha esunga lieci Yehova a kasi oku ecelela ohali. Omo okuti eye Ukuonenewosi, okuete unene woku tutuiya ũvi waco. Nye hẽ ka ci lingila? Suku ukuacisola. Omo liaco, o kuete esunga lieci a kasi oku ci lingila.—1 Yoano 4:8.

KUA LINGIWA USUANJI

10. Nye Satana a kapa vatatahãi? Kuenda wa ci linga ndati?

10 Oco tu sange esunga lieci Suku a kasi oku ecelela ohali, tu sukila oku sokolola konyima oku kua fetikila ohali. Eci Satana a yonja Adama la Heva oco va lueyele Yehova, eye wa linga usuanji. Satana ka kapele vatatahãi unene wa Yehova. Momo eye wa kũlĩha okuti unene wa Yehova ka u sokisiwa. Pole, wa kapa vatatahãi omoko ya Yehova yoku viala, poku lundila Suku okuti ohembi, kuenda o kasi oku limbika cimue ciwa komanu. Satana wa kala loku lekisa okuti Yehova ombiali yĩvi. (Tanga Efetikilo 3:2-5.) Satana wa sosuiya omanu okuti ovo va kala vali ciwa nda ka va vialiwile la Suku. Eci ca kala elaviso komoko ya Yehova yoku viala.

11. Momo lie Yehova ka nyõlelele ovisuanji vocumbo Cedene?

11 Adama la Heva va lekisa esino ku Yehova. Ca kala ndu okuti ovo va popia hati: “Ka tu sukila vali oku vialiwa la Yehova. Etu muẽle tu li nõlela eci ciwa leci cĩvi.” Oco hẽ, Yehova nda wa tetulula ndati ocitangi caco? Eye nda wa lekisa ndati kovilulikilo viaye vi kuete olondunge okuti eci ovisuanji via linga cĩvi? Kuenda nda wa lekisavo ndati okuti oku viala kuaye oko kuwa? Umue pamue o popia okuti Suku nda wa nyõlele ovisuanji vonjanja yaco. Kuenje nda wa sovuile omanu vakuavo. Pole, Yehova ocipango caye ca kala okuti oluali lu yuka locitumbulukila ca Adama la Heva. Kuenda wa yonguilevo okuti va kala lelau kulo kilu lieve. (Efetikilo 1:28) Yehova otembo yosi o tẽlisa ocipango caye. (Isaya 55:10, 11) Oku nyõla ovisuanji vonjanja yaco, nda ka ca ecele etambululo katatahãi a votuiwa atiamẽla komoko ya Yehova yoku viala.

12, 13. Lombolola esunga lieci Yehova a kasi oku ecelela Satana oku viala oluali lulo kuenda omanu oku liviala ovo muẽle.

12 Konomuisa ocindekaise cimue. Sokolola okuti ulongisi umue o kasi oku lekisa kolondonge viaye ndomo a tetulula ocitangi cimue catĩla. Pole, ondonge yimue ya nyanga haiyo ya huka, yi popia okuti onjila ulongisi a kasi oku kuama hayoko. Ondonge yaco yeca ocisimĩlo cokuti ulongisi ka tẽla oku tetulula ocitangi caco. Kuenje ondonge ya huka yi tamalãla loku popia okuti ya kũlĩha onjila yiwa yoku tetulula ocitangi caco. Vamue pokati kolondonge, va fetika oku sima okuti kamba liavo o kasi oku popia ocili. Kuenje va fetikavo oku huka. Oco hẽ, ulongisi nda wa tetulula ndati ekatanga liaco? Nda okuti eye wa va tundisilile posamua, olondonge vikuavo nda via sima nye? Nda ka via simĩle hẽ okuti kamba liavo la vana va likongela kokuaye va kuete esunga? Olondonge viosi nda ka via sumbilile vali ulongisi. Nda via sima okuti ulongisi o kuete ohele yokuti ondonge yaco yika lekisa oku lueya kuaye. Nda ca sunguluka vali nda ulongisi wa ecelela okuti cimbuahuku o lekisa kolondonge vikuavo ndomo eye a tetulula ocitangi caco.

Anga ondonge ya velapo kukũlĩhĩso okuti ulongisi waye ci sule?

13 Yehova wa lingavo cimue ca soka ndeci ulongisi a linga ndeti. Ivaluka okuti vocumbo Cedene ka mua kaile lika ovisuanji. Olohuluwa viovangelo via mõlavo eci ca pitamo. (Yovi 38:7; Daniele 7:10) Onjila Yehova nda a kuama yoku tetulula usuanji wa lingiwa, nda yeya oku kuatisa ovangelo kuenda omanu. Oco hẽ, nye Yehova a linga? Eye wa ecelela okuti Satana o lekisa ndomo eye a viala omanu. Suku wa ecelela okuti omanu va liviala ovo muẽle lekuatiso lia Satana.

14. Ekuatiso lipi li tunda konjila Yehova a nõlapo yoku ecelela okuti omanu va liviala ovo muẽle?

14 Ulongisi wo vocindekaise ca lekisiwa konano, wa kũlĩhĩle okuti ndonge una wa huka kumosi la vana va likongela kokuaye ka va kuatele esunga. Pole, wa va ĩha epuluvi lioku lekisa nda onjila yavo yoku tetulula ocitangi caco yika kuatisa olondonge viosi. Olondonge vina okuti vakuacili, eci via mola okuti olondonge vina via huka ka via ci tẽlele, vieya oku limbuka okuti ulongisi eye lika o tẽla oku va songuila ciwa. Noke, ceya oku va lomboloka ciwa esunga lieci ulongisi ka tundisilile ovimbuahuku posamua. Cimuamue haico Yehova a linga. Eye wa kũlĩhĩle okuti ovangelo lomanu vosi vakuesunga, vaka kuatisiwa poku mola okuti Satana lava va likongela kokuaye ka va tẽlele oku nena ekalo liwa. Kuenda vaka limbukavo okuti omanu ka va tẽla oku liviala ovo muẽle. Ovo veya oku limbuka okuti eci Yeremiya a popele ocili muẽle, poku popia hati: “A Yehova, ndi ci okuti okuenda kuomunu ka ku kasi povaka aye muẽle. Omunu enda ka tẽla eye muẽle oku suñamisa okuenda kuaye.”—Yeremiya 10:23.

MOMO LIE OHALI YI KASILILI OTEMBO YALUA?

15, 16. (a) Momo lie Yehova a kasi oku ecelela ohali otembo yakahandangala? (b) Nye Suku ka tatekela ungangala?

15 Oco hẽ, nye Yehova a kasi oku ecelelela ohali otembo yakahandangala? Kuenda momo lie Suku ka tatekela okuti ovina vĩvi ka viya kokuetu? Tu konomuisi ovina vivali ulongisi wo vocindekaise ca tukuiwa konano ka lingile. Catete, eye ka tatekele ondonge ya huka oku lekisa esunga liaye. Cavali, ulongisi ka kuatisile ondonge ya huka oku lekisa esunga liaye. Cimuamue haico Yehova a linga. Kulivo ovina vivali eye ka lingile. Catete, eye ka tatekele Satana lava va likongela kokuaye oku lekisa nda alundi avo ocili ale esanda. Ca sukilile oku eca otembo yi tẽla yoku lekisa uvangi waco. Vokuenda kuanyamo, omanu va seteka ovoviali alua, kuenda va kasi oku amamako kovoloño añi añi. Pole, ungangala, uhukũi, kuenda uyaki vi kasi oku livokiya. Ovoviali omanu cilo a limbukiwa okuti ka a tẽla oku nena ombembua lesunga.

16 Cavali, Yehova ka kuatisile Satana oku viala oluali lulo. Nda Suku wa tatekele ungangala, nda ka kaile hẽ oku kuatisa ovisuanji? Nda eye wa ci lingile, nda ka ecele hẽ ocisimĩlo cokuti omanu ndaño va liviala ovo muẽle ka ku iyilila ovitangi? Nda Yehova wa ci lingile, eye nda wa kala ndohembi. Pole, “Suku ka tẽla oku kemba.”—Va Heveru 6:18.

17, 18. Nye Yehova aka linga lũvi weyilila koku viala kuomanu lekuatiso lia Satana?

17 Oco hẽ, ũvi weyilila kusuanji va lingila Suku uka amamako toke otembo yipi? Ndomo tua ci kũlĩha, Yehova ukuonenewosi. Eye o kuete unene woku malãko ohali yosi yomanu. Kuenda oka ci linga muẽle. Ndomo tua ci lilongisa ale, enyõleho tu lete ndeti voluali lulo, lika piñanyiwa lofeka yimue yeposo. Ekolelo kocilumba cocisembi ca Yesu lika tu yovola kakandu osi. Kuenje omanu ka va ka fa vali. Puãi ava va fa, vaka pinduiwa. Noke Suku oka ecelela okuti Yesu “o nyõla ovilinga vieliapu.” (1 Yoano 3:8) Yehova oka tẽlisa olohuminyo viaco viosi votembo yaye ya sokiyiwa. Tu eca olopandu kokuaye omo handi ka kunduile oluali lulo. Momo epandi liaye, lia tu ĩha epuluvi lioku lilongisa ocili kuenda lioku u vumba. (Tanga 2 Petulu 3:9, 10.) Kotembo yilo, Suku o kasi oku lavulula afendeli vaye vocili oco a va ĩhe ekuatiso lioku pandikisa kovitangi vi va veta voluali lulo luevĩho.—Yoano 4:23; 1 Va  Korindo 10:13.

18 Umue pamue o lipula okuti, Anga hẽ nda kua kala ohali yosi eyi nda Suku wa lulikile Adama la Heva lonjila yimue okuti ka va lingi ekandu? Oco tu tambulule epulilo eli, tu sukila oku ivaluka ombanjaile Yehova a eca kokuetu.

OMBANJAILE SUKU A TU ĨHA

Suku oku kuatisa oku pandikisa kohali

19. Ombanjaile yipi Yehova a tu ĩha? Kuenda momo lie yi kuetele esilivilo kokuetu?

19 Ndomo tua ci mola ale Vocipama catãlo, omanu va lulikiwa lelianjo lioku linõlela eci va yongola. O tẽla oku limbuka esilivilo liombanjaile yaco kokuetu? Suku wa lulika ovinyama vialua. Pole ovio, vi songuiwa lika lolondunge via lulikiwa lavio. (Olosapo 30:24) Omanu va siata oku panga oviñumañuma vimue okuti vienda. Pole, oviñumañuma viaco, vi linga ño eci via sokiyiwila oku linga. Nda Suku wa tu pangele ndoviñumañuma viaco, ove nda wa ci sanjukila? Sio, nda kua sanjukile. Etu tua sanjuka omo tu kuete elianjo lioku nõla onjila tu kuama vomuenyo wetu, loku nõla akamba vetu kuenda ovina vikuavo. Etu tu sole oku lianja omo okuti Suku wa tu iha elianjo liaco.

20, 21. Ove o sukila oku ambata ndati omuenyo wove lelianjo Suku a ku ĩha? Kuenda momo lie o sukilila oku ci linga?

20 Yehova ka yongola okuti tu linga upange waye locikukũi. (2 Va  Korindo 9:7) Sokolola ño handi, nye ci sanjuisa vali onjali? Omõla una o linga hati “a mãi ale a tate hu sole,” pole olondaka viaco onjali oyo yo vi longisa? Ale olondaka vina vi tunda kutima womõla? Omo liaco, epulilo li votuiwa lieli: Oka ambata ndati omuenyo wove lelianjo Yehova a ku ĩha? Satana la Adama kuenda Heva, ka vopile esilivilo liwa kelianjo Suku a va ĩhile. Ovo va likala oku pokola ku Yehova Suku. Nye ove oka linga?

21 Ove o kuete epuluvi lioku ambata ciwa omuenyo wove lelianjo Yehova a ku ĩha. Ove ci tava okuti o likongela kolohuluwa viomanu va tiamẽla ku Yehova. Ovo va kasi oku sanjuisa utima wa Suku. Momo va kasi oku lekisa uvangi wokuti Satana ohembi haeye ombiali yivĩ. (Olosapo 27:11) Ove ci tava okuti o ci lingavo poku ambata omuenyo umue wa sunguluka. Eci cika lomboluiwa vocipama cikuãimo.