KAPITE HOGOFULU-MA-TAHI
He Ko’e Koa ’e Fakagafua e Te ’Atua Te ’u Mamahi?
Ko te ’Atua koa ’aē ’e tupu ai te ’u mamahi ’a te malamanei?
Koteā te fakafifihi ’aē ne’e laga’i ’i te ’ōloto ’o Eteni?
Koteā ’aē ka fai e te ’Atua mo’o molehi te ’u mamahi ’o te malamanei?
’I TE hili ’a te tau fakamataku ne’e hoko ’i te fenua, ne’e mamate ai te toko lau’i afe haha’i fafine pea mo fānau, pea ne’e tanu nātou ’i te fo’i luo, ’o fakatu’u ’i ’ona tafa’aki te ’u ki’i koluse, ’e tohi ai te ’u kupu ’aenī: “He ko’e koa ne’e hoko te me’a ’aenī?” ’E tau laga’i te fehu’i ’aia e te haha’i mo’o fakahā tanatou lotomamahi, tāfito la mo kapau ne’e hoko he tau, he tu’utāmaki, he mahaki, pe’e ko he fai fakapō, ’o mamate ai he ’u haha’i ne’e nātou ’o’ofa ai, pea mo maumau ai tonatou ’u ’api, pe’e tupu ai he ’u faigata’a’ia lahi ’i he tahi ’u ’alu’aga. ’E nātou fia ’ilo’i pe ko’e ne’e hoko kiā nātou te ’u me’a faka’ofa’ofa ’aia.
2 He ko’e ’e fakagafua e te ’Atua ia te ’u mamahi? Kapau ko Sehova ’e ko he ’Atua māfimāfi, mo ’ofa, mo poto, pea mo faitotonu, he ko’e koa ’e fonu te malamanei ’i te fehi’a pea mo te he’e faitotonu? Ne’e kua koutou fai koa te ’u fehu’i ’aia?
3 ’E kovi koa hatatou fia ’ilo’i pe ko’e ’e fakagafua e te ’Atua ia te ’u mamahi? Ko ’ihi ’e nātou tu’ania ’i te laga’i ’o te ta’i ’u fehu’i ’aia, he’e hage ko he faka’iloga ’aia ’o tanatou tui vaivai, pe’e mole ko he faka’apa’apa ’aia ki te ’Atua. Kae kapau ’e koutou lau ia te Tohi-Tapu, ’e koutou fakatokaga’i anai ne’e laga’i te ’u fehu’i ’aia e te ’u haha’i agatonu, ne’e manavasi’i ki te ’Atua. Ohage la, ne’e fehu’i fēnei e te polofeta ko Hapakuke kiā Sehova: “He ko’e ’e ke fakamamata mai kiā te au te me’a ’aē ’e kovi pea mo ke haga sio’i te maveuveu? Pea he ko’e ’e tu’u ’i ’oku mu’a ia te kaiha’a ’o te ’u koloā pea mo te agamālohi, pea he ko’e ’e ’i ai te ’u kē, pea he ko’e ’e mālo te kē?”—Hapakuke 1:3.
’E fakagata anai e Sehova te ’u mamahi fuape
![Te ’avaifo](https://assetsnffrgf-a.akamaihd.net/assets/l/bh/bh_WA/107.jpg)
4 Ne’e ’ita koa ia Sehova ki te polofeta agatonu ’aia ko Hapakuke ’i tana fai age te ’u fehu’i ’aia? Kailoa. Kae ne’e loto e te ’Atua ke tohi ’i te Tohi-Tapu te ’u fehu’i fakamalotoloto ’aia ’a Hapakuke. Ne’e toe tokoni age ia te ’Atua ke lahi age tana mahino pea ke toe lahi age mo tana tui. ’E loto e Sehova ke toe feiā mo tatou. Tou manatu’i ’e ako’i mai ’i te Tohi-Tapu ko Sehova “e tokaga ia kia [tatou].” (1 Petelo 5:7) ’E mole he tahi ’e tatau mo Sehova ’o ’uhiga mo te fehi’a ki te agakovi pea mo te mamahi ’aē ’e tupu mai ai. (Isaia 55:8, 9) Kae he ko’e koa ’e lahi te ’u mamahi ’e hoko ’i te malamanei?
HE KO’E ’E LAHI TE ’U MAMAHI?
5 Ko te haha’i ’o te ’u lotu kehekehe, ne’e nātou fehu’i ki tanatou ’u takitaki pea mo faiako lotu pe ko’e ’e lahi te ’u mamahi. ’I te agamāhani, ’e nātou tali age ’e ko te finegalo ’o te ’Atua, pea talu mai fualoa ne’e kua ina fakatu’utu’u ia me’a fuli ’aē ’e tonu ke hoko, ’o feiā mo te ’u mamahi. ’E ’ui ki te tokolahi, ko te ’u me’a ’aē ’e fai e te ’Atua, ’e ko he misitelio, pe’e ’ui age kiā nātou ko te ’Atua ’e ina matehi te haha’i, pea mo te ’u kihi’i tamaliki, ke feala hanatou nonofo mo ia ’i selo. Kae ’aki te ’u me’a ’aē ne’e koutou ako, kua koutou ’ilo’i ’e mole feala ’i he temi ke fai e Sehova ’Atua he me’a ’e kovi, he’e ’ui ’i te Tohi-Tapu: “’E mole feala ki te ’Atua mo’oni ke ina fai he me’a ’e kovi, pea ’e mole fai e te Māfimāfi he aga ’e he’e faitotonu!”—Sopo 34:10.
6 ’E koutou ’ilo’i pe ko’e ’e faihala te haha’i ’i tanatou tukugakovi’i te ’Atua ’o ’uhiga mo te ’u mamahi fuli ’aē ’e hoko ’i te malamanei? ’E tupu tāfito tanatou tukugakovi’i te ’Atua Māfimāfi, he’e ’i tanatou manatu ’e ko ia te pule ’o te mālama ’aenī. Kae ’e mole nātou ’ilo’i te mo’oni mahino gafua pea mo ma’uhiga ’aē ’e tu’u ’i te Tohi-Tapu. Ne’e koutou ako te mo’oni ’aia ’i te Kapite 3 ’o te tohi ’aenī, ’aē ’e ’ui ai ko te pule ’o te malamanei, ’e ko Satana te Tevolo.
7 ’E ’ui fakalelei mai ’i te Tohi-Tapu: “Ko te malamanei kātoa ’e takoto ia ’i te mālohi ’o te agakovi.” (1 Soane 5:19, MN) Ka koutou fakakaukau’i ia te fa’ahi ’aia, pea ’e koutou mahino ai leva pe ko’e ’e feiā te malamanei. Ko te mālama ’aenī ’e ina ma’u te agaaga ’o te ’āselo fakapulipuli ’aē “’e ina fakahē’i te kele kātoa.” (Apokalipesi 12:9, MN) Ko Satana ’e agakovi, mo aga fakakākā, pea mo agamālohi, koia ’aē ’e fonu ai te malamanei ’i te fehi’a, mo te aga fakakākā, pea mo te agamālohi. ’E ko te ’uluaki tupu’aga ’aia ’o te lahi ’a te ’u mamahi.
8 Ko te lua tupu’aga ’o te lahi ’a te ’u mamahi, he’e toe ’ui ’i te Kapite 3, ko te malamanei ’e ma’uli he’e haohaoa pea mo agahala talu mai te fakafeagai ’aē ne’e hoko ’i te ’ōloto ’o Eteni. ’E ko he agamāhani ’a te haha’i agahala hanatou fefihi’aki mo’o pule’i ’o te malamanei, koia ’aē ’e tupu ai te ’u tau, te aga fefeka, pea mo te ’u mamahi. (Tagata Tānaki 4:1; 8:9) Ko te tolu tupu’aga ’o te ’u mamahi, “he’e ko te ’u temi pea mo te ’u ’alu’aga fakafokifā ’e hoko kiā tatou fuli.” (Tagata Tānaki 9:11) ’I he mālama ’e mole Pule ai ia Sehova mo’o puipui ia te malamanei, ’e feala ki te haha’i ke nātou ma’uli mamahi he’e nātou tō lotoa ’i he ’u koga me’a pea mo ’i he ’u temi ’e faigata’a te ma’uli.
9 ’E ko he me’a fakaloto fīmālie hatatou ’ilo’i ’e mole ko te ’Atua ’aē ’e tupu ai te ’u mamahi. ’E mole ko ia ’aē ’e tupu ai te ’u tau, te ’u fai fakapō, te aga fefeka, pea mo te ’u tu’utāmaki ’aē ’e ma’uli mamahi ai te haha’i. Kae ’e mole he’eki tou ’ilo’i pe ko’e ’e fakagafua e Sehova ia te ’u mamahi fuli ’aia? Kapau ’e Māfimāfi, pea ’e feala hana fakagata te ’u mamahi ’aia. Kae he ko’e koa ’e mole ina fai ia te fa’ahi ’aia? Ko te ’Atua ’ofa ’aē kua tou ’ilo’i, ’e lagi ’i ai he tupu’aga lelei ’o tana fakagafua ke hoholo te ’u mamahi ’aia.—1 Soane 4:8.
NE’E MALAGA TE FIHI MA’UHIGA
10 Ke feala hatatou ’ilo’i pe ko’e ’e fakagafua e te ’Atua ia te ’u mamahi, ’e lelei ke tou toe vaka’i te temi ’aē ne’e kamata mai ai te ’u mamahi. ’I te temi ’aē ne’e fakaneke ai e Satana ia Atama mo Eva ke nā talagata’a kiā Sehova, ne’e malaga ai te fihi ma’uhiga. Ne’e mole fakafihi’i e Satana ia te mālohi ’o Sehova, he ne’e ina ’ilo’i ’e māfimāfi. Kae ne’e ina fakafihi’i ia te lakatonu ’aē ke pule ia Sehova. Ne’e tukugakovi’i e Satana ia Sehova ’o ina ’ui ’e ko he pule agakovi, ’o ina ’ui ko te ’Atua ’e gutuloi, pea ’e mole ina fia foaki te ’u me’a ’aē ’e lelei ki tana haha’i. (Senesi 3:2-5) Ne’e lau e Satana ’e ma’uli lelei age anai ia te malamanei mo kapau ’e mole pule te ’Atua kiā nātou. Ne’e ko he fakafihi’i ’aia ’o te pule fa’italiha ’a Sehova, tona ma’ua ’aē ke pule.
11 Ko Atama mo Eva ne’e nā fakafeagai kiā Sehova, he ne’e nā ’ui fēnei: “’E mole mā loto ke Pule Sehova kiā māua. ’E feala pe hamā filifili ma’a māua te me’a ’aē ’e lelei pea mo te me’a ’aē ’e kovi.” Ne’e lava fakatokatoka feafea’i e Sehova ia te fihi ’aia? Ne’e lava feafea’i hana ako’i ki te kau ’āselo pea mo te haha’i, ne’e faihala te kau fakafeagai ’aia, pea ’e lelei age hanatou fakalogo kiā te ia? ’E lava ’ui e he tahi, ne’e feala noa pe ki te ’Atua ke ina faka’auha te kau fakafeagai ’aia, pea ke ina toe fakatupu he tahi ’u haha’i. Kae ne’e ’ui e Sehova ko tana fakatu’utu’u ke ina fakafonu te kele ’aki te hōloga ’o Atama mo Eva, pea ne’e ina faka’amu ke nātou mā’u’uli ’i he palatiso fakakelekele. (Senesi 1:28) ’E fakahoko tu’uma’u e Sehova tana ’u fakatu’utu’u. (Isaia 55:10, 11) Tahi ’aē me’a, kapau ne’e faka’auha e Sehova te kau fakafeagai ’i Eteni, pea ne’e mole feala anai ke ina fakatokatoka ai te fihi ’aē ne’e malaga ’o ’uhiga mo tona ma’ua ’aē ke pule fa’italiha.
![Te tagata faiako mo te kau ako](https://assetsnffrgf-a.akamaihd.net/assets/l/bh/bh_WA/110.jpg)
’E poto age koa te tama ako ’i te tagata faiako?
12 Tou fakatā mu’a ia te ’alu’aga ’aia. ’E ko he tagata faiako ’e ina fakamahino ki te ’u tamaliki ’e ina ako, ia te pule’aki mo’o fakatokatoka ’o te fihifihia faka numelo. Kae ’e ’i ai te tama ’e ’atamai kae agatu’u, ’e ina lau ia ’e mole lelei ia te pule’aki ’aē ne’e fai e te tagata faiako mo’o fakatokatoka ’o te fihifihia. Kiā ia ko te tagata faiako ’e mole poto ia, pea ’e ina lau ia ’e ina ’ilo’i ia te pule’aki lelei ’aē mo’o fakatokatoka ’o te fihifihia faka numelo. ’O toe feiā mo ’ihi ’u kau ako, ’e manatu nātou ’e tonu te tama ia, ’o toe fakafeagai mo nātou ki te tagata faiako. Koteā te me’a ’aē ’e tonu ke fai e te tagata faiako? Kapau ’e ina fakamavae nātou ’aē ’e fakafeagai, koteā anai te manatu ia ’a nātou ’u kau ako ’aē? ’E mole feala anai koa ke toe manatu mo nātou ’aia ’e tonu te tama mo nātou ’aē ne’e nātou muli’i ia ia? ’E toe feala anai mo te ’u kau ako fuli ’aia, ke nātou toe agatu’u mo nātou ki te tagata faiako, mo manatu ’e mataku ia na’a fakamo’oni e nātou ’aē ia te mole lelei ’o tana pule’aki. Koia ’e fakagafua anai e te tagata faiako ki te tama agatu’u, ke ina fakahā ki te ’u kau ako fuli te pule’aki ’aē mo’o fakatokatoka ’o te fihifihia.
13 Ne’e fai e Sehova te pule’aki ’e hage ko te pule’aki ’aē ne’e fai e te tagata faiako. Koutou manatu’i ne’e ’i ai te ’u lau’i miliona ’āselo ne’e nātou sio’i te me’a ’aē ne’e hoko ’aki te kau fakafeagai ’i Eteni. (Sopo 38:7; Taniela 7:10) Ko te fa’ahi ’aē ne’e fai e Sehova mo’o tali ki te fakafeagai ’aia ne’e ’i ai tona fua ki te kau ’āselo fuli ’aia pea mo te malamanei kātoa. Koteā ’aē ne’e fai e Sehova? Ne’e ina fakagafua kiā Satana ke ina fakahā pe’e feafea’i anai tana takitaki ia te malamanei, pea ne’e ina toe fakagafua ki te tagata ke pule kiā ia totonu ’o fakalogo ki te takitaki ’a Satana.
14 Ko te tagata faiako ’o te ki’i fakatā, ’e ina ’ilo’i ’e faihala te tama agatu’u pea mo te ’u kau ako ’aē ne’e kau mo ia. Kae ’e ina toe ’ilo’i foki, ’e toe fua lelei anai ki te kalasi kātoa, mo kapau ’e ina fakagafua ki te kau ako ’aē ne’e fakafeagai ke nātou fakahā pe’e mo’oni tanatou manatu. ’I te temi ’aē ’e ’iloga ai ne’e nātou faihala, pea ’e mahino anai ki te kau ako fuli ’aē ’e loto mo’oni, ’e lelei age te takitaki ’a te tagata faiako ki te kalasi. ’E nātou toe mahino anai pe ko’e ki muli age ’e fakamavae anai e te tagata faiako he tamasi’i agatu’u. ’O toe feiā pe, ’e ’ilo’i e Sehova ’e fua lelei anai ki te haha’i loto mo’oni fuli pea mo te kau ’āselo, ke nātou sio ko Satana mo tana kau temonio ne’e nātou faihala, pea ’e mole feala ki te tagata ke ina pule’i ia ia totonu. Ohage ko Selemia ’i te temi mu’a, ’e nātou mahino anai ki te mo’oni ma’uhiga ’aenī: “’E au ’ilo’i pe, Ê Sehova, ko te tagata kelekele ’e mole ’a ia tona ala. ’E mole ’a te tagata ’aē ’e ha’ele te takitaki ’o tana ha’ele.”—Selemia 10:23.
HE KO’E NE’E INA TUKU HE TEMI LOALOAGA?
15 He ko’e ne’e tuku e Sehova ke ma’uli mamahi te tagata lolotoga he temi loaloaga? Pea he ko’e ne’e mole ina tā’ofi te hoko ’a te ’u mala’ia? Mo’o tali kiai, tou vaka’i te ’u fa’ahi e lua ’e mole fai anai e te tagata faiako ’o te ki’i fakatā. ’Uluaki, ’e mole ina tā’ofi te tama agatu’u ke ina fakahā tana pule’aki, pea lua, ’e mole tokoni anai ki te tama agatu’u ’aia ke ina fakamo’oni ’e lelei age tana pule’aki. ’O toe feiā pe, ko’eni me’a e lua ne’e fakatu’utu’u e Sehova ke mole ina fai. ’Uluaki, ne’e mole ina tā’ofi ia Satana pea mo nātou ’aē ne’e lagolago kiā ia ke nātou fakahā pe’e mo’oni tanatou manatu. Ne’e tonu ke ina tuku he temi loaloaga ki te fa’ahi ’aia. ’I te ’u lau’i afe ta’u ’o te hisitolia ’a te tagata, ne’e feala ki te malamanei ke nātou ’ahi’ahi te ’u fa’ahiga pule’aga kehekehe mo’o takitaki ’o nātou totonu. Kua laka ki mu’a te poto ’a te tagata ’i te ’u me’a fakapoto lalahi pea mo te tahi ’u fa’ahi, kae kua toe ’āsili te aga he’e faitotonu, te masiva, te fai fakapō, pea mo te ’u tau. Kua tou ’ilo’i ’i te temi nei, ’e mole lelei te pule ’a te tagata.
16 Lua, ne’e mole tokoni ia Sehova kiā Satana mo’o takitaki ia te malamanei. Kanapaula ne’e tā’ofi e te ’Atua ke mole hoko ia te ’u fai fakapō fakalialia, ’e hage pe leva ia ko hana lagolago ki te kau fakafeagai. He’e kanapaula ne’e ina fai ia te fa’ahi ’aia, ne’e feala pe ke manatu te tagata ’e feala hana pule’i ia ia totonu, kae mole hoko kiā ia he ’u tu’utāmaki. ’E mo’oni, kanapaula ne’e tā’ofi e Sehova ia te ’u mala’ia, ’e hage pe ia ’e lagolago ki te loi, kae “’e mole feala ki te ’Atua ke loi.”—Hepeleo 6:18, MN.
’E tokoni atu anai te ’Atua ke koutou kātaki’i tokotou ’u mamahi
![Te fafine ’e fakaloto fīmālie e te Folafola ’a te ’Atua](https://assetsnffrgf-a.akamaihd.net/assets/l/bh/bh_WA/113.jpg)
17 Koteā ’aē ka fai anai ’o ’uhiga mo te ’u mamahi ’aē ne’e tupu mai te fakafeagai loaloaga ’aē ne’e fai ki te ’Atua? Tou manatu’i ko Sehova ’e māfimāfi. Koia ’e feala pea ’e ina molehi anai te ’u mamahi ’aē ’e tau mo te malamanei. Ohage ko te fa’ahi ’aē ne’e kua tou vaka’i, ’e fakagata anai te maumau’i ’o te kele, pea ’e liliu anai ko he Palatiso. Ko te haha’i ’aē ’e faka tui ki te sakilifisio faitotogi ’a Sesu, ’e faka ’āteaina anai nātou mai te ’u fua kovi ’o te agahala, pea ’e fetogi anai e te fakatu’uake, te ’u fua kovi ’o te mate. ’E faka’aoga’i anai e te ’Atua ia Sesu mo’o “maumau’i te ’u gāue ’a te Tevolo.” (1 Soane 3:8, MN) ’E fakahoko anai e Sehova ia te ’u gāue fuli ’aia ’i tona temi totonu. ’E feala ke tou fakafeta’i ki tana mole fakahoko vave ia tana fakatu’utu’u, he’e ’aki tana fa’a kātaki ne’e tou ma’u te faigamālie ke tou ako te mo’oni pea mo tou tauhi kiā te ia. (2 Petelo 3:9, 10) Lolotoga te temi ’aenī, ’e kumi e Sehova te haha’i tauhi fakamalotoloto, pea mo tokoni kiā nātou ke nātou kātaki’i te ’u mamahi kehekehe ’aē ’e feala ke hoko kiā nātou ’i te mālama maveuveu ’aenī.—Soane 4:23; 1 Kolonito 10:13.
18 ’E feala pe ke fai e ’ihi ia te fehu’i ’aenī: Ne’e feala koa ke mole hoko te ’u mamahi fuli ’aenī, mo kanapaula ne’e fa’u e te ’Atua ia Atama mo Eva, ke mole feala hanā fakafeagai? Mo’o tali ki te fehu’i ’aia, ’e tonu ke koutou manatu’i te me’a ’ofa ma’uhiga ne’e foaki atu e te ’Atua.
’E KOUTOU FAKA’AOGA’I FEAFEA’I ANAI TE ME’A ’OFA ’AĒ NE’E FOAKI ATU E TE ’ATUA?
19 Ohage ko te me’a ’aē ne’e tou vaka’i ’i te Kapite 5, ne’e fa’u te tagata ’aki te loto fa’italiha. ’E ma’uhiga koa kiā koutou ia te me’a ’ofa ’aia? Ne’e fa’u e te ’Atua te ’u manu kehekehe, pea ko te ’u manu ’aia ’e nātou mulimuli ki tonatou ’u fealagia. (Tā’aga Lea 30:24) Ne’e fa’u e te tagata te ’u masini ’e mulimuli ki te ’u polokalama ne’e ina fakatu’utu’u kiai. ’E tou fiafia anai koa mo kanapaula ne’e fa’u feiā tatou e te ’Atua? Kailoa, ’e tou fiafia he’e tou loto fa’italiha ’o filifili pe’e feafea’i anai totatou ’ulugaaga, mo filifili te fa’ahiga ma’uli ’aē ’e tou loto kiai, totatou ’u kaume’a, pea mo te tahi atu ’u me’a. ’E tou lelei’ia te fealagia ’aē ke tou loto fa’italiha, pea ’e loto e te ’Atua ke tou faka’aoga’i te fealagia ’aia.
20 ’E mole loto e Sehova ke tou tauhi kiā te ia ohage ko he me’a ’e tou fai fakakinau. (2 Kolonito 9:7) Ohage la: Koteā ’aē ’e fiafia lahi ai ia he tāmai pe’e ko he fa’e? Ko te fakahā age e tana tamasi’i ’e ’ofa kiā nāua he ne’e ako’i age ke ina fakahā te fa’ahi ’aia, pe’e ina fai te ’u palalau ’aia he’e ko he me’a ’e ha’u mai tona loto? Koia ’e tou laga’i ai te fehu’i ’aenī: ’E koutou faka’aoga’i feafea’i anai tokotou loto fa’italiha ’aē ne’e foaki atu e Sehova? Ko Satana, mo Atama, mo Eva, ne’e nātou faka’aoga’i kovi tonatou loto fa’italiha, he ne’e nātou fakafisi kiā Sehova ’Atua. Kaeā koutou?
21 ’E koutou ma’u te faigamālie ’aē ke koutou faka’aoga’i lelei te me’a ’ofa fakaofoofo ’aē ko te loto fa’italiha. ’E feala hakotou kau fakatahi ki te ’u lau’i miliona haha’i ’aē kua nātou kau kiā Sehova. ’E nātou fakafiafia ia te ’Atua he’e nātou gāue mo’o fakamo’oni ko Satana ’e gutuloi, pea ’e mole ko he pule lelei. (Tā’aga Lea 27:11) ’E feala mo koutou ke koutou fai ia te fa’ahi ’aia, mo kapau ’e koutou filifili ia te fa’ahiga ma’uli ’aē ’e lelei. Pea ’e tou vaka’i anai te fa’ahi ’aia ’i te kapite ’aē ka hoa mai.
KOTEĀ ’AĒ ’E AKO’I MAI ’I TE TOHI-TAPU?
- ’E mole ko te ’Atua ’aē ’e tupu ai te ’u me’a kovi ’aē ’e hoko ’i te malamanei.—Sopo 34:10.
- Ne’e fakafihi’i e Satana te lakatonu ’aē ke pule ia Sehova, ’i tana ’ui ’aē ’e gutuloi, pea ’e mole ina foaki te ’u me’a ’aē ’e lelei ki te tagata.—Senesi 3:2-5.
- ’E faka’aoga’i anai e Sehova tona ’Alo, te pule ’o te Pule’aga Faka Mesia, mo’o fakagata te ’u mamahi fuli ’o te malamanei, pea mo te ’u me’a kovi ’aē ’e tau mo ia.—1 Soane 3:8.
Te ’u Fehu’i Ako
1, 2. Koteā te ’u fa’ahiga mamahi ’aē ’e hoko ki te haha’i iā ’aho nei, pea ’e nātou laga’i ai te ’u fehu’i fea?
3, 4. (a) Koteā ’aē ’e hā ’aki mai ’e mole kovi hatatou fia ’ilo’i pe ko’e ’e fakagafua e te ’Atua te ’u mamahi? (b) E feafea’i kiā Sehova ia te agakovi pea mo te ’u mamahi?
5. ’I te agamāhani, koteā te ’u fakamahino ’aē ’e tuku mai ’o ’uhiga mo te ’u mamahi ’a te tagata, kae koteā ’aē ’e ako’i mai ’i te Tohi-Tapu?
6. He ko’e ko te tokolahi ’e nātou faihala ’i tanatou tukugakovi’i te ’Atua ’o ’uhiga mo te ’u mamahi ’i te malamanei?
7, 8. (a) ’E hā feafea’i ’i te malamanei te agaaga ’o tona pule? (b) Koteā te ’u mamahi ’aē ’e tupu mai te he’e haohaoa ’a te tagata, mo “te ’u temi pea mo te ’u ’alu’aga fakafokifā ’e hoko kiā tatou”?
9. He ko’e ’e tou lava tui papau ’e ’i ai te tupu’aga lelei ’o te fakagafua e Sehova ke hoholo te ’u mamahi?
10. Koteā ’aē ne’e fakafihi’i e Satana, pea koteā te ’u tukugakovi ’aē ne’e ina fai?
11. He ko’e koa ne’e mole haga pe Sehova ’o faka’auha te kau fakafeagai ’i Eteni?
12, 13. ’Aki he fa’ifa’itaki, koutou fakahā mai pe ko’e ne’e fakagafua e Sehova kiā Satana ke liliu ko te pule ’o te malamanei, pea he ko’e ne’e ina fakagafua ki te tagata ke pule kiā ia totonu.
14. Koteā anai tona fua lelei kiā tatou ia te fakagafua ’aē ’a Sehova ke pule’i e te tagata ia ia totonu?
15, 16. (a) He ko’e ne’e tuku e Sehova ke hoko te ’u mamahi ’i he temi loaloaga? (b) He ko’e ne’e mole tā’ofi e Sehova te hoko ’a te ’u fai fakapō fakalialia?
17, 18. Koteā ’aē ka fai anai e Sehova ’o ’uhiga mo te ’u mamahi ’aē ne’e tupu ’uhi ko te pule ’a te tagata pea mo te pule ’a Satana?
19. Koteā te me’a ’ofa ma’uhiga ’aē ne’e foaki mai e Sehova, pea he’e ko’e ’e tonu ke tou lelei’ia?
20, 21. E feafea’i hatatou faka’aoga’i lelei ia te me’a ’ofa ’aē ko te loto fa’italiha, pea he ko’e ’e tou fia faka’aoga’i feiā?