Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

JAPTA TWELEF

Wan Laef We God i Glad Long Hem

Wan Laef We God i Glad Long Hem
  • ?Olsem wanem yu yu save kam fren blong God?

  • ?Olsem wanem yu yu insaed long bisnes ya blong ansa long kwestin we Setan i sakem agensem rul blong Jehova?

  • ?Wanem ol fasin we Jehova i no glad long olgeta?

  • ?Olsem wanem yu yu save gat wan laef we God i glad long hem?

1, 2. Tokbaot sam man we Jehova i tingbaot olsem ol gudfala fren blong hem.

?WANEM kaen man we yu yu jusum blong i kam fren blong yu? Ating yu yu laekem kampani wetem wan man we i gat sem tingting olsem yu, we i laekem samting olsem yu, mo we i tinghae long ol samting we yu yu tinghae long hem. Mo ating yu yu laekem olgeta we oli gat ol gudfala fasin olsem fasin we oli no giaman mo oli kaengud.

2 Longtaem bifo i kam, God i bin jusum sam man blong oli kam fren blong hem. Eksampol, Jehova i singaot Ebraham se fren blong hem. (Aesea 41:8; Jemes 2:23) God i tokbaot Deved i se “fasin blong hem i stret long tingting blong mi,” from we Deved i gat ol fasin we Jehova i laekem tumas. (Ol Wok 13:22) Mo Jehova i tingbaot profet Daniel olsem wan man we ‘hem i lavem tumas.’​—Daniel 9:23.

3. ?From wanem Jehova i jusum sam man blong oli kam fren blong hem?

3 ?From wanem Jehova i tingbaot Ebraham, Deved, mo Daniel se oli fren blong hem? Hem i talem long Ebraham se: “[Yu] yu obei long tok ya blong mi.” (Jenesis 22:18) Yes, Jehova i fren wetem olgeta we oli gat tingting daon nao oli mekem wanem we hem i askem olgeta blong mekem. Hem i talem long ol man Isrel se: “Oli mas obei long mi, blong mi mi God blong olgeta, mo olgeta oli man blong mi.” (Jeremaea 7:23) !Sipos yu yu obei long Jehova, yu tu yu save kam fren blong hem!

JEHOVA I GIVIM PAOA LONG OL FREN BLONG HEM

4, 5. ?Olsem wanem Jehova i save givim paoa long ol man blong hem?

4 ?Sipos yu yu kam wan fren blong God, hemia i minim wanem? Baebol i talem se Jehova i stap lukaot rod blong “i save givim paoa long ol man we oli ona long hem long olgeta tingting blong olgeta.” (2 Kronikel 16:9) ?Olsem wanem Jehova i save givim paoa long yu? Ol Sam 32:8 i soemaot wan rod we hem i mekem olsem: “Mi [Jehova] bambae mi tijim yu long rod we i stret blong yu yu folem. Bambae mi stap givim gudfala tingting long yu, mo mi stap lukaot gud long yu.”

5 !Ol gudfala tok ya i soemaot se Jehova i kea long yu! Bambae hem i givim advaes we i stret blong lidim yu mo bambae i stap lukaotgud long yu taem yu folem advaes ya. God i wantem halpem yu blong yu winim ol traem we yu fesem. (Ol Sam 55:22) Taswe, sipos yu mekem wok blong Jehova wetem fulhat blong yu, bambae yu save sua olsem man ya blong raetem Sam i sua se: “Oltaem mi mi save we Hae God i stap wetem mi, i stap klosap long mi, nao i no gat wan samting i save muvum mi.” (Ol Sam 16:8; 63:8) Yes, Jehova i save halpem yu blong wokem wan fasin blong laef we hem i glad long hem. Be ating yu yu save finis se, i gat wan enemi blong God i stap, we hem i wantem blokem yu blong yu no mekem olsem.

TOK WE SETAN I SAKEM AGENSEM GOD

6. ?Wanem tok we Setan i sakem agensem ol man?

6 Japta 11 long buk ya i eksplenem olsem wanem Devel Setan i tok agensem hae rul blong God. Setan i talem se God i giaman mo i mekem i no stret from we hem i no letem Adam mo Iv, tufala nomo i jusum wanem samting we i gud mo wanem samting we i nogud. Afta we Adam mo Iv i sin mo wol i stat kam fulap long ol pikinini blong tufala, Setan i talem wan narafala tok agensem ol man. Long tingting blong Setan, ol man oli no rili laekem God, oli stap giaman nomo taem oli mekem wok blong God. Hem i talem se sipos hem i gat janis bambae hem i save pulum eni man blong oli lego God. Stori blong Job i soemaot se hemia nao samting we i stap long tingting blong Setan. ?Hu ya Job? ?Mo olsem wanem hem i insaed long bisnes ya we Setan i putum agensem ol man?

7, 8. (a) ?Wanem i mekem we Job i defren olgeta long ol narafala man long taem blong hem? (b) ?Setan i talem se wanem samting nao i pusum Job blong mekem wok blong God?

7 Job i laef long wol ya klosap 3,600 yia bifo finis. Hem i traehad blong mekem ol gudfala fasin. Jehova i talem se: “I no gat narafala man long wol ya we i olsem hem. Hem i wan gudfala man we tingting blong hem i stap strong long mi. Oltaem hem i stap mekem wosip long mi, mo i stap lukaot gud blong i no mekem wan samting we i no stret.” (Job 1:8) God i glad long Job.

8 Setan i stanemap kwestin long saed blong tingting we i stap pusum Job blong mekem wok blong God. Devel Setan i talem long Jehova se: “Oltaem yu stap lukaot gud long hem wetem ol pikinini blong hem mo olgeta samting blong hem, mo yu stap blokemgud olgeta. Evri samting we hem i stap mekem, be yu yu stap blesem olgeta, mo ol anamol ya we yu givim long hem, kantri ya i fulap gud long olgeta. Be sipos yu tekemaot ol samting ya, bambae hem i tok nogud long yu, stret long fes blong yu.”​—Job 1:​10, 11.

9. ?Jehova i mekem wanem taem Setan i tok agens long Job, mo from wanem hem i mekem olsem?

9 Yes, Setan i talem se Job i stap mekem wok blong God nomo from ol samting we God i stap givim long hem. Ale Setan i talem se sipos Job i kasem trabol bambae hem i tanem baksaed long God. ?Jehova i mekem wanem taem Setan i tok agens long Job olsem? From we Setan i tok agensem tingting we i stap pusum Job blong mekem wok blong God, ale Jehova i letem Setan i traem Job. Long rod ya nao bambae Job i soemaot klia nomo sipos hem i lavem God no nogat.

TRAEM BLONG JOB

10. ?Wanem trabol i kasem Job, mo hem i mekem wanem taem hem i kasem ol trabol ya?

10 Setan i traem Job long plante defren rod. Hem i mekem we ol man oli stilim no kilim i ded ol anamol blong Job, mo oli kilim plante long ol wokman blong hem tu oli ded. From samting ya, Job i fesem hadtaem long saed blong mane. Wan narafala bigfala trabol i kasem Job taem olgeta ten pikinini blong hem oli ded long wan hariken. Nating se olgeta trabol ya i kasem Job, “be hem i no mekem sin nating, mo i no tok nogud long God from ol samting ya.”​—Job 1:22.

11. (a) ?Wanem narafala tok we Setan i talem long saed blong Job? ?Mo Jehova i mekem wanem long saed ya? (b) ?Job i mekem wanem taem hem i kasem rabis sik ya?

11 Be Setan i strong yet blong pruvum toktok blong hem. Maet hem i ting se Job i no kea sipos hem i lusum olting blong hem, ol wokman blong hem, mo ol pikinini blong hem, be i sua se bambae hem i tanem baksaed long God sipos hem wan i kasem wan sik. Ale, Jehova i letem Setan i givim sik long Job. Sik ya i nogud we i nogud olgeta. Be samting ya tu i no mekem we Job i lusum bilif long God. Defren olgeta, Job i talem wetem strong tingting se: “Oltaem bambae mi mi strong blong talem se mi mi no mekem wan samting nogud [“mi no save lego fasin blong mi blong holemstrong long God,” NW ], gogo kasem we mi mi ded.”​—Job 27:5.

Job i kasem pei from we hem i stap tru long God olwe

12. ?Olsem wanem fasin blong Job i soemaot se tok blong Setan i giaman nomo?

12 Job i no save se Setan nao i mekem ol trabol ya long hem. From we Job i no save se Setan i stap agensem hae rul blong Jehova, hem i ting se God nao i stamba blong ol trabol blong hem. (Job 6:4; 16:​11-14) Nating se i olsem, Job i no lego Jehova. !Ale fasin ya blong Job blong holemstrong long God i pruvum klia se tok blong Setan i giaman nomo! Hem i giaman nomo taem hem i talem se Job i mekem wok blong God blong kasem samting nomo.

13. ?Wanem i hapen long Job from we hem i holemstrong long God?

13 Fasin blong Job blong holemstrong long God i givim strong pruf blong ansabak long toktok we Setan i sakem agensem hem. Job i rili wan fren blong Jehova, mo from we hem i holemstrong long God, ale, God i blesem hem.​—Job 42:​12-17.

YU TU YU INSAED LONG BISNES YA

14, 15. ?From wanem yumi save talem se tok ya we Setan i talem long saed blong Job hem i go long olgeta man?

14 Tok ya we Setan i talem se ol man oli no save holemstrong long God, i no wan tok we i go long Job nomo. Yu tu yu insaed long bisnes ya. Ol Proveb 27:11 i soemaot samting ya i klia nomo, taem hem i talem toktok ya blong Jehova se: “Pikinini blong mi, yu yu mas kam waes. Sipos yu kam waes, bambae mi glad we mi glad, mo sipos man i faerap long mi, be bambae mi gat ansa blong givim long hem.” Ol tok ya we oli raetem plante handred yia afta we Job i ded finis, oli soemaot se Setan i stap gohed yet blong tok agensem God mo talem se ol man blong hem oli no rili laekem hem. Taem yumi gat wan laef we i mekem Jehova i glad, yumi mekem se Jehova i gat wan ansa blong talem agens long Setan, mo yumi mekem Jehova i glad tumas. ?Taem yu tingbaot samting ya, yu yu harem olsem wanem? ?Yu yu glad se yu tu yu save pruvum we ol tok blong Setan oli giaman nomo, nating sipos yu mas jenisim sam samting long laef blong yu?

15 I gud blong makem we tok blong Setan i olsem se: “Olgeta samting we man i gat bambae hem i givim blong sevem sol blong hem.” (Job 2:​4, NW ) Taem Setan i talem tok ya se “we man i gat” hem i no stap minim Job nomo be i stap minim olgeta man. Hemia wan impoten poen blong tingbaot. Setan i talem se yu yu no rili laekem God. Taem yu kasem trabol, Devel Setan i wantem luk we yu yu brekem loa blong God mo yu lego stret fasin. ?Setan i save mekem samting ya olsem wanem?

16. (a) ?Wanem ol rod we Setan i yusum blong pulum ol man oli gowe long God? (b) ?Olsem wanem Setan i save yusum ol rod ya agensem yu?

16 Olsem yumi tokbaot finis long Japta 10, Setan i yusum plante rod blong traem pulum ol man oli gowe long God. Hem i save faet agensem man stret, olsem “wan laeon we i stap singaot bigwan, i stap lukaot man blong i kakae.” (1 Pita 5:8) Yumi luksave samting ya taem ol fren, famle, no narafala man oli agensem bigwan ol traehad we yumi mekem blong stadi Baebol mo mekem ol samting we yumi lanem i wok long laef blong yumi. * (Jon 15:​19, 20) Mo narafala rod, Setan i save “tanem fasin blong hem, blong mekem ol man oli luk hem olsem we hem i wan enjel blong laet.” (2 Korin 11:14) Setan i save yusum ol trik we oli haed blong pulum yu yu gowe long rod blong God we i save givim laef. Hem i save yusum tingting we i foldaon, no maet i save mekem yu yu harem se yu no gud inaf blong mekem God i glad. (Ol Proveb 24:10) Nating se Setan i kam olsem wan “laeon we i stap singaot bigwan” no hem i “wan enjel blong laet,” samting we hem i traem pruvum long saed blong yumi i sem mak nomo: Hem i talem se taem yumi fesem ol traem mo trabol, bambae yumi no moa mekem wok blong God. ?Olsem wanem yu yu save ansa long tok ya blong hem mo pruvum se yu fasgud long God, olsem Job?

OBEI LONG OL LOA BLONG JEHOVA

17. ?Wanem wan gudfala risen blong obei long ol loa blong Jehova?

17 Yu yu save ansa long tok we Setan i talem sipos yu mekem we laef blong yu i laenap wetem wanem we God i wantem. ?Yu save mekem samting ya olsem wanem? Baebol i ansa se: “Yufala i mas lavem [Jehova] long olgeta tingting blong yufala, mo long olgeta laef blong yufala, mo long olgeta paoa blong yufala.” (Dutronome 6:5) Taem lav we yu yu gat long God i stap kam bigwan, bambae yu harem moa se yu wantem mekem ol samting we hem i askem long yu blong mekem. Aposol Jon i raetem se: “Sipos yumi lavem God, hemia i min se yumi stap folem ol tok blong hem. Mo ol tok blong hem i no strong tumas blong folem.”​—1 Jon 5:3.

18, 19. (a) ?Wanem sam long ol loa blong Jehova? (Lukluk bokis long pej 122.) (b) ?Olsem wanem yumi save se ol samting we Jehova i askem long yumi blong mekem oli no strong tumas?

18 ?Wanem ya ol loa blong Jehova? Sam long ol loa ya oli long saed blong ol fasin we yumi no mas mekem. Yu save luk sam long ol fasin ya i stap long  bokis ya “Sakemaot Ol Fasin We Jehova i No Laekem,” long pej 122. Long bokis ya i gat wan lis blong sam fasin we Baebol i tok klia agensem. Maet fastaem we yu ridim lis ya yu gat tingting se sam long ol fasin ya oli no rabis tumas. Be sipos yu tingting dip long ol vas we oli putum i stap long lis ya tu, ating bambae yu luk se ol loa blong Jehova oli waes tumas. Bambae yu luk se wan long ol traem we oli hadwok moa long yumi hemia taem yumi mas mekem sam jenis long laef no fasin blong yumi. Be, taem yumi mekem laef blong yumi i laenap wetem wanem we God i wantem, yumi harem gud moa mo yumi rili hapi. (Aesea 48:​17, 18) Hemia wan samting we i no hadwok bitim mak blong yu yu kasem. ?Olsem wanem yumi save samting ya?

19 Neva Jehova i save askem samting long yumi we yumi no naf blong mekem. (Dutronome 30:​11-14) Hem i save wanem samting we yumi naf blong mekem mo hem i save wanem ol mak we yumi no save kasem. Hem i save samting ya moa i bitim yumi. (Ol Sam 103:14) Mo tu, Jehova i save givim paoa long yumi blong yumi obei long hem. Aposol Pol i raetem se: “God i stap holem promes blong hem, mo hem i no save letem wan samting i traem yumi, we i strong tumas long yumi. Be stret long taem ya we samting olsem i traem yumi, hem bambae i mekem rod blong yumi, blong yumi winim samting ya.” (1 Korin 10:13) Jehova i save halpem yu blong stanap strong. Hem i save givim paoa long yu, “paoa ya we i bigwan tumas.” (2 Korin 4:7) Aposol Pol i stanap strong mo i winim plante traem, nao hem i luksave tru se: “Mi mi naf blong mekem evri samting long paoa blong Hemia we i stap givim paoa long mi.”​—Filipae 4:​13NW.

WOKEM OL FASIN WE GOD I LAEKEM

20. ?Wanem ol fasin we God i laekem, we yu yu mas wokem? ?Mo from wanem ol fasin ya oli impoten?

20 Be blong mekem Jehova i glad, i no naf blong stap longwe nomo long ol fasin we hem i no laekem. Yumi mas laekem tu ol samting we hem i laekem. (Rom 12:9) Taem yu jusum ol fren, ating yu jusum olgeta we oli gat tingting olsem yu, we oli laekem samting we yu yu laekem, mo we oli tinghae long samting we yu yu tinghae long hem tu. Jehova tu i jusum ol fren olsem. Taswe i gud yu lanem blong laekem ol samting we Jehova i tinghae long olgeta. Sam long ol samting ya oli stap long Ol Sam 15:​1-5, vas ya i tokbaot hu olgeta we God i talem se oli ol fren blong hem. Ol fren blong Jehova oli wokem wanem we Baebol i kolem ol “frut blong spirit.” Long ol frut ya i gat “lav, glad, pis, longfala tingting, kaen fasin, gud fasin, bilif, kwaet fasin, fasin we man i save bos long tingting blong hem.”​—Galesia 5:​22, 23NW.

21. ?Wanem i save halpem yu blong wokem ol fasin we God i laekem?

21 Sipos yu ridim mo stadi long Baebol oltaem, samting ya i save halpem yu blong wokem ol fasin we God i laekem. Mo taem yu lanem wanem we God i wantem yu blong mekem bambae samting ya i halpem yu blong mekem ol tingting blong yu oli laenap wetem ol tingting blong God. (Aesea 30:​20, 21) Moa we yu lavem Jehova, moa we bambae yu wantem gat wan laef we God i glad long hem.

22. ?Bambae yu winim wanem sipos yu mekem laef blong yu i laenap wetem wanem we God i laekem?

22 I nidim traehad blong mekem se Jehova i glad long laef blong yumi. Baebol i talem se taem yumi mekem ol jenis long laef blong yumi i olsem se yumi sakemaot olfala klos mo yumi putum niufala klos. (Kolosi 3:​9, 10) Be man blong raetem Sam i tokbaot ol loa blong Jehova i se: “[Hae God i] stap givim pei long mi, from we mi stap obei long [ol tok blong hem].” (Ol Sam 19:11) Yu tu bambae yu luk se taem yu mekem laef blong yu i laenap wetem wanem we God i laekem, yu yu save kasem pei we i bigwan tumas. !Ale, taem yu mekem olsem bambae yu givim ansa i gobak long Setan se hem i giaman mo bambae yu mekem Jehova i glad tumas!

^ par. 16 Hemia i no min se ol man ya we oli stap agensem yu oli gat devel i stap long olgeta. Be Setan hem i rabis god blong wol ya, mo ful wol i stap long paoa blong hem. (2 Korin 4:4; 1 Jon 5:19) Taswe yumi no sapraes we sipos yumi traem mekem laef blong yumi i laenap wetem ol loa blong God, bambae ol man oli luk yumi olsem se yumi narakaen mo oli save agensem yumi.