Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 12 Tyinda

Omuenyo Uhambukiswa Huku

Omuenyo Uhambukiswa Huku
  • Oñgeni upondola okukala epanga lia Huku?

  • Oñgeni nove wakutikinyua motyitateka tyakatulwa na Satanasi?

  • Ovituwa patyi vinumanesa Jeova?

  • Oñgeni upondola okutyinda omuenyo uhambukiswa Huku?

1, 2. Popia onongeleka mbovanthu Jeova apopile okuti omapanga ae omanene.

 OMUNTHU patyi ove moholovona opo akale epanga liove? Tyotyili, ove wahanda okukala nepanga ewa, lihole ovipuka ove uhole, nokuna ovituwa ngo viove. Ove uhanda okukala epanga liomunthu wokuna ovituwa oviwa, upopia otyili.

2 Kohale Huku waholovonene ovanthu vamue opo vakale omapanga ae. Huku waihanene Abraiau okuti epanga liange. (Isaías 41:8; Tiago 2:23) Tupu, Huku wapopile okuti David ‘omunthu uhambukiswa omutima wange’, mokonda David ankho una ovituwa Jeova ehole. (Atos 13:22) Jeova wapopile omuuli Daniele okuti ‘omunthu umue ehole unene’.—Daniel 9:23.

3. Omokonda yatyi Jeova aholovonena ovanthu vamue opo vakale omapanga ae?

3 Omokonda yatyi Jeova apopilile okuti Abraiau na David na Daniele omapanga ae? Jeova wapopilile Abraiau okuti: ‘Ove watehelela ondaka yange’. (Gênesis 22:18) Otyo, tyilekesa okuti Jeova ulinga oupanga na vana valinga nomutima weliola etyi ahanda . Jeova wapopilile ova Isilayeli okuti: ‘Tavelei ondaka yange, opo ame ndyikale Huku yenyi, iya onue amukala ovanthu vange’. (Jeremias 7:23) Inkha utavela ku Jeova, nove mokala epanga liae.

JEOVA UPAMEKA OMAPANGA AE

4, 5. Oñgeni Jeova aundapesa ononkhono mbae opo akuateseko ovanthu vae?

4 Sokolola nkhele etyi tyihanhunguna okukala epanga lia Huku. Ombimbiliya yati Jeova ukahi nokuovola omuvo opo ‘alekese ononkhono mbae kuvana vemuundapela nomutima auho’. (2 Crônicas 16:9) Oñgeni Jeova mekulekesa ononkhono mbae? Onkhalelo imue ikahi mu Salmo 32:8, yokuati: ‘Ame [Jeova], mandyikulongesa onondunge, andyikulekesa mondyila una yokuendela. Mandyikuavela onondonga otyo ndyitala muove’.

5 Onondaka ombo mbuhambukiswa ngatyi! Mbulekesa okuti Jeova una otyiho nove. Jeova mekuavela onondonga wesukisa, nokukuyakulila tyina undapesa onondonga ombo. Huku wahanda okukukuatesako opo utyivile okukoleleya tyina uvasiwa novitateka na tyina ulolwa. (Salmo 55:22) Moluotyo, inkha ove uumbila Jeova nomutima auho, upondola okukala nonthumbi ngo yomuhoneki wo salmu, watile: ‘Napaka Jeova apeho komutue wange. Mokonda ukahi kokulio kuange, natyike matyinthengaisa’. (Salmo 16:8; 63:8) Tyotyili, Jeova mekukuatesako opo ukale nomuenyo umuhambukiswa. Mahi, ngetyi ove utyii, kouye kuna ondyale ya Huku yahahande ove ulilongese Ondaka ya Huku.

OTYITATEKA TYAKATULWA NA SATANASI

6. Oityi Satanasi apopia konthele yovanthu?

6 Okapitulu 11 komukanda ou, kapopia oñgeni Satanasi Eliapu, apatana outumini wa Huku. Satanasi watendeleya Huku okuti wakemba. Tupu, wapopia okuti Jeova kalingile nawa mokonda kayekele Andau na Eva veliholovonene otyiwa notyivi. Etyi Andau na Eva valinga onkhali, iya ovanthu avahimbika okukala ovanyingi, Satanasi wati ‘ovanthu kavaumbila Huku nohole’. Inkha undyeka, ovanthu aveho mandyiveyapula ku Huku. Onondaka mba Jobe mbulekesa okuti Satanasi ankho otyo ahanda ngotyo. Jobe ankho olie? Iya oñgeni akutikinyua motyitateka tya Satanasi?

7, 8. (a) Oityi tyakalesile Jobe omunthu welikalela novanthu ovakuavo? (b) Oñgeni Satanasi apatana okuti Jobe kaumbila Jeova nohole?

7 Tunde etyi Jobe akalako palamba omanima 3.600. Ankho wali ondalawa, mokonda Jeova wati: ‘Kutupu omunthu nawike ukahi nga Jobe kombanda yo ohi. Jobe omulume omuviuki, wokuna onthilo na Huku no kulityilika kovivi’. (Jó 1:8) Jobe ankho uhambukiswa Huku.

8 Satanasi wati Jobe kaumbila Huku nohole. Wapopila Jeova okuti: Haveko ukahi nokumuamena kononthele ambuho, neumbo liae, novipuka aviho ena? Wakanena nawa ovilinga viae, ovipako viae vikahi nokuliyawisa otyilongo atyiho. Mahi, pahe mbambavo nkhele mupola vala ovipuka aviho ena, nautale inkha kamekuyale.—Jó 1:10, 11.

9. Oñgeni Jeova akumbululile Satanasi? Iya omokonda yatyi?

9 Ngotyo, Satanasi walekesa okuti Jobe ankho uumbila Huku mokonda yovipuka oviwa ena. Tupu, Satanasi wati inkha Jobe ulolwa, mayale Huku. Oñgeni Jeova akumbulula otyitateka otyo tya Satanasi? Mokonda ankho Satanasi ukahi nokulola Jobe, Jeova ayeke emulole, opo tyimoneke inkha Jobe tyili una ohole na Huku ine utupu.

JOBE ULOLWA

10. Ononkhumbi patyi Jobe akalele nambo? Mahi, Jobe kalingile tyi?

10 Satanasi walolele Jobe ovikando ovinyingi. Ovipako viae vimue viavakwa, ovikwavo viaipawa. Ovaundapi vae ovanyingi vaipawa. Omalumono ae aeho akota. Tupu, otyipepe tyimue otyinene tyaipaa ovana ekwi va Jobe. Namphila amuene ononkhumbi novipuka ovio ovivi, Jobe kalingile onkhali, tupu kapopile Huku omapita.—Jó 1:22.

11. (a) Oityi vali Satanasi apopile konthele ya Jobe? Iya Jeova akumbulula ñgeni? (b) Oñgeni Jobe elikuatehilile mouvela wae?

11 Satanasi watualako nokumulola. Ankho wasokele okuti namphila Jobe kayalele Huku mokonda yovipako viae no vana vae vankhia, mahi inkha akuatwa nouvela memuyale. Iya Jeova ayeke Satanasi avelese Jobe nouvela umue omunene. Mahi, no ngotyo Jobe kayekelepo okukolela mu Huku. Oe wati: ‘Alo ndyinkhia himayekepo okukolela mu Huku’!—Jó 27:5.

Jobe wapelue ondyambi mokonda watuaileko okukolela mu Jeova.

12. Oñgeni ekolelo lia Jobe lialekesa okuti Satanasi wapopia ounkhembi?

12 Jobe ankho ketyii okuti ukahi nokumoneswa emone na Satanasi. Tupu, ankho ketyii okuti kuna onondaka mbakatulwa Neliapu. Mahi, Ankho usoka okuti hamue o Huku ukahi nokumuetela ovitateka. (Jó 6:4; 16:11-14) No ngotyo, Jobe watuaileko nokukolela mu Jeova. Ekolelo liae lialekesa okuti etyi tyapopia Satanasi okuti Jobe uumbila vala Jeova mokonda yolumono, ounkhembi!

13. Ekolelo lia Jobe liakalesile ñgeni Jeova?

13 Etyi Jobe akoleleya, tyaavela Jeova ehunga liokukumbulula omatendeleyo a Satanasi. Jobe ankho epanga liotyotyili lia Jeova. Iya Jeova emuavela ondyambi onene mokonda yekolelo liae.—Jó 42:12-17.

NOVE WAKUTIKINYUAMO

14, 15. Oñgeni tutyii okuti otyitateka tyakatula Satanasi konthele ya Jobe muakutikinya ovanthu aveho?

14 Etyi Satanasi apopia okuti nawike makolela mu Jeova, katyahulilile mu Jobe. Nove wakutikinyuamo. Otyo tyalekeswa nawa mu Provérbios 27:11, muna Jeova ati: ‘Kala nonondunge mona wange, hambukiswa omutima wange, opo ame ndyikumbulule una undinga omukuele’. Etyi onondaka ombo mbahonekwa, Jobe ankho wankhiale kohale. Otyo tyilekesa okuti Satanasi nkhele utualako okulinga Huku omukuele, nokutendeleya ovaumbili vae. Putyina tutyinda omuenyo uhambikiswa Jeova, ngotyo tukahi nokulekesa okuti Satanasi onkhembi. Iya otyo, tyihambukiswa omutima wa Huku. Otyo tyikukalesa ñgeni? Hatyiwako okukembulula omatutu Eliapu, namphila otyo tyesukisa ulinge omapiluluko momuenyo wove?

15 Tala okuti Satanasi wati: ‘Ovipuka aviho omunthu ena, meviave mokonda yomuenyo wae. (Jó 2:4) Etyi Satanasi apopia okuti atyiho omunthu ena, tyilekesa okuti ha Jobe vala watendeleyua, mahi ovanthu vatyo aveho. Etyi, otyo otyipuka tyakolela vali. Satanasi wapatana okuti ove utupu ekolelo mu Huku. Eliapu lihanda ove wehetavele ku Huku. Lihanda ove uyekepo okuumbila Huku tyina wamavasiua novitateka. Oityi Satanasi malingi opo ekuyapule?

16. (a) Omaliva patyi Satanasi aundapesa opo ayapule ovanthu ku Huku? (b) Oñgeni Eliapu liundapesa omaliva oo, opo likuyapule?

16 Ngetyi tuelilongesa mokapitulu 10, Satanasi uundapesa omaliva omanyingi opo ayapule ovanthu ku Huku. Tupu, uutukila ovanthu ngonkhulika ikoma yovola ou maili. (1 Pedro 5:8) Satanasi upondola okuhongiliya omapanga ove, nombunga yove novanthu ovakuavo vali, opo vekuyale mokonda ukahi nokulinga ononkhono mbokulilongesa Ombimbiliya. Ine pamue vekuhongiliya opo wahaundapese etyi ukahi nokulilongesa. a (João 15:19, 20) Tupu, Satanasi ‘utualako okulilekesa ngoandyu yotyitei.’ (2 Coríntios 11:14) Eliapu lipondola okuundapesa omaliva nounongo opo likuyondye, nokukuyapula ku Huku. Tupu, lipondola okukusoyesa, opo usoke okuti kusilivila, kumetyivili okuhambukiswa Huku. (Provérbios 24:10) Tyilinge Satanasi ulilekesa ‘ngonkhulika ikoma’, ine ulikembesa okukala ‘oandyu ongwa’, onkhango yae ike vala. Oe wati, inkha ove uvasiwa novitateka ine okumoneswa ononkhumbi, moyekepo okuumbila Jeova. Oñgeni ove mokumbulula? Oñgeni molekesa okuti una ekolelo mu Huku, ngetyi tyalingile Jobe?

TAVELA OVITUMINO VIA JEOVA

17. Oityi matyitukuatesako okutavela ovitumino via Jeova?

17 Ove upondola okuava ekumbululo kounkhembi wa Satanasi inkha utyinda omuenyo uhambukiswa Huku. Otyo tyesukisa okulinga tyi? Ombimbiliya yati: ‘Hola Jeova Huku yove, nomutima wove auho, nomuenyo wove auho, no nonkhono mbove ambuho’. (Deuteronômio 6:5) Tyina ohole yove na Huku yameliyawisa, nove mokala nehando enene liokulinga etyi Huku ahanda. O apostolu João wahoneka okuti: ‘Ohole na Huku ihangununa okutavela ovitumino viae’. Inkha ove uhole Jeova nomutima auho, momono okuti ovitumino viae kavialemene.—1 João 5:3.

18, 19. (a) Ovipi ovitumino vimue via Jeova? ( Tala pefo 122.) (b) Oñgeni tutyii okuti Huku ketuiti etyi tuhevili okulinga?

18 Ovipi ovitumino via Jeova? Ovitumino vimue ovituwa ovivi tuna yokulityilika. Mongeleka tala pefo 122, posapi yati “ Wahalinge Ovipuka Jeova Eyele”. Movasipo omutete wovituwa viailikwa no Mbimbiliya. Inkha kutale nawa, ovipuka vimue vikahi pefo opo, ngoti haviviko. Mahi, inkha utanga onotestu mbukahipo nokusokolola nawa, monoñgonoka esilivilo liovitumino via Jeova. Pamue wesukisa okulinga ononkhono ononene opo ulinge omapiluluko momuenyo wove. Mahi, okutyinda omuenyo uhambukiswa Jeova, tyieta ombembwa nehambu enene. (Isaías 48:17, 18) Iya nove upondola okukala nomuenyo ngoo. Oñgeni tutyii?

19 Jeova ketuiti okulinga otyipuka natyike onthue twehevili. (Deuteronômio 30:11-14) Jeova wii vali nawa etyi tuvila netyi tuehevili okulinga, tyipona onthue muene. (Salmo 103:14) Tupu, Jeova upondola okutuavela ononkhono opo tumutavele. Apostolu Paulu wahoneka okuti: ‘Huku wayumbua onthumbi, iya kamayeke mulolwe alo muhetyivilli vali okukoleleya.’ (1 Coríntios 10:13) Moluotyo, Jeova upondola okukuavela ononkhono ononene opo utyivile okukoleleya. (2 Coríntios 4:7) Paulu welikuatehilile mononkhumbi ononyingi iya konyima ati: ‘Ame ndyina ononkhono pala ovipuka aviho, mokonda ya una umpha ononkhono.’—Filipenses 4:13.

KALA NOVITUWA VIHAMBUKISWA HUKU

20. Ovituwa patyi vihambukiswa Huku tuna yokukala navio? Ovituwa ovio viakolela mokonda yatyi?

20 Opo uhambukiswe Jeova wesukisa okulityilika ovipuka eyele, nokuhola ovipuka oe ehole. (Romanos 12:9) Okuti ove kuovola okulinga oupanga novanthu vena omalusoke ngo ove, ine vehole ovipuka ove uhole? Jeova nae uhambukilwa ovanthu ngovo. Moluotyo, lilongesa okuhola ovipuka Huku ehole. Vimue vivasiwa mo Salmo 15:1-5, muna tutanga konthele ya vana Huku ati omapanga ae. Omapanga a Jeova ena ovituwa Ombimbiliya iihana okuti ‘ovinyango viospilitu’. Iya ovituwa ovio ovievi: ‘Ohole, nehambu, nombembwa, noumphualundo, nokankhenda, noundalawa, nekolelo, nokuahiliya, nokukondola omutima.’—Gálatas 5:22, 23.

21. Oityi matyikukuatesako okukala novituwa vihambukiswa Huku?

21 Okutanga nokulilongesa Ombimbiliya apeho matyikukuatesako okukala novituwa vihambukiswa Huku. Okulilongesa ovipuka Huku ahanda, matyikukuatesako okukala nonkhalelo yokusoka ngo ya Huku. (Isaías 30:20, 21) Putyina ohole yove na Jeova yamapame, tupu mokala nehando enene liokutyinda omuenyo umuhambukiswa.

22. Inkha utyinda omuenyo uhambukiswa Huku movili okulinga tyi?

22 Okutyinda omuenyo uhambukiswa Jeova, tyesukisa okulinga ononkhono. Ombimbiliya yati, okulinga omapiluluko momuenyo wove tyelifwa nokululamo ovituwa ovikulu iya ovale ovituwa ovipe. (Colossenses 3:9, 10) Omuhoneki wo salmu wapopia konthele yovitumino via Huku ati: ‘Okuvitavela ukamona ondyambi onene’. (Salmo 19:11) Tupu, nove momono okuti okutyinda omuenyo uhambukiswa Huku tyina ondyambi onene. Haunene okulinga ngotyo, molekesa okuti Satanasi onkhembi, iya ohambukiswa omutima wa Jeova!

a Otyo, katyilekesa okuti vana vekuyele vekahi nokutumwa na Satanasi. Mahi, Satanasi oe huku youye uno. Ouye auho ukahi nokutuminwa na Satanasi. (2 Coríntios 4:4; 1 João 5:19) Muoluotyo, okuumbila Huku kamatyihambukiswa ovanthu aveho. Vamue mavekuyale.