Skip to content

Skip to table of contents

VAHE HONGOFULUMĀUA

Mo‘ui ‘i ha Founga ‘Oku Fakahōifua‘i Ai ‘a e ‘Otuá

Mo‘ui ‘i ha Founga ‘Oku Fakahōifua‘i Ai ‘a e ‘Otuá
  • ‘E lava fēfē ke ke hoko ko e kaume‘a ‘o e ‘Otuá?

  • ‘I he founga fē ‘okú ke kau ai ki he pole ‘a Sētané?

  • Ko e hā ‘a e ‘ulungāanga ‘oku ta‘efakahōifua kia Sihová?

  • ‘E lava fēfē ke ke mo‘ui ‘i ha founga ‘oku fakahōifua‘i ai ‘a e ‘Otuá?

1, 2. ‘Omai ha ngaahi fakatātā ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘a ia na‘e vakai ki ai ‘a Sihova ko hono ngaahi kaume‘a ofi.

KO E fa‘ahinga tokotaha fēfē te ke fili ko hao kaume‘á? ‘Oku mātu‘aki ngalingali te ke loto ke feohi mo ha taha ‘okú ne ma‘u ‘a e vakai, mahu‘inga‘ia mo e ngaahi tu‘unga tatau mo koe. Pea ‘e tohoaki‘i koe ki ha taha ‘okú ne ma‘u ‘a e ngaahi ‘ulungāanga lelei, hangē ko e faitotonú mo e anga-leleí.

2 ‘I he kotoa ‘o e hisitōliá, kuo fili ai ‘e he ‘Otuá ‘a e fa‘ahinga pau ‘o e tangatá ke nau hoko ko hono ngaahi kaume‘a ofi. Ko e fakatātaá, na‘e ui ‘e Sihova ‘a ‘Ēpalahame ko hono kaume‘a. (Aisea 41:8; Semisi 2:23) Na‘e lave ‘a e ‘Otuá kia Tēvita ko ha “tagata tatau mo hoku loto” koe‘uhí he ko e fa‘ahinga tokotaha ia ‘oku ‘ofa ai ‘a Sihová. (Ngāue 13:​22PM) Pea na‘e vakai ‘a Sihova ki he palōfita ko Tanielá ko e tokotaha ke “ ‘ofeina lahi.”—Taniela 9:23.

3. Ko e hā ‘oku fili ai ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga pau ‘o e tangatá ke nau hoko ko hono ngaahi kaume‘á?

3 Ko e hā na‘e vakai ai ‘a Sihova kia ‘Ēpalahame, Tēvita mo Taniela ko hono ngaahi kaume‘á? Sai, na‘á ne tala kia ‘Ēpalahame: “Kuo ke tuitala ki he‘eku lea.” (Senesi 22:18) Ko ia ‘oku ‘unu‘unu ofi ‘a Sihova ki he fa‘ahinga ‘oku nau fai anga-fakatōkilalo ‘a e me‘a ‘okú ne fiema‘u meiate kinautolú. “Mou fakaongo ki he‘eku lea,” ko ‘ene tala ia ki he kau ‘Isilelí, “pea te u hoko ko homou ‘Otua, pea ko kimoutolu te mou hoko ko hoku kakai.” (Selemaia 7:23) Kapau te ke fakaongo kia Sihova, ‘e lava ke ke hoko mo koe foki ko hono kaume‘a!

FAKAIVIMĀLOHI‘I ‘E SIHOVA ‘A HONO NGAAHI KAUME‘Á

4, 5. ‘Oku anga-fēfē hono fakahāhā ‘e Sihova ‘a hono mālohí ma‘a hono kakaí?

4 Fakakaukau atu ki he ‘uhinga ‘o e kaume‘a mo e ‘Otuá. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú ‘oku kumi ‘a Sihova ki he ngaahi faingamālie “ke fakaha malohi a ene afio ke kau mo kinautolu oku tokaga totonu [pe kakato] ho nau loto kiate ia.” (2 Kalonikali 16:​9PM) ‘E lava fēfē ke fakahaa‘i ‘e Sihova ‘a hono mālohí ma‘au? Ko e founga ‘e taha ‘oku ‘omai ia ‘i he Sāme 32:8 (PM), ‘a ia ‘oku tau lau: “Ko au [Sihova] teu fakaboto‘i koe mo akonaki‘i koe i he hala aia te ke alu ai: teu fakahinohino koe aki hoku mata.”

5 Ko ha fakahāhā maongo mo‘oni ia ‘o e tokanga ‘a Sihová! Te ne ‘oatu kiate koe ‘a e tataki ‘oku fiema‘ú pea le‘ohi koe ‘i ho‘o ngāue‘aki iá. ‘Oku finangalo ‘a e ‘Otuá ke tokoni‘i koe ke ke kātekina ho ngaahi ‘ahi‘ahí mo e ngaahi siví. (Sāme 55:22) Ko ia kapau ‘okú ke tauhi kia Sihova ‘aki ha loto kakato, ‘e lava ke ke loto-ma‘u tatau mo e tokotaha-tohi-sāmé ‘a ia na‘á ne pehē: “Kuo u ‘ai ‘a Sihova ‘i hoku ‘ao ma‘u pē; ko e me‘a ‘i he‘ene ‘i hoku to‘omata‘u ko ia ai ‘e ‘ikai te u ngaūe.” (Sāme 16:8; 63:8) ‘Io, ‘e lava ke tokoni‘i koe ‘e Sihova ke ke mo‘ui ‘i ha founga ‘oku fakahōifua‘i ai iá. Kae hangē ko ia ‘okú ke ‘ilo‘í, ‘oku ‘i ai ha fili ‘o e ‘Otuá ‘a ia te ne sai‘ia ke ta‘ofi koe mei hono fai ení.

POLE ‘A SĒTANÉ

6. Ko e hā ‘a e tukuaki‘i na‘e fai ‘e Sētane fekau‘aki mo e fa‘ahinga ‘o e tangatá?

6 Ko e Vahe 11 ‘o e tohí ni na‘e fakamatala ai ki he founga na‘e pole‘i ai ‘e Sētane ko e Tēvoló ‘a e tu‘unga-hau ‘o e ‘Otuá. Na‘e tukuaki‘i ‘e Sētane ‘a e ‘Otuá ‘aki ‘a e loi pea fakahu‘unga na‘e ta‘efaitotonu ‘a Sihova ‘i he ‘ikai tuku ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi ke na fili ma‘anaua ‘a e me‘a na‘e tonú mo ia na‘e halá. Hili ‘a e faiangahala ‘a ‘Ātama mo ‘Iví pea ‘i he kamata ke fonu ‘a e māmaní ‘i he‘ena fānaú, na‘e fehu‘ia ai ‘e Sētane ‘a e fakaue‘iloto ‘a e fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá. “ ‘Oku ‘ikai tauhi ‘a e kakaí ki he ‘Otuá koe‘uhí ‘oku nau ‘ofa kiate ia,” ko e tukuaki‘i ia ‘a Sētané. “ ‘Omai haku faingamālie, pea ‘e lava ke u fakatafoki‘i ha taha pē mei he ‘Otuá.” Ko e talanoa ki he tangata ko Siopé ‘oku fakahaa‘i ai ko e me‘a eni na‘e tui ki ai ‘a Sētané. Ko hai ‘a Siope, pea na‘e anga-fēfē ‘ene kau ki he pole ‘a Sētané?

7, 8. (a) Ko e hā na‘á ne ‘ai ‘a Siope ke tu‘u-ki-mu‘a ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i he taimi ko iá? (e) Na‘e anga-fēfē hono fehu‘ia ‘e Sētane ‘a e fakaue‘iloto ‘a Siopé?

7 Na‘e mo‘ui ‘a Siope ‘i he ta‘u nai ‘e 3,600 kuohilí. Ko ha tangata lelei ia, he na‘e pehē ‘e Sihova: “ ‘A e ‘ikai ha taha ‘i mamani ‘oku tatau mo ia? he ko e tangata haohaoa mo angatonu, ‘oku ‘apasia ki he ‘Otua mo afe mei he kovi.” (Siope 1:8) Na‘e fakahōifua ‘a Siope ki he ‘Otuá.

8 Na‘e fehu‘ia ‘e Sētane ‘a e fakaue‘iloto ‘a Siope ki he tauhi ki he ‘Otuá. Na‘e tala ange ‘e he Tēvoló kia Sihova: “ ‘Ikai kuo ke ‘a‘i takai ia [Siope] mo hono fale, mo e me‘a kotoa ‘oku ne ma‘u? Kuo ke tapuaki‘i ‘a e ngaue ‘a hono nima, pea ko ‘ene monumanu ‘oku nau ‘ufi‘ufi ‘a e fonua. Ka ko eni, ala atu mu‘a ki he‘ene ngaahi me‘a; pea talaatu te ne matu‘aki tafuli meiate koe.”—Siope 1:​10, 11.

9. Na‘e anga-fēfē ‘a e tali ‘a Sihova ki he pole ‘a Sētané, pea ko e hā hono ‘uhingá?

9 Na‘e fakakikihi‘i ai ‘e Sētane na‘e tauhi pē ‘a Siope ki he ‘Otuá ko e me‘a na‘á ne ma‘u mei aí. Na‘e toe tukuaki‘i ‘e he Tēvoló kapau na‘e ‘ahi‘ahi‘i ‘a Siope, te ne tafoki mei he ‘Otuá. Na‘e anga-fēfē ‘a e tali ‘a Sihova ki he pole ‘a Sētané? Koe‘uhi ko e ‘īsiu ko ení na‘e kau ki ai ‘a e fakaue‘iloto ‘a Siopé, na‘e faka‘atā ai ‘e Sihova ‘a Sētane ke ne ‘ahi‘ahi‘i ‘a Siope. ‘I he foungá ni, ko e ‘ofa ‘a Siope ki he ‘Otuá—pe ‘ikai ‘ofá⁠—‘e fakahāhā mahino ai.

‘AHI‘AHI‘I ‘A SIOPE

10. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahi na‘e hoko kia Siopé, pea na‘e anga-fēfē ‘ene tali ki aí?

10 Na‘e ‘ahi‘ahi‘i leva ‘e Sētane ‘a Siope ‘i ha ngaahi founga kehekehe. Na‘e kaiha‘asi ‘a e ni‘ihi ‘o e fanga monumanu ‘a Siopé, pea tāmate‘i mo e ni‘ihi. Ko e tokolahi taha ‘o ‘ene kau sevānití na‘e tāmate‘i. Na‘e ‘omai ‘e he me‘á ni ‘a e faingata‘a faka‘ekonōmika. Na‘e toe hoko ha mamahi lahi ange ‘i he taimi na‘e mate ai ‘i ha afā ‘a e fānau ‘e toko hongofulu ‘a Siopé. Kae kehe, neongo ‘a e ngaahi me‘a fakalilifu ko eni na‘e hokó, “na‘e ‘ikai fai hala ‘a Siope, pea na‘e ‘ikai te ne tuku ha kovi ki he ‘Otua.”—Siope 1:22.

11. (a) Ko e hā ‘a e tukuaki‘i hono ua na‘e fai ‘e Sētane fekau‘aki mo Siopé, pea na‘e anga-fēfē ‘a e tali ‘a Sihová? (e) Na‘e anga-fēfē ‘a e tali ‘a Siope ki hono mahaki fakamamahí?

11 Na‘e ‘ikai ke fo‘i ‘a Sētane. Kuo pau pē na‘á ne fakakaukau neongo na‘e lava ‘a Siope ke ne kātekina ‘a e mole ‘o ‘ene koloá, kau sevānití mo e fānaú, te ne tafoki mei he ‘Otuá kapau te ne hoko ‘o puke. Na‘e tuku ‘e Sihova ‘a Sētane ke ne taa‘i ‘a Siope ‘aki ha mahaki palakū mo langa lahi. Ka na‘a mo eni na‘e ‘ikai fakatupunga ai ke mole ‘a e tui ‘a Siope ki he ‘Otuá. ‘I hono kehé, na‘á ne lea papau: “Teu mate be ka e ikai teu tukuage eku agatonu meiate au”!—Siope 27:​5PM.

Na‘e fakapale‘i ‘a Siope ‘i hono ‘alunga faitōnungá

12. Na‘e anga-fēfē ‘a e tali ‘a Siope ki he pole ‘a e Tēvoló?

12 Na‘e ‘ikai lāu‘ilo ‘a Siope ko Sētane ‘a e tupu‘anga ‘o ‘ene ngaahi faingata‘á. ‘I he ‘ikai ‘ilo‘i ‘a e ngaahi fakaikiiki fekau‘aki mo e pole‘i ‘e he Tēvoló ‘a e tu‘unga-hau ‘o Sihová, na‘e manavahē ‘a Siope na‘a ko e ‘Otuá ‘a e tupu‘anga ‘o ‘ene ngaahi palopalemá. (Siope 6:4; 16:​11-14) Neongo ia, na‘á ne tauhi ‘a ‘ene anga-tonu kia Sihová. Pea ko e taukave‘i ‘a Sētane ‘o pehē na‘e tauhi ‘a Siope ki he ‘Otuá ‘i ha ngaahi ‘uhinga siokitá na‘e fakamo‘oni‘i ‘a ‘ene loí ‘aki ‘a e ‘alunga faitōnunga ‘o Siopé!

13. Ko e hā na‘e hoko koe‘uhi ko e faitōnunga ‘a Siope ki he ‘Otuá?

13 Ko e faitōnunga ‘a Siopé na‘e ‘oange ai kia Sihova ha tali mālohi ki he pole fakatupu maumau ‘a Sētané. Ko Siopé ko ha kaume‘a mo‘oni ia ‘o Sihova, pea na‘e fakapale‘i ia ‘e he ‘Otuá ‘i hono ‘alunga faitōnungá.—Siope 42:​12-17.

FOUNGA ‘O HO‘O KAU KI AÍ

14, 15. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau pehē ko e pole ‘a Sētane fekau‘aki mo Siopé ‘oku ngāue‘aki ia ki he fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá?

14 Ko e ‘īsiu ‘o e anga-tonu ki he ‘Otuá ‘a ia na‘e langa‘i hake ‘e Sētané na‘e ‘ikai fakahangatonu pē ia kia Siope toko taha. ‘Okú ke kau mo koe foki ki ai. ‘Oku fakahaa‘i mahino eni ‘i he Palovepi 27:11 (PM), ‘a ia ‘oku pehē ai ‘e he Folofola ‘a Sihová: “E hoku foha, ke ke boto koe, bea ke fakafiefia‘i hoku loto, koeuhi keu faa tali ia aia oku manuki kiate au.” Ko e ngaahi leá ni, ‘i hono tohi ‘i he laui teau ta‘u hili ‘a e mate ‘a Siopé, ‘oku fakahaa‘i ai ‘oku kei manuki‘i pē ‘e Sētane ‘a e ‘Otuá pea mo tukuaki‘i ‘a ‘Ene kau sevānití. ‘I he taimi ‘oku tau mo‘ui ai ‘i ha founga ‘oku fakahōifua‘i ai ‘a Sihová, ‘oku tau tokoni mo‘oni ai ke ‘oange ha tali ki he ngaahi tukuaki‘i loi ‘a Sētané, pea ‘i he founga ko iá ‘oku tau ‘ai ai ‘a e loto ‘o e ‘Otuá ke fiefia. ‘Oku anga-fēfē ho‘o ongo‘i fekau‘aki mo iá? ‘Ikai ‘e hoko ‘o fakaofo ke kau ‘i hono tali ‘a e ngaahi taukave‘i loi ‘a e Tēvoló, neongo ai pē kapau ‘oku ‘uhinga iá ko hono fai ha ngaahi liliu ‘i ho‘o mo‘uí?

15 Fakatokanga‘i na‘e pehē ‘e Sētane: “ ‘E ‘atu ‘e ha tangata ‘ene me‘a kotoa telia ‘ene mo‘ui.” (Faka‘ītali ‘amautolu; Siope 2:4) ‘I he pehē “ ‘e ha tangata,” na‘e ‘ai ai ‘e Sētane ke mahino ko ‘ene tukuaki‘í na‘e ‘ikai ke ngāue‘aki pē ia kia Siope ka ki he fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá. Ko ha poini mahu‘inga ‘aupito ia. Kuo fehu‘ia ‘e Sētane ‘a ho‘o anga-tonu ki he ‘Otuá. ‘E sai‘ia ‘a e Tēvoló ke ne sio atu ‘okú ke talangata‘a ki he ‘Otuá pea li‘aki ha ‘alunga mā‘oni‘oni ‘i he taimi ‘oku malanga hake ai ‘a e ngaahi faingata‘á. ‘E anga-fēfē nai ‘a e feinga ‘a Sētane ke fakahoko ení?

16. (a) ‘I he ongo founga fē ‘oku feinga ai ‘a Sētane ke fakatafoki‘i ‘a e kakaí mei he ‘Otuá? (e) ‘E anga-fēfē nai hono ngāue‘aki ‘e he Tēvoló kiate koe ‘a e ongo founga ko ení?

16 Hangē ko ia na‘e lāulea ki ai ‘i he Vahe 10, ‘oku ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e founga kehekehe ‘i he feinga ke fakatafoki‘i ‘a e kakaí mei he ‘Otuá. ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ‘okú ne ‘oho “ ‘o hange ko ha laione ngungulu, he‘ene kumi ha taha ke ne matu‘aki folo.” (1 Pita 5:8) Ko ia ai, ko e tākiekina ‘a Sētané ‘oku lava ke hā ia ‘i he taimi ‘oku fakafepaki‘i ai ‘e he ngaahi kaume‘á, kāingá, pe ni‘ihi kehé ‘a ho‘o ngaahi feinga ke ako ‘a e Tohi Tapú pea ngāue‘aki ‘a e me‘a ‘okú ke akó. * (Sione 15:​19, 20) ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ko Sētané “oku fakakehe foki ia koe agelo oe mama.” (2 Kolinito 11:​14PM) ‘Oku lava ke ngāue‘aki ‘e he Tēvoló ‘a e ngahi founga olopoto ke takihala‘i mo tohoaki‘i mama‘o ‘aki koe mei ha founga faka‘otua ‘o e mo‘uí. ‘Oku lava ke ne toe ngāue‘aki ‘a e fakalotosi‘í, ‘i hono fakatupunga nai ke ke ongo‘i ‘oku ‘ikai te ke lelei fe‘unga ke fakahōifua‘i ‘a e ‘Otuá. (Palovepi 24:10) Pe ‘oku ngāue ‘a Sētane ‘o hangē “ko ha laione ngungulu” pe fakahaa‘i ia “koe agelo oe mama,” ko ‘ene polé ‘oku kei tatau ai pē: ‘Okú ne pehē ko e taimi ko ia ‘okú ke fehangahangai ai mo e ngaahi ‘ahi‘ahí pe fakatauelé, ‘e tuku ‘a ho‘o tauhi ki he ‘Otuá. ‘E lava fēfē ke ke tali ‘a ‘ene polé pea fakamo‘oni‘i ‘a ho‘o anga-tonu ki he ‘Otuá, ‘o hangē ko ia na‘e fai ‘e Siopé?

TALANGOFUA KI HE NGAAHI TU‘UTU‘UNI ‘A SIHOVÁ

17. Ko e hā ‘a e ‘uhinga tefito ke talangofua ai ki he ngaahi tu‘utu‘uni ‘a Sihová?

17 ‘E lava ke ke tali ‘a e pole ‘a Sētané ‘aki ‘a e mo‘ui ‘i ha founga ‘oku fakahōifua ki he ‘Otuá. Ko e hā ‘oku kau ki hení? ‘Oku tali ‘e he Tohi Tapú: “Te ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho loto kotoa, mo hoo moui kotoa, mo ho malohi kotoa.” (Teutalonome 6:​5PM) ‘I he tupulaki ‘a ho‘o ‘ofa ki he ‘Otuá, te ke fonu ai ‘i ha holi ke fai ‘a e me‘a ‘okú ne fiema‘u meiate koé. “Ko eni ia ‘a e ‘ofa ki he ‘Otua,” ko e tohi ia ‘a e ‘apositolo ko Sioné, “ ‘a ‘etau tauhi ki he‘ene ngaahi tu‘utu‘uni.” Kapau ‘okú ke ‘ofa kia Sihova ‘aki ho lotó kotoa, te ke ‘ilo‘i ai “ ‘oku ‘ikai ke fakamafasia ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni.”—1 Sione 5:​3, 4a.

18, 19. (a) Ko e hā ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi tu‘utu‘uni ‘a Sihová? (Sio ki he puha ‘oku fakakaveinga ko e “ Faka‘ehi‘ehi mei he Me‘a ‘Oku Fehi‘a Ai ‘a Sihová.”) (e) ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai fiema‘u mai ‘e he ‘Otuá ha me‘a ‘oku fu‘u lahi meiate kitautolu?

18 Ko e hā ‘a e ngaahi tu‘utu‘uni ‘a Sihová? Ko e ni‘ihi ‘o kinautolu ‘oku kau ki ai ‘a e tō‘onga kuo pau ke tau faka‘ehi‘ehi mei ai. Ko e fakatātaá, sio angé ki he puha ‘oku fakakaveinga ko e “ Faka‘ehi‘ehi mei he Me‘a ‘Oku Fehi‘a Ai ‘a Sihová.” Te ke ‘ilo‘i ai ha fakahokohoko ‘o e tō‘onga ‘oku fakahalaia‘i mahino ‘e he Tohi Tapú. ‘I he ‘uluaki sio ki aí, ‘oku ‘ikai nai ke hā ngali fu‘u kovi ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi tō‘onga ‘oku fakahokohoko aí. Ka ‘i he hili ‘a e fakalaulauloto ki he ngaahi konga Tohi Tapu ‘oku ‘así, ngalingali te ke sio ai ki he fakapotopoto ‘a e ngaahi lao ‘a Sihová. Ko hono fai ‘a e ngaahi liliu ‘i ho‘o tō‘ongá ‘e hoko nai ia ko e pole lahi taha kuo faifai ange peá ke fetaulaki mo iá. Neongo ia, ko e mo‘ui ‘i ha founga ‘oku fakahōifua ki he ‘Otuá ‘oku ‘omai ai ‘a e fiemālie mo e fiefia lahi. (Aisea 48:​17, 18) Pea ko e me‘a ia ‘e lava ke ke a‘usia. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i iá?

19 ‘Oku ‘ikai ‘aupito fiema‘u ‘e Sihova meiate kitautolu ha me‘a lahi ange ‘i he me‘a ‘oku lava ke tau faí. (Teutalonome 30:​11-14) ‘Okú ne ‘afio‘i ‘etau malavá mo hotau ngaahi ngata‘angá ‘o lelei ange ia ‘iate kitautolu. (Sāme 103:14) ‘Ikai ngata aí, ‘oku lava ke ‘omai ‘e Sihova kiate kitautolu ‘a e mālohi ke talangofua ai kiate iá. Na‘e tohi ‘e he ‘apositolo ko Paulá: “Ko e ‘Otua ko e toko taha ‘oku fai ki he‘ene lea, pea ‘e ‘ikai te ne fakangofua ke ‘ahi‘ahi‘i kimoutolu ‘o makehe atu ‘i ho‘omou mafai; kae kehe, te ne ngaohi fakataha mo e ‘ahi‘ahi hono hao‘anga foki mei ai, koe‘uhi ke lava hono kataki‘i.” (1 Kolinito 10:13) Ke tokoni‘i koe ke ke kātakí, ‘oku a‘u ‘o lava ke tokonaki atu ‘e Sihova kiate koe ‘a e “makehe atu ‘o e mafai.” (2 Kolinito 4:7) Hili hono kātekina ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahi lahi, na‘e lava ai ke pehē ‘e Paula: “ ‘Oku ou mafeia ‘a e me‘a kotoa pe ‘iate ia ‘oku ne fakakaukaua au.”—Filipai 4:13.

FAKATUPULEKINA ‘A E ‘ULUNGĀANGA FAKA‘OTUÁ

20. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘ulungāanga faka‘otua ‘oku totonu ke ke fakatupulekiná, pea ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ‘a e ngaahi me‘á ni?

20 Ko e mo‘oni, ‘oku kau ‘a e me‘a lahi ange ia ki hono fakahōifua‘i ‘a Sihová ‘i he faka‘ehi‘ehi pē mei he ngaahi me‘a ‘okú ne fehi‘a aí. ‘Oku toe fiema‘u ke ke ‘ofa ki he me‘a ‘okú ne ‘ofa aí. (Loma 12:9) ‘Ikai ‘okú ke ongo‘i ‘oku tohoaki‘i koe ki he fa‘ahinga ‘oku nau tatau mo koe ‘i he fakakaukaú, ngaahi mahu‘inga‘iá mo e ngaahi tu‘ungá? ‘Oku pehē foki mo Sihova. Ko ia, ako ke ‘ofa ‘i he ngaahi me‘a ‘oku ‘ofa ai ‘a Sihová. Ko e ni‘ihi ‘o e ngaahi me‘á ni ‘oku fakamatala‘i ia ‘i he Sāme 15:​1-5, ‘a ia ‘oku tau lau ai fekau‘aki mo e fa‘ahinga ‘oku vakai mai ‘a e ‘Otuá ko hono ngaahi kaume‘á. Ko e ngaahi kaume‘a ‘o Sihová ‘oku nau fakahāhā ‘a e me‘a ‘oku ui ‘e he Tohi Tapú ko e “fua ‘o e Laumalie.” ‘Oku kau ki ai ‘a e ngaahi ‘ulungāanga hangē ko e “ ‘ofa, fiefia, melino, kātaki-fuoloa, anga-lelei, lelei, tui, anga-malū mo e mapule‘i-kita.”—Kaletia 5:​22, 23NW.

21. Ko e hā te ne tokoni‘i koe ke ke fakatupulekina ‘a e ngaahi ‘ulungāanga faka‘otuá?

21 Ko hono lau mo ako ma‘u pē ‘a e Tohi Tapú ‘e tokoni‘i ai koe ke ke fakatupulekina ‘a e ngaahi ‘ulungāanga faka‘otuá. Pea ko hono ako ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ‘e he ‘Otuá ‘e tokoni‘i ai koe ke fakafehoanaki ho‘o ngaahi fakakaukaú mo e fakakaukau ‘a e ‘Otuá. (Aisea 30:​20, 21) Ko e lahi ange ho‘o ‘ai ke mālohi ‘a ho‘o ‘ofa kia Sihová, ko e lahi ange ai pē ia ‘a ho‘o holi ke mo‘ui ‘i ha founga ‘oku fakahōifua‘i ai ‘a e ‘Otuá.

22. Ko e hā te ke lava‘í kapau ‘okú ke mo‘ui ‘i ha founga ‘oku fakahōifua‘i ai ‘a e ‘Otuá?

22 ‘Oku fiema‘u ‘a e feinga ke mo‘ui ‘i ha founga ‘oku fakahōifua‘i ai ‘a Sihová. ‘Oku fakatatau ‘e he Tohi Tapú ‘a e liliu ‘a ho‘o mo‘uí ki hono hu‘i ‘a ho anga‘itangata motu‘á pea ‘ai kiate koe ha anga‘itangata fo‘ou. (Kolose 3:​9, 10) Ka ‘i he fekau‘aki mo e ngaahi tu‘utu‘uni ‘a Sihová, na‘e tohi ‘a e tokotaha-tohi-sāmé: “ ‘I hono tauhi ‘oku iku ai ki ha fu‘u totongi.” (Sāme 19:11) Ko koe foki te ke ‘ilo‘i ko e mo‘ui ‘i ha founga ‘oku fakahōifua‘i ai ‘a e ‘Otuá ‘oku fakapale‘i lahi. ‘I he fai peheé, te ke ‘oange ai ha tali ki he pole ‘a Sētané pea ‘ai ai ‘a e loto ‘o Sihová ke fiefia!

^ pal. 16 ‘Oku ‘ikai ‘uhinga ení ia ko e fa‘ahinga ‘oku nau fakafepaki‘i koé ‘oku pule‘i fakafo‘ituitui kinautolu ‘e Sētane. Ka ko Sētane ‘a e ‘otua ‘o e fokotu‘utu‘u ko eni ‘o e ngaahi me‘á pea ko e māmaní kotoa ‘oku ‘i hono mafaí. (2 Kolinito 4:4; 1 Sione 5:​19) Ko ia ai, ‘oku lava ke tau ‘amanekina ko e mo‘ui‘aki ha mo‘ui faka‘otuá ‘e hoko ia ko ha ‘alunga ta‘emanakoa, pea ‘e fakafepaki‘i koe ‘e he ni‘ihi.