Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

JAPTA TOTIN

Karem Tingting Blong God Long Saed Blong Laef

Karem Tingting Blong God Long Saed Blong Laef
  • ?Wanem tingting blong God long saed blong laef?

  • ?Wanem tingting blong God long fasin blong kilim pikinini long bel?

  • ?Olsem wanem yumi save soem respek long laef?

1. ?Hu i wokem olgeta samting we oli laef?

PROFET Jeremaea i talem se: “I tru, Jehova hem i God. Hem i God ya we i laef.” (Jeremaea 10:​10, NW ) Antap long hemia, Jehova God i Wokem olgeta laef samting. Ol spirit man we oli laef long heven oli talem long Hem se: “Yu yu mekem olgeta samting evriwan. Mo from we yu yu wantem olsem, yu yu mekem olgeta, nao oli stap, mo oli gat laef.” (Revelesen 4:11) King Deved i singsing blong presem God, hem i se: “Yu yu stamba blong laef blong olgeta samting.” (Ol Sam 36:9) Yes, laef hem i wan presen we God i givim.

2. ?God i mekem wanem blong yumi laef?

2 Jehova i givim olgeta samting we yumi nidim blong laef. (Ol Wok 17:28) Hem i givim kakae we yumi kakae, wota we yumi dring, win we yumi pulum, mo graon we yumi laef long hem. (Ol Wok 14:​15-17) Mo taem Jehova i givim olgeta samting ya, long semtaem hem i mekem we yumi glad long laef. Be blong rili harem gud fulwan long laef, yumi mas lanem ol loa blong God mo obei long ol loa ya.​—Aesea 48:​17, 18.

SOEM RESPEK LONG LAEF

3. ?Wanem tingting blong God long saed blong fasin blong Ken we i kilim Ebel i ded?

3 God i wantem we yumi gat respek long laef blong yumi wan mo laef blong ol narafala. Long taem blong Adam mo Iv, pikinini blong tufala ya, hemia Ken, i kros we i kros long smol brata blong hem Ebel. Jehova i givim woning long Ken se kros blong hem i save pulum hem blong mekem sin. Be Ken i no wantem lesin long woning ya. Nao hem i “kilim brata ya blong hem i ded.” (Jenesis 4:​3-8) Jehova i panisim Ken from we hem i kilim Ebel i ded.​—Jenesis 4:​9-11.

4. ?Long Loa blong Moses, olsem wanem God i soemaot stret tingting we man i mas gat long saed blong laef?

4 Plante taosen yia biaen, Jehova i givim ol loa long ol man Isrel blong halpem olgeta blong mekem wosip long hem long fasin we hem i glad long hem. From we God i yusum Moses blong talemaot loa ya long ol man Isrel, samtaem oli kolem loa ya se Loa blong Moses. Wan long ol loa ya i talem se: “Bambae yufala i no mas kilim man i ded.” (Dutronome 5:17) Hemia i soem long ol man Isrel se God i tinghae long laef, mo ol man oli mas respektem laef blong ol narafala.

5. ?Wanem tingting we yumi mas gat long fasin blong kilim bebi long bel?

5 ?Olsem wanem long wan bebi we i no bon yet? ?Yumi save talem se hem i wan laef? Folem Loa blong Moses, man i no gat raet blong kilim bebi we i stap yet long bel blong mama blong hem. Yes, bebi we i stap long bel blong mama blong hem, hem tu i wan laef we i sas tumas long ae blong Jehova. (Eksodas 21:​22, 23, NW; Ol Sam 127:3) Mo from samting ya i rong blong kilim bebi long bel.

6. ?From wanem i nogud blong gat filing ya we yumi no laekem nating wan man?

6 Sipos yumi gat respek long laef bambae yumi gat stret tingting long saed blong ol man raonabaot long yumi. Baebol i talem se: “Man we i no laekem . . . brata no sista blong hem, i stap agensem hem, hem i man blong kilim man i ded. Mo yufala i save finis, se ol man olsem, oli no gat laef ya we i no save finis.” (1 Jon 3:15) Sipos yumi wantem laef blong olwe, yumi mas karemaot olkaen filing long hat blong yumi blong no laekem nating narafala man, from we fasin ya blong no laekem narafala man, hem nao i stamba blong plante raf fasin. (1 Jon 3:​11, 12) I impoten tumas we yumi lanem blong lavlavem yumi.

7. ?Wanem sam fasin we oli soem se man i no gat respek long laef blong hem?

7 ?Olsem wanem long prapa laef blong yumi? ?Yumi mas gat respek long laef ya? Bighaf blong ol man oli no wantem ded, be sam man oli pleplei wetem laef jes blong gat gud taem nomo. Eksampol, sam man oli smok tabak, oli kakae betelnat no oli tekem drag blong harem gud nomo. Ol fasin olsem oli save spolem bodi, mo plante taem oli kilim man i ded. Wan man we i stap tekem ol samting ya i kam long bodi blong hem, hem i no gat respek long laef. Ol fasin ya oli doti long lukluk blong God. (Rom 6:19; 12:1; 2 Korin 7:1) Sipos yumi wantem we God i glad long wosip blong yumi, yumi mas sakemaot ol fasin ya. Samtaem i had we i had tumas blong mekem olsem, be Jehova i save halpem yumi. Mo hem i glad tumas blong luk we yumi traehad blong gat respek long laef from we yumi tingbaot se hemia wan presen we hem i givim.

8. ?From wanem yumi mas tingbaot oltaem sipos ol samting raon long yumi, no samting we yumi mekem, oli sef no oli denja?

8 Sipos yumi gat respek long laef, bambae yumi tingbaot oltaem se, ?Ol samting raon long yumi, no ol samting we yumi mekem, oli sef no oli denja? I nogud yumi gat fasin ya we yumi no kea. Sipos i gat wan samting no wan pleplei we i save kilim yumi i ded no givim bigfala kil long yumi, bambae yumi no mekem pleplei ya jes blong harem gud no blong traem luk sipos yumi naf. Bambae yumi no draevem trak krangke, mo bambae yumi no joen long ol spot we oli putum laef blong yumi long denja. (Ol Sam 11:5) Loa we God i givim long Isrel bifo i talem olsem se: “Sipos yufala i wokem wan haos we ruf blong hem i flat, blong man i save go spel long hem, be bambae yufala i mas mekem rel i goraon long hem. Nao sipos wan man i foldaon i ded, be bambae i no gat man i save jajem yufala from.” (Dutronome 22:8) Taem yumi tingbaot bigfala tingting insaed long loa ya, bambae yumi meksua se ol samting long haos blong yumi oli gud. Eksampol, sipos i gat sam step long haos blong yumi we oli brokbrok, i gud blong fiksimap, blong bambae i no gat man i foldaon mo i kasem kil from. Sipos yu yu gat wan trak, meksua se ol samting long hem oli wok gud blong i no gat aksiden. Sipos sam samting i brok long haos no trak blong yu i gud blong fiksimap, from we hemia i save stap olsem wan denja long yu mo long narafala man tu.

9. ?Sipos yumi gat respek long laef, bambae yumi mekem wanem long ol anamol?

9 ?Olsem wanem long laef blong ol anamol? Hemia tu i tabu long ae blong God we hem i Wokem olgeta samting. God i letem man i kilim anamol i ded blong kasem kakae blong hem no blong wokem klos blong hem. Mo God i no agensem man we i kilim wan anamol i ded from we anamol ya i wantem kakae hem. (Jenesis 3:21; 9:3; Eksodas 21:28) Be i no stret nating blong mekem i strong long ol anamol no blong kilim olgeta i ded olsem wan pleplei nomo. Hemia i no soem respek nating long laef olsem wan samting we i tabu.​—Ol Proveb 12:10.

SOEM RESPEK LONG BLAD

10. ?Olsem wanem Jehova i soemaot se laef i stap long blad?

10 Afta we Ken i kilim brata blong hem, Ebel, i ded, Jehova i talem long hem se: “Blad blong hem i ron i go long graon, mo blad ya i stap krae long mi.” (Jenesis 4:10) Taem God i tokbaot blad blong Ebel, hem i stap tokbaot laef blong Ebel. Ken i karemaot laef blong Ebel, mo naoia Ken i mas kasem panis. I olsem se blad, no laef, blong Ebel i stap singaot i go long Jehova blong Hem i stretem samting ya. Afta we bigfala wota i kavremap wol long taem blong Noa, God i soemaot bakegen se laef i stap long blad. Bifo long taem ya, ol man oli stap kakae frut, ligim mo narafala samting olsem, be oli no stap kakae mit. Be afta we Bigfala Wota i godaon, Jehova i talem long Noa mo ol pikinini boe blong hem se: “Fastaem, mi mi givim ol kakae nomo long yufala blong yufala i kakae, be i stat naoia, mi givim ol samting ya tu [olgeta anamol blong wol ya] long yufala, blong oli kam mit blong yufala blong kakae.” Be God i givim loa ya tu long olgeta se: “Bambae yufala i no save kakae mit we blad blong hem i stap long hem yet. Yufala i mas letem blad blong hem i ronaot fastaem, finis bambae yufala i save kakae. Mi mi blokem samting ya, from we laef i stap long blad.” (Jenesis 1:29; 9:​3, 4) I klia se long lukluk blong Jehova, laef i stap long blad blong anamol mo man.

11. ?Wanem loa long saed blong blad we ol man oli mas folem afta long taem blong Noa?

11 Yumi soem respek long blad taem yumi no kakae blad. Long Loa we Jehova i givim long ol man Isrel, hem i givim oda ya se: “Sipos wan long yufala . . . i go lukaot mit, nao i holem wan anamol no wan pijin we i klin long fes blong mi, mo i kilim, hem i mas kafsaedem blad blong hem i go long graon mo i mas berem . . . Mi talem long yufala, se yufala i no mas kakae mit blong anamol we blad blong hem i stap long hem yet.” (Levitikas 17:​13, 14) Jehova i talem bakegen loa ya blong no kakae blad blong anamol we hem i bin givim long Noa samwe long 800 yia bifo. Taswe hem i soemaot klia tingting blong hem se: Ol man blong hem oli save kakae mit blong anamol be oli no mas kakae blad blong hem. Oli mas kafsaedem blad ya i go long graon​—hemia i olsem saen se oli givimbak laef blong anamol ya i go long God.

12. ?Tabu spirit i lidim ol faswan Kristin blong folem wanem rul long saed blong blad we i stret yet blong yumi tede?

12 Semfala loa ya i stap tu long ol Kristin. Ol aposol mo sam narafala olfala we oli lidim wok blong ol Kristin long faswan handred yia oli mekem miting wanples blong tekem wan desisen se wanem ol loa we olgeta Kristin oli mas folem. Desisen we oli tekem i olsem: “Mifala i glad blong folem tingting we Tabu Spirit i soem long mifala, se bambae mifala i no putum sam narafala loa long yufala, we bambae i olsem wan hevi samting long yufala, antap long ol rul ya we i stret blong yufala i folem. Ol rul ya i olsem. Bambae yufala i no kakae ol kakae ya we man i yusum finis blong mekem wosip long ol narafala god. Mo bambae yufala i no kakae blad. Mo bambae yufala i no kakae anamol we man i jokem nek blong hem nomo, we blad i stap yet long mit blong hem. Mo bambae yufala i no mekem nogud wetem woman.” (Ol Wok 15:​28, 29; 21:25) Taswe yumi ‘no mas kakae blad.’ Long lukluk blong God, rul ya i impoten sem mak olsem we yumi stap longwe long fasin blong wosipim aedol mo fasin blong slip olbaot.

?Sipos dokta i talem se yu no mas dring bia, yu ting se i oraet blong hangem plastik bia i go long string blong yu?

13. Talem wan pijatok we i soemaot from wanem oda ya blong no kakae blad i minim tu se oli no mas hangem plastik blad long yumi.

13 ?Olsem wanem? ?Rul ya blong no kakae blad i save laenap tu wetem fasin ya blong putum blad blong narafala long bodi blong yumi? Yes hem i laenap. Tingbaot pijatok ya: Dokta i talem long yu se yu no mas dring waen no bia. ?Ale, yu ting se i oraet nomo sipos oli hangem plastik long yu wetem bia insaed long hem nao bia ya i pastru long ol string blong bodi blong yu? !Nogat, hemia i sem mak nomo olsem se yu dring bia ya stret long maot blong yu! Long sem fasin, taem Baebol i talem se yumi no mas kakae blad, hemia i min se yumi no mas tekem blad i kam insaed long bodi blong yumi nating. Oda ya se yumi no mas kakae blad i min se bambae yumi no save letem eni man i putum blad long ol string blong yumi.

14, 15. ?Sipos dokta i talem se wan Kristin i nidim blad, Kristin ya bambae i mekem wanem? ?Mo from wanem Kristin ya bambae i mekem olsem?

14 ?Olsem wanem sipos wan Kristin i kasem bigfala kil no sipos dokta i mas katem hem from wan bigfala sik? ?Olsem wanem nao sipos ol dokta oli talem long Kristin ya se hem i mas tekem blad sipos no bambae hem i ded? Tru ya, i no gat wan Kristin we i wantem ded. Olgeta Kristin oli tingbaot laef olsem wan sas presen we God i givim, taswe bambae oli agri blong tekem enikaen narafala tritmen we i no gat blad long hem. Yes, wan Kristin bambae i go luk dokta mo bambae i agri long enikaen tritmen we i no gat blad long hem.

15 ?I stret we wan Kristin i brekem loa blong God from we hem i wantem sevem sotfala laef blong hem long rabis wol ya? Jisas i talem se: “Man we i wantem sevem laef blong hem, hem bambae i lusum laef blong hem, be man we i lusum laef blong hem from mi, hem bambae i kasem laef blong hem.” (Matiu 16:25) Yumi no wantem ded. Be sipos yumi brekem loa blong God blong traem sevem laef we yumi gat naoia, maet yumi save lusum laef we i no save finis long fiuja. Taswe, yumi waes sipos yumi trastem se loa blong God i stret olgeta. Mo yumi mas bilif strong se sipos yumi ded, God ya we hem i Stamba blong Laef, bambae i tingbaot yumi, mo bambae i givimbak sas presen ya laef, long yumi.​—Jon 5:​28, 29; Hibrus 11:6.

16. ?Ol man blong God oli gat strong tingting blong mekem wanem long saed blong blad?

16 Tede, ol gudfala man blong wok blong God oli gat strong tingting blong folem oda blong hem long saed blong blad. Bambae oli no kakae enikaen kakae we blad i stap long hem. Mo bambae oli no letem dokta i tritim wan sik blong olgeta wetem blad. * Oli sua fulwan se Jehova God we hem nao i wokem blad, hem i save wanem samting we i gud long bodi blong yumi. ?Yu yu bilif fulwan se hem i gat save long saed ya?

WAN ROD NOMO WE I STRET BLONG YUSUM BLAD

17. ?Long Isrel bifo, wanem wan rod nomo we Jehova God i luk se i stret rod blong yusum blad?

17 Loa blong Moses i tokbaot wan rod nomo we i stret blong yusum blad. Jehova i tokbaot wosip we ol man Isrel oli mas mekem bifo, mo i givim oda ya se: “Olgeta samting we i gat laef, be laef blong olgeta i stap long blad blong olgeta. Taswe mi mi mekem rod blong yufala se yufala i save kilim anamol, mo pris i save kafsaedem blad blong hem i go long Olta ya blong mi, blong tekemaot ol sin blong yufala. Blad . . . i save tekemaot ol sin blong yufala.” (Levitikas 17:11) Taem ol man Isrel oli mekem wan sin, oli save askem God blong fogivim sin blong olgeta sipos oli kilim wan anamol mo mekem blad blong hem i ron long olta long haos prea no tempol blong God. Rod ya nomo we i stret blong man i yusum blad, hemia taem oli mekem ol sakrefaes.

18. ?Wanem blesing we yumi save kasem from blad blong Jisas we i ron?

18 Ol trufala Kristin oli no moa stap aninit long Loa blong Moses. Taswe, oli no moa kilim anamol blong givim olsem sakrefaes mo oli no moa mekem blad blong anamol ya i ron long wan olta. (Hibrus 10:1) Be, fasin ya we ol man Isrel bifo oli stap kafsaedem blad blong anamol i go long olta, hem i pija blong wan narafala sakrefaes we i sas moa, mo we hem i moagud. Hemia sakrefaes blong Pikinini blong God, Jisas Kraes. Long Japta 5 blong buk ya, yumi lanem se Jisas i ded from yumi taem i letem blad blong hem i ron olsem wan sakrefaes. Nao hem i gobak long heven, mo i givim praes blong blad blong hem i go long God wan taem nomo. (Hibrus 9:​11, 12) Long rod ya nao, God i save fogivim ol sin blong yumi mo yumi save gat hop blong laef olwe long fiuja. (Matiu 20:28; Jon 3:16) !Tru ya, blad hem i wan impoten samting tumas! (1 Pita 1:​18, 19) Bilif we yumi gat long blad ya blong Jisas we i ron, hemia nomo i save sevem laef blong yumi.

?Olsem wanem yu yu save soem respek long laef mo blad?

19. ?Yumi mas mekem wanem sipos yumi no wantem gat “fol” from laef blong ol man?

19 !Yumi save talem bigfala tangkiu long Jehova God from lav we hem i soemaot taem hem i givim presen ya laef! Samting ya i mas pulum yumi blong wantem talemaot long olgeta man se olgeta tu oli gat janis blong kasem laef we i no save finis, tru long sakrefaes blong Jisas. Sipos yumi tinghae long laef blong ol man raonabaot long yumi, olsem we God i tingbaot laef blong olgeta, samting ya bambae i pusum yumi blong mekem wok ya wetem strong tingting. (Esikel 3:​17-21) Sipos yumi mekem gud wok ya, bambae yumi save talem sem mak olsem aposol Pol se: “Sipos wan long yufala i lus, be i no fol blong mi, from we mi mi no haedem wan samting long yufala, mi talemaot finis long yufala, olgeta samting we God i wantem.” (Ol Wok 20:​26, 27) Taem yumi tokbaot God mo ol promes blong hem long ol man, hemia wan gudfala rod blong soemaot se yumi tinghae long laef mo long blad.

^ par. 16 Blong save sam narafala rod no tritmen we oli tekem ples blong blad, ridim pej 13-17 long smol buk ya How Can Blood Save Your Life? (Franis mo Inglis) we ol Witnes blong Jehova oli wokem.