Skip to content

Al lor tablo konteni

CHAPITRE TREIZE

Fason ki Bondié considere la vie

Fason ki Bondié considere la vie
  • Couma eski Bondié considere la vie?

  • Couma eski Bondié considere l’avortement?

  • Couma eski nou kapav montré respé pou la vie?

1. Kisannla ki finn crée tou kitsoz?

PROPHETE Jérémie ti dire: “Avredir, Jéhovah Li-mem Bondié. Li-mem Bondié vivant.” (Jérémie 10:10) En plus, Jéhovah Li-mem Createur tou kitsoz. Bann creature dan le ciel ti dire Li: “To finn crée tou kitsoz, ek a cause to volonté sa bann kitsoz-la finn existé ek zot finn crée.” (Révélation 4:11) Dan enn cantik pou loué Jéhovah, le Roi David ti dire: “To-mem la-source la vie.” (Psaume 36:9) Oui, la vie li enn cadeau ki Bondié finn donné.

2. Ki Bondié donne nou pou preserve nou la-vie?

2 Jéhovah donne nou seki nou bizin pou preserve nou la-vie. (Actes 17:28) Li donne nou mangé, de l’eau pou boire, l’air pou nou respiré, ek la terre pou nou resté. (Actes 14:15-17) Jéhovah finn faire tousala dan enn fason ki rann nou la-vie agreable. Mais, pou nou kapav profite la vie bien, nou bizin aprann bann la-loi Jéhovah ek obeir zot.—Isaïe 48:17, 18.

MONTRÉ RESPÉ POU LA VIE

3. Couma Bondié finn considere sa crime ki Caïn finn faire-la?

3 Bondié envie ki nou ena respé pou la vie. Li envie ki nou respecté nou la-vie, ek la vie lezot aussi. Par exemple, dan lepok Adam ek Ève, zot garson Caïn ti bien en colere kont so frere Abel. Jéhovah ti averti Caïn ki so colere ti kapav faire li commette enn peché grave. Mais, Caïn pa finn ecoute sa l’avertissement-la. Li ‘finn tombe lor Abel so frere, ek li finn touye li.’ (Genèse 4:3-8) Jéhovah ti puni Caïn parski li ti touye so frere.—Genèse 4:9-11.

4. Dan la Loi mosaïk, couma Bondié ti montré fason ki nou bizin considere la vie?

4 Environ 2,400 an apré, Jéhovah ti donne so peuple bann la-loi ki ti pou aide zot servi Li couma bizin. Jéhovah ti servi prophete Moïse pou donne sa bann la-loi-la. A cause sa, parfois appel sa la Loi mosaïk. Enn partie la Loi mosaïk dire: “Fodé pa to touye dimoune.” (Deutéronome 5:17) Sa la-loi-la ti montré bann Israélite ki la vie bann dimoune ena enn grand valeur devant lizié Bondié, ek ki nou bizin ena enn grand respé pou la vie lezot dimoune.

5. Couma nou bizin considere l’avortement?

5 Mais, ki nou kapav dire lor la vie enn ti-baba ki pankor né? Eh bien, dapré la Loi mosaïk, tire la vie enn ti-baba ki dan ventre so mama, ti enn kitsoz ki bien mauvais. Oui, mem la vie enn zenfant ki pankor né, ena enn grand valeur pou Jéhovah. (Exode 21:22, 23; Psaume 127:3) Sa vedir ki l’avortement li enn kitsoz ki bien mauvais.

6. Kifer fodé pa nou ena la haine pou nou prochain?

6 Ena respé pou la vie vedir aussi ena enn bon l’opinion lor lezot. La Bible dire: “Tou dimoune ki ena la haine pou so frere, li enn criminel, et zot koné ki pena okenn criminel ki ena la vie eternel dan li.” (1 Jean 3:15) Si nou envie gagne la vie eternel, nou bizin tire tou la-haine ki kapav ena dan nou leker. Kifer? Parski la plupart du temps, la haine li racine la violence. (1 Jean 3:11, 12) Alors, li bien important ki nou aprann ena l’amour pou nou prochain.

7. Couma certain dimoune montré ki zot pena respé pou la vie?

7 Mais, couma nou kapav montré respé pou nou prop la-vie? Normalement, personne pa envie mort, mais ena ki riské zot la-vie zis pou zot gagne plaisir. Par exemple, ena ki fume cigarette, mache feuille betel, ou-bien prend la-drogue zis pou plaisir. Sa bann kitsoz-la, zot dangereux pou la santé. Ek bien souvent bann ki prend sa bann kitsoz-la, zot trouve la mort. Enn dimoune ki ena l’habitude prend sa bann kitsoz-la, pa pé montré ki li considere so la-vie couma enn kitsoz ki sacré. Sa bann kitsoz-la, zot malprop devant lizié Bondié. (Romains 6:19; 12:1; 2 Corinthiens 7:1) Si nou envie servi Bondié couma bizin, li bien important ki nou arrete sa bann pratik-la. Mem si li bien difficile, Jéhovah kapav donne nou l’aide ki nou bizin. Ek Li apprecié zeffort ki nou faire pou prend soin nou la-vie ek considere li couma enn cadeau ki ena enn grand valeur—enn cadeau ki Bondié finn donne nou.

8. Kifer fodé pa nou blié ki li important ki nou prend bann precaution en rapport ar securité?

8 Si nou ena respé pou la vie, touletan nou pou rappel ki li important ki nou prend bann precaution en rapport ar securité. Nou pa pou faire negligeant, ek nou pa pou prend bann risk, zis par plaisir, ou-soit parski nou content gagne enn certaine sensation. Nou pou evite roule brite, ek nou pou evite bann sport ki violent ek dangereux. (Psaume 11:5) Ena bien longtemps, Bondié ti donne sa la-loi-la en Israël: “Si to range enn nouveau lakaz, to bizin mette enn muraille autour to terrasse. Coumsa to pa pou responsable si enn kikenn mort, parski li finn sap la-haut, li finn tombé.” (Deutéronome 22:8) Dapré sa principe-la, nou bizin veillé ki nou lakaz pa presente okenn danger. Par exemple, nou l’escalier bizin en bon etat pou ki personne pa glissé, tombé, ek blesse-li. Si ou ena ou prop l’auto, ou bizin faire sur ki li pa represente okenn danger. Pa laisse ou lakaz ou-soit ou l’auto vinn enn danger pou ou-mem ou-soit pou lezot.

9. Si nou ena respé pou la vie, couma eski nou pou traite bann zanimo?

9 Ki nou kapav dire lor la vie bann zanimo? Sa aussi li sacré pou nou Createur. Bondié permette ki touye bann zanimo pou mangé, pou nou faire linge ou-soit pou defann nou. (Genèse 3:21; 9:3; Exode 21:28) Mais seulement, li pa bon si nou pena pitié envers bann zanimo, ou-soit si nou touye zot zis pou amusé, parski sa pou montré ki nou pena okenn respé pou la vie, ki pourtant enn kitsoz sacré.—Proverbes 12:10.

MONTRÉ RESPÉ POU DI-SANG

10. Couma Jéhovah finn montré ki ena enn rapport entre la vie ek di-sang?

10 Apré ki Caïn ti touye so frere Abel, Jéhovah ti dire Caïn: “Di-sang to frere pé crié vers moi depuis lor la terre.” (Genèse 4:10) Kan Bondié ti pé koz lor di-sang Abel, Li ti pé koz surtout lor la vie Abel. Caïn finn tire la vie Abel, alors li ti bizin gagne enn punition. Coumadir di-sang, setadir la vie Abel, ti pé crié vers Jéhovah pou ki Li faire la justice. Nou retrouve rapport ki ena entre la vie ek di-sang, kan nou lire seki la Bible dire concernant lepok apré deluge. Avant deluge, bann dimoune ti mange zis bann fruit, bann legume, ek bann cereale. Apré deluge, Jéhovah ti dire Noé ek so bann garson: “Zot gagne droit mange tou bann zanimo. Pareil couma tou bann plante, mo donne zot tousala.” Seulement Bondié ti defann zot pou faire enn kitsoz. Li ti dire: “Seulement, la chair avek so nâme, [ou-soit so la-vie] setadir so di-sang, fodé pa zot mangé.” (Genèse 1:29; 9:3, 4) Alors nou trouvé ki Jéhovah faire enn rapport direct entre la vie ek di-sang so bann creature.

11. Depuis lepok Noé, dan ki fason Bondié ti defann servi di-sang?

11 Nou montré respé pou di-sang kan nou pa mange li. Jéhovah ti donne bann Israélite sa la-loi-la: “N’importe kisannla ki attrape enn zanimo sauvage ou-soit enn zoiseau ki kapav mangé, li pou bizin alors verse so di-sang ek couvert li ar la poussiere. . . . Mo ti dire bann garson Israël: ‘Fodé pa zot mange di-sang n’importe ki la chair.’” (Lévitique 17:13, 14) La loi ki Bondié ti donne Noé 800 an avant, ti toujours en vigueur. Fason pensé Jéhovah ti clair: So bann serviteur gagne droit mange la viande bann zanimo, mais pa zot di-sang. Zot ti bizin verse di-sang-la lor la terre, lerla dan enn maniere symbolik, la vie sa creature-la ti pou ré-vinn pou Bondié.

12. Ki commandement concernant di-sang, ki encore toujours en vigueur zordi, l’esprit saint ti donné dan premier siecle?

12 Ena enn commandement pareil coumsa pou bann chrétien. Dan premier siecle bann zapotre ek bann ki ti prend la tête parmi bann disciple Jésus, ti joinde ensam pou decidé ki bann la-loi tou bann chrétien ti bizin obeir. Zot finn tire sa conclusion-la: “L’esprit saint ek nou-mem, nou finn decidé pou pa ajoute encore fardeau lor zot, a part sa bann kitsoz ki necessaire-la: Pa mange bann kitsoz ki’nn sacrifié ar bann zidole, pa prend di-sang ek pa mange bann zanimo ki finn mort touffé [seki vedir ki so di-sang reste dan so la-viande], ek pa commette fornication.” (Actes 15:28, 29; 21:25) Alors nou bizin “pa prend di-sang.” Pou Bondié, pa prend di-sang li ena mem l’importance ki pa commette l’idolatrie ek l’immoralité sexuel.

Si ou docteur dire ou pa prend lalkol, eski ou pou mette li direct dan ou la-veine a travers enn seringue?

13. Montré par enn l’exemple kifer pa prend di-sang vedir pa mette di-sang dan nou lekor par enn transfusion.

13 Sa commandement pou pa prend di-sang-la, eski li implik aussi pa mette di-sang dan nou lekor par enn transfusion? Oui. Anou prend enn l’exemple: Supposé enn docteur dire ou pa boire okenn la-boisson alkolik. Eski sa vedir ki ou pa gagne droit boire lalkol, mais ki ou kapav mette li direct dan ou la-veine a travers enn seringue? Jamais! Pareil, pa prend di-sang vedir pa laisse sa rente dan nou lekor ditou. Alors l’ordre ki nou finn gagné pou pa prend di-sang, vedir ki nou pa pou donne personne permission pou mette di-sang dan nou la-veine.

14, 15. Si bann docteur dire enn chrétien ki li bizin mette di-sang, ki li pou faire, ek kifer?

14 Mais ki pou arrivé si enn chrétien finn bien blessé, ou si li bizin faire enn grand l’operation? Supposé bann docteur dire ki si li pa mette di-sang, li pou mort. Bien-sur, chrétien-la pa envie mort. Pou preserve so la-vie—enn cadeau ki Bondié finn donne li—sa chrétien-la pou accepté enn qualité traitement ki pa servi di-sang dan enn fason ki Bondié condamné. Alors li pou rod sa bann qualité traitement-la, si zot disponible, ek li pou aussi accepté bann lezot fason pou traite enn dimoune dan place servi di-sang.

15 Eski enn chrétien pou desobeir la loi Bondié zis pou ki li kapav vive enn tipé pli longtemps dan sa system-la? Jésus ti dire: “Seki envie sauve so nâme [setadir so la-vie] pou perdi li, mais seki perdi so nâme a cause moi pou gagne li.” (Matthieu 16:25) Nou pa envie mort. Mais si nou desobeir la loi Bondié pou nou essaye sauve nou la-vie, nou pou ena grand chance perdi la-vie eternel. Alors li bien important ki nou mette nou confiance dan la loi ki Bondié finn donné, ek ki juste. Nou kapav sur ki mem si nou mort, Bondié ki finn donne nou la vie, pa pou blié nou. Li pou redonne nou la vie, ki enn grand cadeau. Li pou ressuscite nou kan l’heure arrivé.—Jean 5:28, 29; Hébreux 11:6.

16. Ki bann serviteur Bondié bien decidé pou faire concernant di-sang?

16 Zordi bann fidel serviteur Bondié, zot bien decidé pou suive so direction lor di-sang. Zot pa pou mange nanyin ki ena di-sang ladan. Zot pa pou accepté di-sang pou bann raison medical aussi. * Zot sur ki Bondié, ki finn crée di-sang, koné ki pli bon pou zot. Eski ou croire sa ou aussi?

SEL BON FASON POU SERVI DI-SANG

17. Longtemps en Israël, ki sel fason servi di-sang Bondié ti accepté?

17 La Loi mosaïk ti montré ki ena enn sel bon fason pou servi di-sang. Jéhovah ti dire bann Israélite concernant fason ki zot ti bizin adore Li: “Nâme [setadir la vie] enn dimoune, li dan so di-sang, ek moi mo finn mette sa lor l’autel pou zot, pou couvert peché zot nâme, parski c’est di-sang ki couvert peché.” (Lévitique 17:11) Kan bann Israélite ti faire peché, zot ti kapav gagne pardon zot peché kan zot ti offert enn zanimo en sacrifice, ek zot ti verse inpé so di-sang lor l’autel dan tabernacle, ek plitar dan temple Bondié, kan li ti fini construire. Sa-mem ki ti sel bon fason pou servi di-sang.

18. Ki bann benediction nou gagné grace a di-sang ki Jésus finn versé?

18 Bann vrai chrétien pa enba la Loi mosaïk, alors zot pa faire bann sacrifice zanimo ek zot pa verse di-sang sa bann zanimo-la lor enn l’autel. (Hébreux 10:1) Seulement, sa di-sang ki ti versé longtemps lor l’autel en Israël-la, ti pé attire l’attention lor enn lot sacrifice ki ena beaucoup plus valeur, setadir sacrifice Jésus Christ, Garson Bondié. Couma nou finn aprann dan chapitre 5 sa livre-la, Jésus finn donne so la-vie pou nou, kan li finn verse so di-sang couma enn sacrifice. Apré sa, li finn monte dan le ciel, ek li finn donne Bondié valeur so di-sang ki li finn versé enn fois pou tou. (Hébreux 9:11, 12) Sa-mem ki finn permette nou gagne pardon pou nou bann peché ek ki finn ouvert enn chemin pou nou gagne la vie eternel. (Matthieu 20:28; Jean 3:16) Sa fason ki finn servi sa di-sang-la ti vrai-mem important! (1 Pierre 1:18, 19) Zis la foi dan di-sang ki Jésus finn versé, pou permette nou gagne delivrance.

Couma eski ou kapav montré respé pou la vie ek di-sang?

19. Ki nou bizin faire pou reste “innocent concernant di-sang tou bann dimoune”?

19 Nou kapav vrai-mem ena enn grand reconnaissance envers Jéhovah pou sa cadeau ki Li finn donne nou-la, setadir la vie! Eski sa pa pousse nou pou al dire lezot dimoune couma zot aussi zot kapav gagne la vie eternel grace a la foi dan sacrifice Jésus? Pareil couma Jéhovah, nou aussi nou montré enn l’interet ar la vie bann dimoune, alors nou bien content pou preche sa bon nouvel-la. (Ézékiel 3:17-21) Si nou prend sa responsabilité-la couma bizin, nou pou kapav dire, pareil couma l’apotre Paul: “Mo innocent concernant di-sang tou bann dimoune parski mo pa finn hesité pou dire zot tou seki Bondié ena l’intention pou faire.” (Actes 20:26, 27) Koz ar dimoune lor Bondié ek seki Li pou faire, li enn bon fason pou montré ki nou ena enn grand respé pou la vie ek pou di-sang.

^ par. 16 Pou gagne plus renseignement lor lezot traitement ki kapav accepté dan place transfusion, guette chapitre “ Des substituts de qualité ” dan brochure Comment le sang peut-il vous sauver la vie ? publié par bann Témoins de Jéhovah.