Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

PENE TAI NGAURU MA TORU

To te Atua Manako i te Ora

To te Atua Manako i te Ora
  • Eaa to te Atua manako i te ora?

  • Eaa to te Atua manako no te titiri pepe?

  • Akapeea tatou i te akangateitei anga i te ora?

1. Naai i anga i te au mea ora ravarai?

“KO IEHOVA ra te Atua mou,” i karanga ai te peroveta ko Ieremia. “Koia te Atua ora.” (Ieremia 10:10) Tei maata atu, ko te Atua ko Iehova Tei Anga i te au mea ora katoatoa. Kua karanga te au mea ora o te rangi kiaia: “Naau oki i anga i te au mea ravarai nei, e no toou inangaro i mou ei e i angaiaʼi ratou.” (Apokalupo 4:11) I roto i tetai imene akapaapaa i te Atua, kua karanga te Ariki ko Davida e: “Tei ia koe oki te tumu o te ora.” (Salamo 36:9) No reira, e apinga aroa, te ora, mei te Atua.

2. Eaa ta te Atua e rave ana no te akono i to tatou oraanga?

2 Te akono katoa ra a Iehova i to tatou oraanga. (Angaanga 17:28) Te oronga maira aia i te kai ta tatou ka kai, te vai ta tatou ka inu, te reva ta tatou ka akaea, e te enua ta tatou ka noo ki runga. (Angaanga 14:​15-17) Kua rave a Iehova i teia na roto i tetai mataara tei akariro ra i te oraanga ei mea rekareka. Inara e rekareka maata ai i te oraanga ki tona ki katoa, te anoanoia ra tatou kia apii i te au ture a te Atua e te akono ia ratou.​—Isaia 48:​17, 18.

AKANGATEITEIANGA I TE ORA

3. Eaa to te Atua manako i te taia anga a Abela?

3 Ka inangaro te Atua ia tatou kia akangateitei i te ora​—to tatou uaorai e to tetai atu. Ei akaraanga, i te tuatau o Adamu raua ko Eva, kua riri tikai ta raua tamaiti ko Kaina i tona teina ko Abela. Kua akamatakite a Iehova ia Kaina e ka arataki atu tona riri ki te ara pakari. Kua kopae a Kaina i te reira akamatakiteanga. ‘Tei runga aia i tona teina ia Abela, e kua tamate iora iaia.’ (Genese 4:​3-8) Kua akautunga a Iehova ia Kaina no te taanga i tona teina.​—Genese 4:​9-11.

4. I roto i te Ture a Mose, akapeea te Atua i te akataka anga i te manako tau o te ora?

4 E tauatini ua atu mataiti i muri mai, kua oronga a Iehova i te au ture ki te ngati Iseraela ei tauturu ia ratou i te tavini iaia ma te tau. No te mea kua orongaia teia au ture na roto i te peroveta ko Mose, kua kapikiia ratou i etai au taime ko te Ture a Mose. Te karanga ra tetai tuanga o te ture a Mose e: “Auraka rava koe e ta ua.” (Deuteronomi 5:17) Te akaari maira teia ki te ngati Iseraela e te akapuapinga ra te Atua i te ora tangata e kia akapuapinga te tangata i te ora o tetai atu.

5. Eaa to tatou manako no te titiri pepe?

5 Akapeea te ora o tetai pepe kare i anauia? Kia tau ki te Ture a Mose, e tarevake te tamate i tetai pepe i roto i te vairanga o tona metua vaine. Ae, noatu taua ora ra e mea akaperepereia kia Iehova. (Exodo 21:​22, 23; Salamo 127:3) Tera te aiteanga e tarevake te titiri pepe.

6. No teaa ra tatou ka kore ei e makitakita i to tatou tangata tupu?

6 Te akangateiteianga i te ora ka kapiti mai te manako anga tau i te au taeake tangata. Te karanga ra te Pipiria: “Ko tei makitakita i tona taeake, e ta tangata ïa: kua kite oki kotou e, kare o te ta tangata ra e ora mutu kore e vai i roto iaia.” (1 Ioane 3:15) Me ka inangaro tatou i te ora mutu kore, ka anoanoia tatou kia uuti tumu mei roto i to tatou ngakau tetai ua atu makitakita anga i to tatou tangata tupu, no te mea ko te makitakita te tumu o te maata anga o te ta ua. (1 Ioane 3:​11, 12) E mea puapinga kia apii tatou i te aroa i tetai e tetai.

7. Eaa etai au angaanga te akangateitei kore ra i te ora?

7 Akapeea ra te akangateiteianga i to tatou uaorai ora? Tei matauia kare te tangata e inangaro i te mate, inara te rokoia ra etai pae e te tumatetenga na roto i te ravenga kanga ua. Ei akaraanga, te kai ra te manganui i te avaava, te kai ra i te maruana, me kore te kai ra i te apinga akakona ei au akakoro anga no te tamataora. Te riro ra taua au apinga ei takino i te kopapa e i te maata anga o te taime te tamate ra i te aronga e kai ra i te reira. Te tangata te matau ra i te kai i teia au apinga kare e manako ana i te ora ei mea tapu. E viivii teia au mea i roto i te mata o te Atua. (Roma 6:19; 12:1; 2 Korinetia 7:1) E tavini ei i te Atua ma te tau, ka anoanoia tatou kia akaruke i taua au angaanga. Noatu e penei e ngata tikai i te rave atu, ka rauka ia Iehova i te oronga mai i te tauturu tei anoanoia e tatou. E te ariki ra aia i te tauta anga ta tatou ka rave no te akono i to tatou ora ei apinga akaperepereia mei ko iaia.

8. No teaa ra tatou ka akamanako meitaki ei i te anoano kia matakite ma te mako?

8 Me e akangateitei anga to tatou i te ora, ka akamanako tamou tatou i te anoano kia matakite ua rai ma te mako. Kare tatou e mako kore e kare e tuku ia tatou ki roto i te tumatetenga ei kanga ua anga me kore ei tarekareka anga. Ka kopae tatou i te akaoro mako kore ua e te au tipoti ta ua me kore te kino. (Salamo 11:5) Te akakite ra te ture a te Atua no te ngati Iseraela taito e: “Kia patu koe i te are ou ra [ma te tauare paraaraa], ei paruru [akaaka] taau e anga no rungao, ko te taka mai aea tetai tangata ki raro, ko te viivii aea to are ia koe i te toto.” (Deuteronomi 22:8) Kia rotai ki te kaveinga tei akanooia i roto i te reira ture, e akono meitaki i te au mea mei te ngai kakekake anga i toou are kia kore tetai tangata e tatipoki, e topa ki raro, e e kinokino atu. Me e motoka toou, e akapapu e te mako ra te reira no te akaoro. Auraka e tuku i toou kainga me kore toou motoka kia riro ei tumatetenga kia koe me kore ki tetai atu.

9. Me e akangateitei anga to tatou i te ora, akapeea tatou me akono i te au manu?

9 Akapeea te ora o tetai manu? E tapu katoa te reira ki Tei Anga ra. Te akatika ra te Atua i te tamateanga i te au manu ei kai e te kakau me kore ei paruru i te tangata mei te kino. (Genese 3:21; 9:3; Exodo 21:28) Inara, te takinokino anga i te manu me kore te tamateanga ia ratou ei kanga anga tipoti e tarevake ia e te akaari ra i te manako kore tikai o te tapu anga o te ora.​—Maseli 12:10.

AKANGATEITEIANGA I TE TOTO

10. Akapeea te Atua i te akaari anga e te vai ra tetai pirianga i rotopu i te ora e te toto?

10 I muri ake i to Kaina tamate anga i tona teina ko Abela, kua akakite a Iehova kia Kaina: “Te kapiki maira te reo o te toto o toou teina kiaku, mei te one maira.” (Genese 4:10) I te tuatua anga te Atua no te toto o Abela, te tuatua ra aia no te ora o Abela. Kua tamate a Kaina i te oraanga o Abela, e i teianei ka akautungaia a Kaina. Mei te mea atura ko te toto o Abela, me kore te ora, te kapiki maira ia Iehova no te tuatua tau. Te pirianga i rotopu i te ora e te toto kua akaari akaouia mai i muri ake i te Vaipuke i to Noa tuatau. I mua ake i te Vaipuke, kua kai anake ua te tangata i te au ua rakau, te au rau rakau, e te au titona, e te au akari. I muri ake i te Vaipuke kua akakite a Iehova kia Noa e tana tamariki tamaroa: “Te au mea ora katoa e aere nei, ei kai ïa na kotou; mei te au rakau mata katoa ra, kua oronga katoaia atu e au na kotou.” Inara, kua akanoo te Atua i teia arai anga: “Ko te kiko ra ma te ora katoa i roto, koia te toto ra, auraka kotou e kai.” (Genese 1:29; 9:​3, 4) Te taka meitaki ra, te akapiri vaitata ra a Iehova i te ora ki te toto o tetai mea ora.

11. Eaa te tu rave anga o te toto ta te Atua i arai mei te taime mai o Noa?

11 Te akangateitei ra tatou i te toto na te kore anga e kai i te reira. I roto i te Ture ta Iehova i oronga ki te ngati Iseraela, kua akaue aia: “E to te au tangata ke . . . kia arumaki i te puaka e te manu i tika kia kai ra, e rauka iora; ka akataʼe aia i tona toto ki raro, ka tapoki ei ki te one. . . . I tuatuaʼi au ki te tamariki a Iseraela e, Auraka kotou e kai i te toto o te au mea katoa nei.” (Levitiku 17:​13, 14) Ta te Atua akauenga auraka e kai i te toto manu, kua orongaia na mua kia Noa i etai 800 mataiti i mua ake, e te vai nei rai. Te taka meitaki ra to Iehova manako: Ka rauka i tona au tavini i te kai i te kiko manu auraka ra te toto. Kia riringi ratou i te toto ki runga i te one​—mei tera te tu, te akaokianga i te ora o te manu ki te Atua.

12. Eaa te akaue anga no te toto tei orongaia e te vaerua tapu i te anere mataiti mua e te vai nei rai i teia tuatau?

12 Te vai katoa ra tetai akauenga mei teia ki rungao i te au Kerititiano. Kua aravei kapiti te au apotetoro e tetai au tangata e arataki ra i te au pipi a Iesu i te anere mataiti mua no te uriuri eaa te au akauenga ka tau kia akonoia e te katoatoa i roto i te putuputuanga Kerititiano. Kua taopenga ratou e: “E mea meitaki i te Vaerua Tapu e ia matou katoa nei oki, auraka rava ei teimaa ke e tukuia atu ki rungao ia kotou, mari ra ko teianei au mea tika; Auraka kotou e kai i te manga i apaiia na te au idolo ra, e te toto, e te mea kukumi uaia ra [vaioanga i te toto ki roto i te kiko], auraka oki e akaturi.” (Angaanga 15:​28, 29; 21:25) No reira ‘auraka tatou e kai i te toto.’ I roto i te mata o te Atua, na ta tatou raveanga i te reira te aite ra te puapinga ki to tatou kopaeanga i te akamori anga itoro e te ainga tau kore.

Me akakite atu toou taote kia koe auraka e inu i te kava, ka patia ainei koe i te reira na roto i toou au uaua?

13. E akatutu mai no teaa ra te akauenga auraka e kai i te toto ka kapiti mai ei i te pamu anga toto.

13 Te akaue anga auraka e kai i te toto te kapiti maira ainei te pamu anga toto? Ae. Ei akatutu anga: Penei ka akakite atu tetai taote kia koe auraka e inu i te kava. Ko te aiteanga ainei e auraka koe e inu i te kava inara ka rauka ia koe i te patia i te reira na roto i toou uaua? Kare roa! Pera katoa, te aiteanga auraka e kai i te toto, auraka rava e tuku i te reira ki roto i to tatou kopapa. No reira te akauenga auraka e kai i te toto te aiteanga kare tatou e akatika i tetai ua atu kia pamu i te toto ki roto i to tatou uaua.

14, 15. Me karanga te au taote e kia pamuia te toto ki roto i tetai Kerititiano, akapeea aia i te ariu anga atu, e no teaa ra?

14 Akapeea me kua kinokino tikai tetai Kerititiano me kore te anoano ra i te vai maata? Penei ka tuatua te au taote e kia pamuia te toto ki roto iaia te openga e mate aia. E tika, kare te Kerititiano e inangaro i te mate. Na te tauta anga i te akono i te ora akaperepereia, ka ariki aia i tetai atu au tu rapakau anga kare e o mai te rave puapinga kore ua anga i te toto. No reira, ka kimi aia i taua rapakau anga vairakau ka rauka e ka ariki i tetai au ravenga ke atu i te pae i te toto.

15 Ka aati ainei tetai Kerititiano i te ture a te Atua kia ora ua atu no tetai tuatau poto i roto i teia akatereanga o te au mea nei? Te karanga ra a Iesu e: “Ko tei umuumu atu i tona uaorai ora, ka ngere ïa i te ora: ko tei kopae ra i tona ora iaku nei, e rauka iaia te ora.” (Mataio 16:25) Kare tatou e inangaro i te mate. Inara me tauta tatou kia ora tatou na te aatianga i te ture a te Atua, tei roto tatou i te tumatetenga o te ngereanga i te ora mutu kore. E pakari, i reira, tatou i te tuku i to tatou irinaki anga ki roto i te tu tika o te ture a te Atua, ma te irinaki anga papu e me mate tatou mei tetai ua atu mea tei tupu, ka maaraia mai tatou e te Oronga-Ora i roto i te tuakaouanga e ka akaoki mai kia tatou te apinga aroa akaperepereia o te ora.​—Ioane 5:​28, 29; Ebera 11:6.

16. Eaa ta te au tavini o te Atua i manako papu no runga i te toto?

16 I teia tuatau, te manako papu ra te au tavini o te Atua i te aru i tana arataki anga no runga i te toto. Kare ratou e kai i te reira i tetai ua atu tu. Kare katoa ratou e ariki i te toto ei au ravenga rapakau anga. * Te papu ra ia ratou e te kite ra Tei Anga i te toto i te mea meitaki rava atu no ratou. Te irinaki ra ainei koe e te pera ra aia?

TE RAVENGA TAU ANAKE NO TE TOTO

17. I Iseraela taito ra, eaa te ravenga okotai anake no te toto tei arikiia e te Atua ko Iehova?

17 Kua akakite papu mai te Ture a Mose i te ravenga tau anake no te toto. No runga i te akamori anga tei umuumuia i te ngati Iseraela i taito ra, kua akaue a Iehova: “Tei te toto oki te ora e oraʼi te au mea katoa ra; i akono ei au i te reira e ko ta kotou ïa e apai ki runga i te atarau, ei tapokiangaara na kotou uaorai: Ko te toto oki tei riro ei tapokiangaara na te tangata.” (Levitiku 17:11) I te ara anga te ngati Iseraela, kua rauka ia ratou te akakore anga ara na te orongaanga i tetai manu e te tukuanga i tetai o tona toto ki runga i te atarau i ko i te tapenakara me kore i muri mai ki ko i te iero o te Atua. Te ravenga tau anake ua ia no te toto i taua au atinga ra.

18. Eaa te au puapinga e te au akameitakianga ka rauka ia tatou mei te toto akamaringiia o Iesu?

18 Kare te au Kerititiano mou i raro ake i te Ture a Mose e no reira kare e oronga i te au atinga manu e te tuku i te toto o te au manu ki runga i te atarau. (Ebera 10:1) Inara, te rave anga i te toto ki runga i te atarau i te tuatau o Iseraela taito ra kua tou ia ki mua ki te atinga akaperepere o te Tamaiti a te Atua, ko Iesu Karaiti. Mei ta tatou i apii mai i te Pene 5 o teia puka, kua oronga a Iesu i tona ora ei tangata no tatou na te tukuanga i tona toto kia akamaringiia ei atinga. I reira kua aere aia ki te rangi te oronga katoa anga i te puapinga o tona toto akamaringiia ki te Atua. (Ebera 9:​11, 12) Na te reira i akanoo i te tango no te akakore anga i ta tatou au ara e te akatuera anga i te arataa no tatou kia rauka te ora mutu kore. (Matatio 20:28; Ioane 3:16) Mei teaa atura te puapinga maata tei tupu mai no te toto! (1 Petero 1:​18, 19) Na roto anake i te tuku anga i te akarongo ki roto i te puapinga o te toto akamaringiia o Iesu e rauka ai ia tatou te ora.

Akapeea e rauka ai ia koe i te akangateitei i te ora e te toto?

19. Eaa ta tatou ka rave kia ‘kore rava e viivii i te toto o te tangata katoa’?

19 Te ariki tikai ra tatou i te Atua ko Iehova no te apinga aroa o te ora! E kare ainei te reira e akakeu ia tatou kia akakite ki tetai pae atu e ka rauka te ora mutu kore na te tuku anga i te akarongo ki roto i te atinga o Iesu. Na te manako anga tu Atua i te oraanga o te au tangata e akakeu ia tatou kia rave i teia ma te aruaru e te maroiroi. (Ezekiela 3:​17-21) Me aruaru tatou i te akatupu i teia apainga, ka rauka ia tatou i te karanga, mei ta te apotetoro ko Paulo e: “Kare rava oku viivii i te toto o te tangata katoa nei. Kare rava akenei au i uuna, kua akakite ua atu oki au kia kotou i te anoano katoa o te Atua.” (Angaanga 20:​26, 27) Te akakiteanga ki te tangata no runga i te Atua e tana au akakoro anga e ravenga memeitaki ia no te akaari e te manako maata rava ra tatou i te ora e te toto.

^ para. 16 No te akakite anga no runga i te au ravenga ke atu i te pamu anga toto, e akara i te pene “Quality Alternatives to Transfusion” o te poroutia How Can Blood Save Your Life? neneiia e te Au Kite o Iehova.