Kosomar nuejaas toma

Skip to table of contents

ESULA LOITOMONET KAUNI

Asesen Aijar Kwape Esesena Edeke

Asesen Aijar Kwape Esesena Edeke
  • Epone bani esesena Edeke aijar?

  • Epone bani esesena Edeke aicikun akoik?

  • Epone bani itoduna oni ebe ijaikinit oni aijar ayongit?

1. Ingai bo esubit iboro kere luejarete?

‘YAWE ŋes Edeke lokabeit,’ ebala enabi Yeremia. “Erai ŋes Edeke lokajaran.” (Yeremia 10:10) Boboda, Edeke Yawe ngesi esubit iboro kere luejarete. Emaete ngesi isuban lukokuju kobalas ebe: “Ibu ijo kosub iboro kere, ijo kojaut, kesubio da kanuka akotekon.” (Apukokinio 4:11) Kotoma okosio loka aiturit Edeke abu Ekabaka Daudi kotema ebe: “Naarai neijai ijo ŋes atan naka aijar.” (Isabulin 36:9) Erai aijar, ainakinet kama ejai Edeke.

2. Inyoin bo iswamai Edeke kanu aidar aijar wok?

2 Idari bobo Yawe aijarawok. (Aswamisio 17:28) Einakinit ngesi oni inyamat lu inyami oni, akipi nu imasi oni, ekwam lo iyenga oni, ka akwap na iboio oni. (Aswamisio 14:15-17) Eswama Yawe nu koipone lo einakinit aijar ejai ailel. Konye kanu ailel aijar ejok, ibusakinit oni aisisiaun ikisila luka Yawe kasodete airic kesi.​—Isaia 48:17, 18.

AIJAKINIT AIJAR AYONGIT

3. Epone ani abu Edeke kosesenia aiyario naka Abel?

3 Ekoto Edeke oni ayongit aijar​—aimoriarit nawok kanaka aluce da. Kotoma apaarasia nuka Adam ka Keba, kwape aanyunet, abu okokukec Kain konyunyurik noi onaceke lodidi Abel. Abu Yawe kikwenya Kain ebe epedori anyunyurake ainakin ngesi adiakar. Abu Kain kilokony aikwenyaret ngin. ‘Abu kosurok Abel onaceke kosodi aiyar ngesi.’ (Ageun 4:3-8) Abu Yawe itisila Kain kanu aiyar onaceke.​—Ageun 4: 9-11.

4. Kotoma Okisil loka Musa, epone ani etigogongitor Edeke epone loibusakitor asesena aijar?

4 Ikar ilukumin luatupakinete, abu Yawe koinak itunga luka Isirael ikisila kanu aingarakin kesi aijanakin ngesi ejok. Naarai ejaikitai ikisila lu kitoritere nejai enabi Musa, acepakio enyaritai kesi kwape Ikisila Luka Musa. Ebala atutubet naka Ekisil ka Musa ebe: “Siriarenenei.” (Ikisila 5:17) Abu na kitodik itunga luka Isirael ebe itopolorit Edeke aijar naka itunga ido ibusakinit itunga da aitopolor aijar naka luce.

5. Epone ani ebeitor one asesen aicukun akoik?

5 Idobo do aijar naka ikoku yen eroko euruna? Kotoma okisil loka Musa, arono aiyar ikoku yen eroko ejai akoik naka totoke. Eebo, aijar kwape kangin da erai naka etiai noi kama ejai Yawe. (Anyoun 21:22, 23; Isabulin 127:3) Itodunit na ebe erono aicikun akoik.

6. Kanuinyo mam ebeitor oni angar luce tunga?

6 Ayongit aijar imoriarit asesen luce itunga ejok. Ebala Ebaibuli ebe: “Ŋin kere yenelai onaceke, erai ikaaran, ijenete da ebe emamei ikaaran kere yenesalit aijar naka ikar kere tomakeŋ.” (1 Yokana 3:15) Arai ikoto oni aijar naka ikar kere, ibusakinit oni alemar cut kotau wok angar luce, naarai angar nges esusut loka aswamisio kere nuka adedeng. (1 Yokana 3:11, 12) Ejok do noi oni aisisiaun amina luce.

7. Ani bo aswamisio ace nuitodunitos amamut ayongit aijar?

7 Idobo aijarawok, ibusakinit oni aiyat ngesi eponi bani? Mam itunga duc ekotosi atwanare, konye luipu epalitos aijarakec kanuka aitelelio. Kwape aanyunet, luipu emasete esigala, ejaaye, enyakaete emarugi, araibo ilikete ikee kanuka aitelelio. Iboro kwangun imusungete akuan ido kotapite aiyar luitosomaete kesi. Etunganan loiducokin aitosom iboro kwape kangul, mam eseseni aijar kwape nalaunan. Aswamisio nu, eroko kakonye nuka Edeke. (Iromayon 6:19; 12:1; 2 Ikorinton 7:1) Kanu aijanakin Edeke kacamunio, ibusakinit oni ajalakin aswamisio nu. Karaida aticepak etiono noi aswam kwangin, epedori Yawe ainakin oni aingarakinio naipuda. Ido isimarit ngesi agogong naibwaikit oni aidar aijarawok kwape ainakinet naka etiai kama ejai ngesi.

8. Kanuinyo ibusakitor oni acoikit ayuarit aijar?

8 Arai ijaikinit oni aijar ayongit, ibunio oni acoikinit ayuarit ngesi. Mam oni ibuni araut lu ijalijala ido mam ipalit aijarawok kanu aitelelio araibo kanu aitalakario. Inaci oni airenge amotoka komamei apodokinit ka aboliasio nuejai adedeng araibo nueroko. (Isabulin 11:5) Abala ekisil loka Edeke nejaasi itunga luka Isirael ebe: “Naidukio etogo lokitetet [loipadalal kujuke], idukokini arwatat nadidi arimor eswikon, kinyek aitebe aokot togokon, arai kibirun ituŋanan kaŋina.” (Ikisila 22:8) Kotupite aicorakinet naka ekisila kalo, kidara iboro kwape nat ebalasa loetongo kon kojautene loejok tetere mam ice itunganan imusungun. Arai ejai jo emotoka, epikipik araibo egali, koany ebe ejaasi kesi ojauten loejok kanu airenge araibo aicak. Siri kicamak ekonitogo, ekonimotoka, araibo ekon egali imusung ijo araibo icetunga.

9. Arai kiyongit oni aijar, epone ani ibunio oni ayangaritor itiang?

9 Dobo aijar naka itiang? Erai ngesi da nakalaunan kama ejai Lokasuban. Ecamakinit Edeke ayario naka itiang kanu adumun inyamat, ka inapen araibo kanu ayuar itunga kotoma ationis. (Ageun 3: 21; 9:3; Anyoun 21:28) Konye, asurokinit itiang araibo aiyar kesi atitai mam itodunit cut aijaikit aijar ayongit.​—Awaragasia 12:10.

AIJAKINIT AOKOT AYONGIT

10. Epone ani itodunia Edeke ebe ejai aimorikikina kiding aijar kede aokot?

10 Akaulo na ayaria Kain onaceke Abel, abu Yawe kolimok nges ebe: “Kamonyia eporoto loka aokot nuka onacekon kakwap.” (Ageun 4:10) Ne enerar Edeke aokot nuka Abel, enera ngesi nuekamunitos aijar naka Abel. Abu Kain koyar Abel, ido kanuka ngun abeit aitisilari ngesi. Asubit bala amonyete aokot araibo aijar naka Abel nejai Edeke kanuka etube. Aponi bobo kitodiarai aimorikikina naejai kiding aokot kede aijar akaulo naka akalele ka apaarasia nuka Noa. Eringa Akalele, anyamenenete itunga araito, ikwii, ka icoka. Akaulo naka Akalele, abu Yawe kolimok Noa ka idweke ebe: “Ŋinibore kere yenelosi yenejari kere eraun inyamatakus; kwape ikui kainakis yes kere.” Abu Edeke koinak ekisil lo: “Konye akiriŋ naejai aijar tomake, kes akeokot, mam inyamenenete.” (Ageun 1:29; 9:3, 4) Idelelei cut ebe imorikikit Yawe aijar nepepe ka aokot nuka isubanit.

11. Inyoin bo etosomae loka aokot lo isimikit Edeke ageun apaarasia nuka Noa?

11 Itoduni oni ebe ijaikinit oni aokot ayongit arai mam oni kinyami kesi. Kotoma Okisil lo abu Yawe kijaik Isiraelin, abu kicorak ebe: “Ituŋanan kere . . . yenemejai itiaŋ arai akweny naepedorio ainyam; ebukori ŋesi aokotoke, enuki kalup . . . Ŋes katemaria idwe luka Isirael ebe, ‘Sirinyamenenete aokot nuka akiriŋ kere.’” (Ilebin 17:13, 14) Ekisil loka Edeke lomam ainyam aokot, loaponi kogeunai ainakin Noa ikar 800 eringa itunga luka Israel, karinga iswamai. Acai cut aicorakinet naka Yawe: Apedorete do ikejanakinak ainyam akiring naka itiang konye mere aokot. Abeit kesi abukokin aokot alupok​—koipone kangol kosubite bala ainyakakin aijar naka isubanit kangin nejai Edeke.

12. Ani bo ekisil loikamunit aokot loabu emoyo lokalaunan kijaik kapaarasia nuka ikiyakia, ido koringa iswamai kitoni lolo?

12 Aicorakinet kwape kangin einakinitai Ikristayon da. Apotu ikiyakia ka imakio kapaarasia nuka ikiyakia, kiriamunos nepepe aitutub ikisila nuebusakinit atukot naka Ikristayon kere arimar. Apotu kodolokis acamanar na: ‘Naarai itojokit emoyo lokalaunan ka sio da kenyeis aisibwok yes abwokon naitelekarit akiro nu nuibusakinito: Kes nuta ebe, Kinaca iboro lueinakinio aputosia araut asuban, ka aokot, ka itiaŋ luemiedio [luasalakisi aokot akiring ], ka adoteu da.’ (Aswamisio 15:28, 29; 21:25) Aso ibusakinit oni ‘ainac aokot.’ Kakonyen nuka Edeke, nuainac aokot epolok kwape ainac aima aputosia ka adoteu.

Arai kicoraki ijo emuron lokadekis ainac aimat ajon, icamuni ijo kicumakinai kesi amoorin kon?

13. Kijaik atupuset natodunit ebe aitup ekisil loanac aokot imoriarit aiyata aokot.

13 Konye imoriarit kereka aicorakinet na ainac aokot, aiyasio naka aokot da? Eebo. Kanu aituput: Arai kilimok ijo emuron lokadekis ainac ajon, erauni kereka apolou kangin ebe mam ijo ebeit aimat ajon cut konye ipedori ijo aicumakin kesi amoorinikon? Mam cut! Kwape kwangin, apolou naka ainac aokot nges ainger aitolomikin kesi awatewok kediopone kere. Aicorakinet naka ainac aokot erai do akepolou ebe mam oni icamakini idiotunganan kere aiyatakin aokot toma amooriniwok.

14, 15. Arai ketemas imurok lukadekis ebe ekot Ekristayot aiyatakin aokot, ebongokin bodo ngesi biai, ido kanukinyo?

14 Dobo arai imusunguna Ikristayot noi, araibo ipuda ajengio? Idobo do etemasi imurok lukadekis ebe ibusakinit ngesi aiyatakinio aokot arai mam ebuni atwanare. Kabeit, emamei Ekristayot lo ekoto atwanare. Kotoma aitam ayuar aijar, epedori ngesi acamun adiomukian kere namam itosomai aokot. Epedori do ngesi aimo amukian ace arai etakani ido epedori acamun amukian naecepone aiboisit naka aokot.

15 Ibusakit kereka Ekristayot aibil ekisil loka Edeke kanu aiyatakin aijar apak naedit kojautene kalo? Abala Yesu ebe: “Naarai ŋin yenekoto aitajar akeijar etwaniari, ka yenetwaniari akeijar kanukaŋ edumuni.” (Matayo 16:25) Mam oni ikoto atwanare. Konye arai kitam oni ayuar aijar wok koipone loaibil ekisil loka Edeke, ipedori ngin aibwaikin oni toma ationis na atwaniar aijar naka ikaru kere. Iraun oni lukacoa, arai ibwaik oni amunowok toma adolit naka ekisil loka Edeke, kede amuno naepol ebe, karaida kitwaka oni kediopone kere, ebuni Ainakinan aijar ayiitun oni kotoma ajaruno ka ainyakakin oni aijar.​—Yokana 5:28, 29; Iburanian 11:6.

16. Inyoin bo iketakina ejanakinak luka Edeke aricit kakiro nuikamunitos aokot?

16 Lolo, ejanakinak luka Edeke lumunon iketakina aricit aicorakinet ke naikamunit aokot. Mam kesi enyamete aokot nuediopone kere. Ido mam kesi ecamunete aokot kanu amukian. * Ejenete kesi ebe Edeke Loasubi aokot ejeni nuejokuka noi nuepedoret aingarakin eketunga. Iyuunit ijo ngun?

EPONE IDIOPET BON LOIBUSAKINITOR AITOSOMA AOKOT

17. Kotoma Isirael nakolo, inyoin bo ediope eitosomae lo aokot loacamunit Edeke Yawe?

17 Etigogongit ekisil loka Musa eipone idiopet loebusakitor aitosoma aokot. Nuekamunitos aima nakotoi kotunga luka Isirael kolo, ecorakinit Yawe ebe: “Aijar naka akuan ejai toma aokot, ainak yes kotem alucio aijarakus: naarai aokot kes elucete kanuka aijar.” (Ilebin 17:11) Ne adiakaratar Isiraelin, apedorete kesi adumun aisonio koipone lo aitub etiang ido aibwaikin aokot ke ace otem loajai owema ido akaulo ke koyekalu loka Edeke. Epone ediopet bon loebusakinitor aitosoma aokot nges ajai toma asuban ngun.

18. Anyoika bo ajokisio ka arerengesio nuipedori oni adumun kabukorio naka aokot luka Yesu?

18 Mam Ikristayon lukabeit ejaas Okisila luka Musa ido kanukangun mam einanakinete asuban nuka itiang ka aibwaikin aokot nuka itiang otem. (Iburanian 10:1) Konye aitosomao naka aokot kotem kapaarasia nuka Isiraelin, etodiarit ainakinet naetiai naka Okoku loka Edeke, Yesu Kristo. Kwape isisiaunitor kotoma Osula 5 koitabo kalo, abu Yesu koinak akeijar kanuwok koipone lo acamakin akeokot abukoro kwape ainakinet. Kosodi adokar toma akuj ido irwan atipet koinak etiai loka ekeokot nuabukoro nejai Edeke. (Iburanian 9:11, 12) Abu do ngin kosipok esusut lo aisionio naka adiakanareta wok ka apukor erot lo oni adumum aijar naka ikaru kere. (Matayo 20:28; Yokana 3:16) Erai teni epone loejok noi aitosomae ngon loka aokot! (1 Petero 1:18, 19) Arai kibwaik oni aiyuun toma aokot nuabukori Yesu, ipedori do oni adumun aitajario.

Epone ani ipedoria ijo itodunit ebe ijaikinit ijo aijar ka aokot ayongit?

19. Inyoin bo ibusakinit oni aswam tetere ‘isali ilayi kaokot luka itunga kere.’

19 Ipedori oni aisialamikin Edeke Yawe kanu ainakineteke namina naka aijar! Ido mam kereka ngin isinyikokini oni alimonokin luceda nuikamunitos arereng nadumun aijar naka ikaru kere naesipedori ainakinet naka Yesu? Apodokinit aijar naka aluce itunga kwape epodokinitor Edeke, einakini oni aswam nu kede aisunyit ka akukuranut. (Esekiel 3:17-21) Arai kikukuriki oni aswam naka alimonokin, ipedori do oni alimun kwape abalar ekiyakia Paul ebe: “Mam akusiwokot kabeikinete eoŋ, naarai mam abu kenac alimonokin yes ainerun kere naka Edeke.” (Aswamisio 20:26, 27) Alimonokin itunga nuikamunitos Edeke ka alosikinetake, erai eipone loejok noi loitodunit ebe itopolorit oni noi aijar ka aokot.

^ atu. 16 Kanu akiro nuikamunito ikee luiyasio aiboisit naka aiyat aokot, koany apapulai 13-17 nuka eitabo How Can Blood Save Your Life? lo itolomunitos Ajenak luka Yawe.