Twende kovidio oini

Twende komurya

EKONDWA 14

Omuano wokueta ouṋingandu keṱunḓu roye

Omuano wokueta ouṋingandu keṱunḓu roye
  • Ku undjirwa tjike komurumendu kutja ma rire omurumendu omusemba komukazendu we?

  • Omukazendu ma yenenisa vi otjiungura tje meṱunḓu?

  • Ove u sokutjita vi kutja u rire omunene omusemba kovanatje voye?

  • Ovanatje mave yenene vi okueta ondjoroka keṱunḓu rawo?

1. Otjikeṋa tji tji eta ouṋingandu keṱunḓu?

JEHOVA MUKURU u vanga kutja eṱunḓu roye ri rire eṋingandu. MEmbo re Ombeibela, eye wa yandja omirari ku auhe meṱunḓu, mbi kahurura otjiungura Mukuru tje undjira ko ku wo. Indu auhe meṱunḓu tji ma yenenisa otjiungura tje otja komaronga waMukuru, okwo ku eta ovihape oviwa. Jesus wa tjere: “Ovaṋingandu komeho imba mbe zuva embo raNdjambi nave ṱakamisa ro!”—Lukas 11:28.

2. Indu tji matu vanga ouṋingandu meṱunḓu retu, matu sokuyakura tjike?

2 Tji matu vanga ouṋingandu meṱunḓu retu, tjinenenene matu sokuyakura kutja Jehova, ingwi Jesus ngwa tja ‘oTate Yetu’, ongwa uta eṱunḓu. (Mateus 6:9) Mena rokutja Tate wetu womeyuru ongwa uta eṱunḓu, eye tjiri u tjiwa imbi mbi eta ouṋingandu komaṱunḓu. Ombeibela i honga tjike ohunga notjiungura tja ngamwa auhe meṱunḓu?

EṰUNḒU RA UTWA I MUKURU

3. Ombeibela mai handjuṋuna vi ombutiro yeṱunḓu rovandu, nu matu tjiwa vi kutja mbi mai hungire ouatjiri?

3 Jehova wa mema ovandu ovatenga, ooAdam na Eva, nu okuzambo e ve kupisa otjomurumendu nomukazendu. Eye we ve twa momaturiro omawa woparadisa kombanda yehi, motjikunino tjaEden, ne ve raere kutja ngave panduke ovanatje. Jehova wa tja: “Kwatasaneye, takavareye nu mu urise ehi.” (Genesis 1:26-28; 2:18, 21-24) Ihi katjimbaharere uriri, orondu Jesus wa raisa kutja imbi mbya tjangwa mu Genesis ohunga nombutiro yeṱunḓu, ouatjiri. (Mateus 19:4, 5) Indjeye tu tare kutja ongwaye tji matu yenene okukara nouṋingandu meṱunḓu, nandarire kutja ndino tu muna omauzeu omengi nu ehupo kari ri otja kondando yaMukuru.

4. (a) Omundu auhe meṱunḓu ma yenene okueta vi ouṋingandu keṱunḓu? (b) Omena ratjike tji matu yenene okukara nouṋingandu meṱunḓu indu tji twa konḓonona ohunga nongaro yaJesus yehupo?

4 Auhe meṱunḓu ma yenene okuvatera kutja eṱunḓu ri rire eṋingandu indu tji mave horere ku Mukuru mokuraisa orusuvero. (Ovaefese 5:1, 2) Nu matu yenene okuhorera vi ku Mukuru, ndoovazu katu mu munu? Eṱe matu yenene okurihonga ohunga novitjitwa vye orondu eye wa hinda Omuna we omukwatwaerike okuza meyuru okuya kombanda yehi. (Johanes 1:14, 18) Indu tja ri kombanda yehi, Omuna ngwi, Jesus Kristus, aa horere Ihe womeyuru nawanawa. Kunao okumuna nokupuratena ku ye kwa ri tjimuna okukara puna Jehova nokumupuratena. (Johanes 14:9) Okutja tji twe rihongo ohunga norusuvero Jesus ndwa raisa, natu horere ku ye, auhe wetu ma yenene okueta ouṋingandu keṱunḓu.

OTJIHORERA KOVARUMENDU

5, 6. (a) Omuano Jesus mbwe tjinda ombongo mau yandja vi otjihorera kovarumendu? (b) Matu sokutjita vi kutja tu isirwe omauvi wetu?

5 Ombeibela i tja ovarumendu va sokutjinda ovakazendu vawo otja Jesus tje tjinda ovahongewa ve. Tara kerakiza rOmbeibela ndi: ‘Varumendu, suvereye ovakazendu veṋu otja Kristus punga a suverere ombongo ne riyandjerera yo omuinyo we. Ovarumendu ve sokusuvera ovakazendu vawo otja tjinga ava suvera otutu twawo oveni. Omurumendu ngwa suvera omukazendu we we risuvera omuini. Nu kapeya ninga omundu ngwa tondere orutu rwe omuini. Nungwari eye u ru parura ne ru hungu otja Kristus tjinga e tjita kombongo ye.’Ovaefese 5:23, 25-29.

6 Orusuvero Jesus ndwa ri naro kovahongewa ve maru yandja otjihorera otjiwa kovarumendu. Jesus “we ve suverere nga komaandero,” nu e ve punguhire omuinyo we, nandarire kutja owo kava ri ohomonena. (Johanes 13:1; 15:13) Momuano tjingewo, ovarumendu mave tunduzwa kutja: “Suvereye ovakazendu veṋu, nu amu kara nombeze ku wo.” (Ovakolose 3:19) Otjikeṋa tji matji vatere omurumendu okuṱakamisa erakiza ndi, nu tjinene indu omukazendu we otuveze tjiva tji ma tjiti oviṋa nokuhina okuripura? Eye ma sokuzemburuka kutja eye wina u tataiza nu kutja ma isirwe ozondataiziro ze, eye ma sokuisira imba mbe mu tjiti ouvi, nu ihi matji kamburire mo omukazendu we. Omukazendu wina ma sokutjita omuano tjingewo. (Mateus 6:12, 14, 15) Ove mo munu kutja ongwaye ovandu tjiva tji ve tja ovakupasane ovaṋingandu, owomba mbe isirasana oupupu?

7. Jesus aa yandja ombango ku tjike, nu ihi matji yandja otjihorera tjaye kovarumendu?

7 Ovarumendu wina mave sokutjiwa kutja Jesus aruhe ee rikendere ovahongewa ve. Eye aa yandja ombango koungundipare wawo nokuvepa mbi mave hepa. Okutara kotjihorera tjimwe, indu owo tji va urirwe eye wa tja: “Ngatu yende koṋa ku matu kakara atuyerike peke, eṋe mu kasuve kaṱiṱi.” (Markus 6:30-32) Ovarumendu wina va sokuripurira kovakazendu vawo nokurikendera wo. Ombeibela i tja owo “ovandu ovingundi,” nu ovarumendu ku ve sokuyandja “ondengero.” Omena ratjike tji mave sokutjita nao? Orondu ovarumendu novakazendu mave pewa “otjiyandjewa tjomuinyo waaruhe” pu pe ṱeki. (1 Petrus 3:7) Ovarumendu mave sokutjiwa kutja ouṱakame ombu tjita kutja omundu ma rire omuingona ku Mukuru, nungwari kakongwi kutja eye omurumendu poo omukazendu.—Epsalme 101:6.

8. (a) Ongwaye tji maku zu omurumendu “ngwa suvera omukazendu we we risuvera omuini”? (b) Okurira “onyama imwe,” maku hee tjike komurumendu nomukazendu?

8 Ombeibela mai tja omurumendu “ngwa suvera omukazendu we we risuvera omuini.” Jesus wa tja omena rokutja omurumendu nomukazendu we ‘kave nakurira vevari, nungwari mave rire onyama imwe uriri.’ (Mateus 19:6) Okutja ohunga nomahakaeneno womonyama, omurumendu nomukazendu mave sokukara nouṱakame kumwe. (Omiano 5:15-21; Ovaheberi 13:4) Ihi mave tji yenenisa indu auhe wawo tje hi nakuripurira ku ye omuini nungwari tji me rikendere kozonḓero zomukwawo. (1 Ovakorinte 7:3-5) Tjarwe otjinanḓengu, omazemburukisiro nga: ‘Kapeya ninga omundu ngwa tondere orutu rwe omuini. Nungwari eye u ru parura ne ru hungu.’ Ovarumendu mave sokusuvera ovakazendu vawo tjimuna tji ve ri suvera oveni, amave tjiwa kutja ve nomerizirira ku Jesus Kristus, ngu ri otjiuru tjawo.—Ovaefese 5:29; 1 Ovakorinte 11:3.

9. Otjikaṋena tjiṋe tjaJesus tji tja tamunwa mOvafilipi 1:8, nu ongwaye ovarumendu tji va sokuraisa otjikaṋena hi kovakazendu vawo?

9 Omuapostele Paulus wa hungira ohunga “norusuvero Kristus Jesus ndwe mu suvera na rwo.” (Ovafilipi 1:8) Orusuvero rwaJesus aaru yandja orusuvo ku varwe, nu ovakazendu mba karira ovahongewa ve kombunda, aave tjaterwa i orusuvero ndwi. (Johanes 20:1, 11-13, 16) Nu ovakazendu ve zera orusuvero orupore okuza kovarumendu vawo.

OTJIHORERA KOVAKAZENDU

10. Omomuano uṋe Jesus mbwe yandja otjihorera kovakazendu?

10 Kokutja eṱunḓu ri pwe, oro ri hepa omunane. Nandarire Jesus u na Umwe ke riwisa otja Otjiuru tje. “Ndjambi eye otjiuru tjaKristus” tjimuna ‘omurumendu tje ri otjiuru tjomukazendu we.’ (1 Ovakorinte 11:3) Omeriwisiro waJesus ku Mukuru otjihorera otjiwa, orondu eṱe atuhe tu nomunane ku twa sokuriwisa.

11. Omukazendu ma sokuraisa otjikaro tjiṋe komurumendu we, nu ihi mape ya atji eta ovikongorereko viṋe?

11 Ovarumendu ve tataiza mena rokutja kavandu ohomonena, kunao potuingi otji ve ha nana eṱunḓu rawo nawa. Okutja omukazendu ma sokutjita vi? Eye ka sokunyengurisa omurumendu we poo okuhongorera po eṱunḓu. Omukazendu ma sokutjiwa kutja ombepo ondarazu nu ndja pora ootjiṋa otjinanḓengu tjinene ku Mukuru. (1 Petrus 3:4) Indu tja raisa ombepo ndjo, otji ma rire oupupu okuriwisa kehi yomurumendu we, nandarire mozongaro ozonḓeu. Ombeibela komurungu mai tja: ‘Omukazendu auhe nga yozike omurumendu we.’ (Ovaefese 5:33) Nu indu omurumendu tje hi nakuyakura Kristus otjotjiuru tje, omukazendu ma tjiti vi? Ombeibela mai tunduza ovakazendu kutja: ‘Mwa sokuriwisa kehi yovarumendu veṋu, kokutja tji pe na tjiva vawo mbe ha kambura membo raNdjambi, omeritjindiro weṋu ye ve kotore kongamburiro. Kamaa rire ohepero eṋe okuhungira embo, owo tjinga amave munu kutja omeritjindiro weṋu owo omakohoke nu ye nondira.’—1 Petrus 3:1, 2.

12. Ongwaye tje he ri ouposyo omukazendu tja yandja oumune we nokuhinakutengurura omurumendu we?

12 Omukazendu tje noumune mbu mau panguka kowomurumendu we, kutja omukambure poo kamukambure, eye ma yenene okumuraera momuano omuwa, nu ihi katji nakuraisa kutja eye ke nondengero na ye. Oumune womukazendu mape ya au rire ouwa nu au vatere eṱunḓu arihe indu omurumendu tja puratene ku ye. Nu nandarire kutja Abraham kena pa itavera indu omukazendu we Sara tja yandja oumune we ohunga nouzeu mbu va ri nawo meṱunḓu, Mukuru we mu raera kutja: “Tjita atjihe Sara tji me ku raere.” (Genesis 21:9-12) Indu omurumendu tja toora ondyero ndji hi nakuvetasana oviuru noveta yaMukuru, omukazendu we ma sokuriwisa kehi ye ne mu pe oruvara.—Oviungura 5:29; Ovaefese 5:24.

Otjihorera tjiṋe otjiwa Sara tja yandja kovakazendu?

13. (a) Mu Titus 2:4, 5, ovakupwakaendu ve tunduzwa okutjita tjike? (b) Ombeibela mai tja vi ohunga nomahaṋikiro na wina omateyero worukupo?

13 Pe novingi omukazendu mbi ma yenene okutjita okuyenenisa otjiungura tje tjokuṱakamisa eṱunḓu re. Okutara kotjihorera, Ombeibela mai raisa kutja ovakazendu mba kupwa ve ‘sokusuvera ovarumendu novanatje vawo, okukara nozondunge noukohoke, nokutja ve rire ovakazendu ovahirona mozoyawo mbu mave u kehi yovarumendu vawo.’ (Titus 2:4, 5) Omukazendu poo ina ngu tjita nai ma munu orusuvero orukarerere nondengero okuza keṱunḓu re. (Omiano 31:10, 28) Mena rokutja orukupo omawanekero wovandu vevari mbe he ri ohomonena, mape ya ape kara ovitjitwa nongaro ombi ndji mape ya ai tjiti kutja ve haṋike poo ve teye orukupo. Ombeibela i yandjera ovandu okuhaṋika kehi yozongaro tjiva. Nungwari omahaṋikiro kaye sokuvarwa otjotjiṋa tjakauriri, orondu Ombeibela mai tu rongo kutja: “Omukazendu ke nokusokuhaṋika nomurumendu we. . . . Nomurumendu wina a ha isa omukazendu we.” (1 Ovakorinte 7:10, 11) Oruvakiro porwarwo eepu ariyerike romOmatjangwa ndi yandjera ovandu okuteya orukupo.—Mateus 19:9.

OTJIHORERA OTJISEMBA KOVANENE

14. Jesus ovanatje ee ve tjindi vi, nu ovanatje ve hepa tjike okuza kovanene vawo?

14 Jesus wa yandja otjihorera otjisemba kovanene momuano eye mbwaa tjindi ovanatje. Indu ovandu varwe tjaave kondjisa okutjaera ounatje okuya ku Jesus, eye wa tja: “U eseye ounatje u ye ku Ami, nu amu u tjaere.” Ombeibela mai tja, okuzambo eye “wa pukata imbwi ounatje, a yambeke omake ku wo nu e u sere ondaya.” (Markus 10:13-16) Ndoovazu Jesus aa twapo oruveze rwokukara pu nounatje, ihi katji sokukuhinga okutjita omuano tjingewo kovanatje voye ovazandu novakazona? Owo ve hepa oruveze rwoye oruingi tjinene. Ove mo sokutwapo oruveze rwokuvehonga, orondu imbyo Jehova ombya rakiza ovanene okutjita.—Deuteronomium 6:4-9.

15. Ovanene mave yenene okutjevera vi ovanatje vawo?

15 Otja ouye tji mau ririre ko ouvi, ovanatje ve hepa ondjeverero yovanene vawo kovandu mbe vanga okuvehihamisa tjimuna imba mbe tjera ovanatje. Tara komuano Jesus mbwaa tjevere ovahongewa ve, nu momuano worusuvero eye wa tjere, “vanatje vandje.” Indu tja kamburwa ma kazepewe eye wa tja ovahongewa ve ngave isiwe ve yende. (Johanes 13:33; 18:7-9) Otjomunene ove mo sokurirongerera ozongondjero zOmudiaboli zokuhihamisa ovanatje voye. Ove mo sokuverakiza komurungu woruveze. * (1 Petrus 5:8) Ongarero yawo yanawa yokorutu, na moviṋa oviyapuke, na wina momeritjindiro, kai na indu ya ri moumba tjimuna nai.

Ovanene mave rihongere ko tjike komuano Jesus mbwaa tjindi ovanatje?

16. Ovanene mave rihongere tjike komuano Jesus mbwaa tjindi ozondataiziro zovahongewa ve?

16 Ongurova yokomurungu wonḓiro yaJesus, ovahongewa ve va ri nombata yokutja omunenenene pu wo avehe, ouṋe. Jesus kena pe ve pindikira, nungwari wa kondja okuvevyuura norusuvero, nokuvepa otjihorera. (Lukas 22:24-27; Johanes 13:3-8) Otjomunene, ove mo yenene okuhorera vi ku Jesus indu tji mo vyuura ovanatje voye? Ouatjiri, kutja owo ve hepa okurongwa, nungwari omaronga maye sokuyandjwa “osemba” nu kaye sokuyandjwa momazenge. Ove ko nakusokuhungira omambo omatwe, nge “tuvakaṋa tjimuna engaruvyo.” (Jeremia 30:11; Omiano 12:18) Omavyuuriro maye sokuyandjwa momuano wokutja omuatje kombunda tjiri ma kamune ounahepero womaronga ngo.—Ovaefese 6:4; Ovaheberi 12:9-11.

OTJIHORERA KOVANATJE

17. Omomiano viṋe Jesus ma yandja otjihorera otjisemba kovanatje?

17 Ovanatje mape ya ave rihongere ku Jesus? Ii, mape ya! Motjihorera tje omuini, Jesus wa raisa kutja ovanatje mave sokukara nonḓuviro vi kovanene vawo. Eye wa tja: “Mbi hungira omambo nga porwawo Tate nge Ndji honga.” Okuzambo wa weza na tja: “Tjinga aruhe ambi tjita imbi mbi tjata ku Ye.” (Johanes 8:28, 29) Jesus wa ri nonḓuviro ku Ihe womeyuru, nu Ombeibela i raera ovanatje kutja ngave zuve kovanene vawo. (Ovaefese 6:1-3) Nandarire kutja Jesus wa ri omuatje ohomonena, eye wa ri nonḓuviro kovanene ve, ooJosef na Maria, mbe ha ri ohomonena. Itjo tjiri tja eta ombwiro ku avehe meṱunḓu raJesus!—Lukas 2:4, 5, 51, 52.

18. Omena ratjike Jesus aruhe tja ri nonḓuviro ku Ihe womeyuru, nu owaṋi ngu nyanda omutima ovanatje tji ve nonḓuviro kovanene vawo ndino?

18 Vanatje pahee omiano vyokukara otja Jesus, nu mu nyandise omitima vyovanene veṋu! Otjingaperi kutja otuveze tjiva kaupupu kovanatje okukara nonḓuviro kovanene vawo, nungwari ihi ootjiṋa Mukuru tje undjira ko ku wo. (Omiano 1:8; 6:20) Jesus aruhe wa ri nonḓuviro ku Ihe womeyuru nandarire kehi yozongaro ozonḓeu tjinene. Otjikando tjimwe, indu Mukuru tja vanga kutja Jesus ma tjite otjiṋa otjizeu tjinene, Jesus wa tja: “Isa po otjinwino tjomihihamo hi pu Ami.” Nakombanda yanao, Jesus wa tjita imbi Mukuru mbyaa undjire ko ku ye, orondu eye wa muna kutja Ihe ma tjiwa mbi ri oviwaviwa oruveze ndwo. (Lukas 22:42) Indu ovanatje tji ve rihongo okukara nonḓuviro, ihi matji nyandisa omitima vyovanene vawo nowaIheyawo womeyuru. *Omiano 23:22-25.

Ovanatje mave sokuripurira ku tjike indu tji mave rorwa?

19. (a) Satan u pukisa vi ovanatje? (b) Omeritjindiro omavi wovanatje mape ya aye ṱunu vi kovanene?

19 Omudiaboli wa rora Jesus, nu matu yenene okukara nongamburiro kutja eye wina ma roro ovanatje okutjita oviṋa ovivi. (Mateus 4:1-10) Satan Omudiaboli, u ungurisa omapanga okuvepukisa, nu ihi otjiṋa otjizeu ku wo okupirukira. Tjiri ohepero tjinene kovanatje okuhinakukara noupanga na imba mbe novikaro ovivi! (1 Ovakorinte 15:33) Dina, omusuko waJakob, wa tungire oupanga novandu mbaave he rikotamene ku Jehova, nu ihi tja kaeta oumba ounene. (Genesis 34:1, 2) Ripura nokutja avehe meṱunḓu mave hihamwa pu pe ṱa pi indu umwe wawo tja tjiti oruvakiro!—Omiano 17:21, 25.

OTJIṊA TJI TJI ETA OUṊINGANDU MEṰUNḒU

20. Indu tji matu vanga okukara neṱunḓu eṋingandu, auhe meṱunḓu ma sokutjita vi?

20 Ma rire oupupu okutjinda omauzeu weṱunḓu indu omaronga wOmbeibela tji maye ṱakamisiwa. Mokuṱakamisa omaronga otja ingo oomuano wokueta ouṋingandu meṱunḓu. Okutja komurumendu auhe, suvera omukazendu woye nu mu tjinda otja Jesus tje tjinda ombongo ye. Komukazendu, riwisa kehi yomurumendu woye, eye tjinga e ri otjiuru tjeṱunḓu, nu horera komukazendu omusore ngu tamunwa mOmiano 31:10-31. Vanene, hongeye ovanatje veṋu. (Omiano 22:6) Ihe ma sokurira “omuṱakamise wonganda ye nawa.” (1 Timoteus 3:4, 5; 5:8) Nu vanatje, kareye nonḓuviro kovanene veṋu. (Ovakolose 3:20) Kape nomundu meṱunḓu ngu ri ohomonena, orondu ovandu avehe ve tataiza. Okutja rireye overisusuparise, nu mu isirasane.

21. Omaundjiro yeṋe omahimise nge ri moruyaveze, nu matu yenene okukara vi nouṋingandu mehupo nai?

21 Tjiri, Ombeibela ye ura nomaronga nomahongero omananḓengu nge tjama neṱunḓu. Okuwezako, oyo i tu honga ohunga nouye oupe waMukuru noparadisa kombanda yehi ndji mai keura novandu ovaṋingandu mbu mave rikotamene ku Jehova. (Omavandururiro 21:3, 4) Tjiri orwo oruyaveze oruhimangongo! Nandarire nai, matu yenene okumuna ouṋingandu meṱunḓu indu tji matu ṱakamisa omahongero waMukuru nge ri mEmbo re, Ombeibela.

^ par. 15 Ombatero ohunga nokutjevera ovanatje mo i vaza mekondwa 32 rembo ndi Learn From the Great Teacher, nda yandjwa i Ovahongonone vaJehova.

^ par. 18 Epu ariyerike ndi mari yandjere omuatje okuhinakukara nonḓuviro kovanene ve, eendu omunene tja ningire omuatje we okuteya oveta yaMukuru.—Oviungura 5:29.