Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 14

Oñgeni Ombunga Yove Ipondola Okukala Nomuenyo Wehambu

Oñgeni Ombunga Yove Ipondola Okukala Nomuenyo Wehambu
  • Oityi omulume esukisa opo ahongolele nawa ombunga yae?

  • Oñgeni omukai wokuanepua metyivili okufuisapo otyilinga tyae?

  • Oityi ovohe vesukisa opo vakale ovanthu ovawa?

  • Oityi ovana vesukisa okulinga opo ombunga ikale nomuenyo wehambu?

1. Oityi tyesukisa opo ombunga ikale nomuenyo wehambu?

 JEOVA HUKU uhanda ombunga yove ikale nomuenyo wehambu. Ondaka Yae Ombimbiliya, yaava ehongolelo pala kese munthu mombunga. Ilekesa otyilinga kese umue mombunga ena yokulinga. Putyina kese umue afuisapo otyilinga tyae alandula onondonga mba Huku, tyieta ehambu enene. Jesus wati: ‘Vana vatehelela ondaka ya Huku nokuyundapesa momuenyo wavo, vena ehambu’!—Lucas 11:28.

2. Oityi tuna yokuimbuka opo tukale nomuenyo wehambu mombunga?

2 Opo ombunga ikale nomuenyo wehambu, tuna yokuimbuka okuti ombunga yaetuako na Jeova, una Jesus aihana okuti o ‘Tate Yetu’. (Mateus 6:9) Onombunga ambuho kombanda yo ohi, mbapakuako na Tate yetu keulu. Moluotyo, Huku wii nawa etyi tyieta ehambu mombunga. (Efésios 3:14, 15) Moluotyo, oityi Ombimbiliya ilongesa konthele yotyilinga tya kese munthu mombunga?

HUKU OE OMUPAKEKO WOMBUNGA

3. Ombimbiliya ilekesa okuti ombunga yahimbika ñgeni? Iya oñgeni tutyii okuti etyi Ombimbiliya ipopia otyili?

3 Jeova oe watunga omulume wotete nomukai wotete, evenepesa, iya avakala omulume namukai. Jeova wevepakele momphangu yombembwa, ankho itiwa otyikunino tyo Endene, evepopila okuti: ‘Tyitei ovana, amukala ovanyingi iya amuyulisa ovanthu kombanda yoohi aiho.’ (Gênesis 1:26-28; 2:18, 21-24) Otyo hatyihipululo vala, tupu hanoñganoko. Jesus walekesa okuti etyi tyapopia omukanda wa Genesis konthele yonthyimbi yombunga, otyili. (Mateus 19:4, 5) Hono tukahi nokupita movitateka ovinyingi, mokonda omuenyo kaukahi ngetyi Huku ahandele. Mahi, no ngotyo ombunga ipondola okukala nehambu.

4. (a) Oñgeni kese umue mombunga mayawisa ehambu liombunga yae? (b) Omokonda yatyi okulilongesa omuenyo wa Jesus tyakolela unene opo ombunga ikale nehambu?

4 Opo ombunga ikale nehambu, kese umue wesukisa okuhetekela Huku, nokulekesa ohole. (Efésios 5:1, 2) Mahi, oñgeni matuhetekela Huku tuhenemone? Matutyivili mokulilongesila ko Mona wae wotyiveli atumine pano pohi. (João 1:14, 18) Etyi Omona wae Jesus Kristu ali pano pohi, wahetekelele nawa Tate yae keulu. Ngotyo, ankho okumona Jesus nokumutehelela, ongatyina ukahi na Jeova nokumutehelela. (João 14:9) Moluotyo, inkha tulilongesa oñgeni Jesus alekesa ohole, atulandula ongeleka yae, kese umue puonthue mayawisa ehambu liombunga yae.

ONGELEKA OVALUME VOKUANEPA VESUKISA OKULANDULA

5, 6. (a) Oñgeni onkhalelo omu Jesus atekula ovalongwa vae, yaava ongeleka kovalume vokuanepa? (b) Oityi omunthu ena yokulinga opo aevelwe ononkhali mbae?

5 Ombimbiliya ipopia okuti ovalume vokuanepa, vesukisa okutekula ovakai vavo, ngetyi Jesus atekula ovalongwa vae. Tala onondonga mbo Mbimbiliya. Yati: ‘Valume, holei ovakai venyi, ngetyi Kristu ehole ewaneno, iya elipakula mokonda yewaneno. Tupu, ovalume vena yokuhola ovakai vavo, ngetyi vehole omalutu avo muene. Una uhole omukai wae ulihole oe muene. Mokonda kutupu omunthu wayalele olutu luae muene. Anthi, ulitekula nokuliyunga nawa, ngetyi Kristu ayunga nokutekula ewaneno liae’. Efésios 5:23, 25-29.

6 Jesus ankho uhole unene ovalongwa vae. Iya otyo, tyiava ongeleka onene kovalume vokuanepa. Jesus wakala nohole novalongwa vae alo konthyulilo. Wapakula alo umue omuenyo wae pala okuyovola ovalongwa vae, namphila ankho ovakuankhali. (João 13:1; 15:13) Tupu, ovalume vokuanepa valondolwa okuti: ‘Valume, tualeiko okukala nohole novakai venyi, muahakalei nonyengo navo.’ (Colossenses 3:19) Oityi matyikuatesako omulume okuundapesa onondonga ombo, haunene tyina omukai wae alinga otyiponyo? Omulume wesukisa okuhinangela okuti nae ulinga oviponyo. Oityi ena yokulinga opo Huku emuevele? Omulume una yokuevela omukai wae, novanthu aveho vemulingila oviponyo. Tupu, omukai nae una yokuevela omulume wae novanthu ovakuavo vali vemulingila oviponyo. (Mateus 6:12, 14, 15) Otyo, tyilekesa okuti opo omulume namukai vokuelinepa vakale nomuenyo omuwa, kese umue una yokukala nehando enene liokuevela oviponyo via mukuavo.

7. Oityi Jesus ankho anoñgonoka konthele yovalongwa vae? Iya ongeleka patyi Jesus aavela ovalume vokuanepa?

7 Tupu, ovalume wokuanepa vesukisa okunoñgonoka okuti, Jesus apeho wahumbile ovalongwa vae. Ankho Jesus tupu utala komasuko avo nokunoñgonoka okuti ovakuankhali. Onthiki imue Jesus wamona okuti ovalongwa vae vepuila, iya evepopila okuti: ‘Endyuei, tuende pomphangu pehena ovanthu, opo mupululukuepo katutu.’ (Marcos 6:30-32) Tupu, ovakai vesukisa okuhumbwa. Ombimbiliya ipopia okuti ovakai vekahi ‘ngombiya yahakolele’. Moluotyo, Ombimbiliya ituma ovalume ‘vahumbe’ ovakai vavo. Omokonda yatyi? Omokonda ovalume novakai aveho vena ekevelelo like vahatokalele, liomuenyo wahapu. (1 Pedro 3:7) Moluotyo, ovalume vesukisa okuhinangela okuti Huku kapande vala omunthu, mokonda yetyi omulume ine omukai. Huku upanda omunthu wokuna ekolelo.—Salmo 101:6.

8. (a) Omokonda yatyi tyina omulume ‘ehole omukai wae, ulihole oe muene?’ (b) Oityi tyihangununa okuti omulume nomukai wae vena ‘olutu luike’?

8 Ombimbiliya yati omulume ‘uhole omukai wae ulihole oe muene’. Jesus walekesa okuti omulume nomukai wae ‘kavevali, mahi ohitu yavo ike vala.’ (Mateus 19:6) Moluotyo, kavapondola okulala nomunthu vehelinepele nae. (Provérbios 5:15-21; Hebreus 13:4) Otyo, mavetyivili okutyilinga inkha kese umue asukalala nehando liamukuavo. (1 Coríntios 7:3-5) Ombimbiliya itupopila okuti: ‘Kutupu omunthu wayalele olutu lwae muene. Anthi, ulitekula nokuliyunga nawa.’ Ovalume vokuanepa vesukisa okuhola ovakai vavo ngetyi velihole ovo muene. Vena yokuhinangela okuti mavakapulwa nonkhalamutue yavo Jesus Kristu.—Efésios 5:29; 1 Coríntios 11:3.

9. Otyituwa patyi tya Jesus tyapopiwa mu Filepenses 1:8? Iya omokonda yatyi ovalume vesukisila okulekesa ohole kovakai vavo?

9 Apostolu Paulu wapopia konthele ‘yoluembia lwa Kristu Jesus.’ (Filipenses 1:8) Oluembia lwa Jesus, ankho otyituwa tyipameka omutima. Oluembia olo, luakokele ovakai vamue, iya avakala ovalongwa vae. (João 20:1, 11-13, 16) Ovakai navo vahanda ovalume vavo vevelekese ohole itunda tyotyili komutima.

ONGELEKA OVAKAI VOKUANEPWA VESUKISA OKULANDULA

10. Oñgeni Jesus aavela ovakai vokuanepwa ongeleka ongwa?

10 Ombunga ina ovanthu ovanyingi. Iya opo ombunga yundape nawa, yesukisa onkhalamutue. Alo umue Jesus una Onkhalamutue yae ena yokutavela. ‘Onkhalamutue ya Jesus o Huku,’ iya ‘onkhalamutue yomukai omulume wae.’ (1 Coríntios 11:3) Jesus utavela konkhalamutue yae Huku. Oyo, ongeleka ongwa unene, mokonda atuho tuna onkhalamutue yetu oku tuna yokutavela.

11. Omukai wesukisa okukala ñgeni nomulume wae? Iya ovituwa viae oviwa vipondola okukalesa ñgeni omulume wae?

11 Omulume omukuankhali. Moluotyo, upondola okuponya konthele yotyilinga tyae tyokuhongolela nawa ombunga. Ngotyo, oityi omukai esukisa okulinga? Omukai kapondola okutomba omulume wae, ine okuovola okumutambula otyilinga otyo tyomutue wombunga. Omukai una yokuhinangela okuti omutima omutendi nokuahiliya, wakolela unene komaiho a Huku. (1 Pedro 3:4) Putyina omukai ena omutima ngoo, tyipepuka okutavela komulume wae, nokumuhumba alo umue mononkhalelo mbepuiya. Tupu, Ombimbiliya yati: ‘Omukai una yokuhumba unene omulume wae.’ (Efésios 5:33) Mahi, inkha omulume ketavela Kristu ngo Nkhalamutue yae? Ombimbiliya ilondola ovakai okuti: ‘Onue vakai tavelei kovalume venyi, opo inkha vamue kavetavela Ondaka ya Huku, opo vakokwe novituwa viovakai vavo. Tyina vamona ovituwa vienyi viaviuka, kumue nehumbilo enene’.1 Pedro 3:1, 2.

12. Omokonda yatyi katyapengele omukai okupopia, etyi asoka komulume wae nehumbilo?

12 Tyilinge omulume Omukristau ine hamukristau, pamue omukai umupopila olusoke luae konthele yotyitateka tyimue mombunga. Namphila olusoke luae kaluelifuile no luomulume, otyo katyilekesa okuti omukai oo kahumbile omulume wae. Mokonda pamue olusoke luomukai luaviuka, iya lupondola okukuatesako ombunga aiho inkha omulume etavela olusoke olo. Abraiau ankho ketavelele etyi omukai wae Sara apopia konthele yotyitateka tyimue mombunga. Mahi, Huku apopila Abraiau okuti: ‘Tavela etyi Sara apopia’. (Gênesis 21:9-12) Anthi, tyina omulume alinga etokolo liahaponyene movitumino via Huku, omukai malekesa okuti wahumba omulume wae, putyina etavela no kumukuatesako.—Atos 5:29; Efésios 5:24.

Ongeleka patyi ongwa Sara aavela ovakai vokuanepwa?

13. (a) Omukanda wa Tito 2:4, 5 upopia okuti omukai wanepua una yokulinga tyi? (b) Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yokuliyapuka nokulihenga?

13 Inkha omukai afuisapo otyilinga tyae makuatesako unene ombunga yae. Ombimbiliya ipopia okuti ovakai vena yokukala ‘nohole novalume vavo, novana vavo, nokukala nonondunge. Vena okukala ovasukuki, ovaundapi votyotyili meumbo, vokuna ovituwa oviwa, nokutavela kovalume vavo.’ (Tito 2:4, 5) Putyina omukai wokuanepua nokuna ovana afuisapo otyilinga tyae, aveho mombunga vemuhole, nokumuhumba unene. (Provérbios 31:10, 28) Mahi, mokonda omulume nomukai ovakuankhali, papondola okumoneka ovitateka ovinene, vivetuala kokuliyapuka ine okulihenga. Ombimbiliya pamue iyeka omulume nomukai veliyapuke, tyina vena ovitateka viepuiya unene. Mahi, vokuelinepa vena okuhinangela okuti okuliyapuka hayoko ondyila yaviuka pala okutetulula ovitateka. Mokonda Ombimbiliya yati: ‘Ove mukai wahayekepo omulume wove; . . . Iya ove mulume wahayekepo omukai wove.’ (1 Coríntios 7:10, 11) Omulume nomukai vapondola vala okulihenga inkha umue pokati kavo alinga oumbalehi.—Mateus 19:9.

ONGELEKA ONGWA OVOHE VESUKISA OKULANDULA

14. Jesus ankho utekula ñgeni ovana? Iya oityi ovana vesukisa kovohe?

14 Jesus ankho wasuka novana. Oyo ongeleka ongwa ovohe vesukisa okulandula. Etyi vamue ankho vahandele okutyilika ovana, Jesus ati: ‘Yekei ovana veye kuame, muhevetyilikei.’ Ombimbiliya yati: Jesus ‘wakuata ovana ovo, evehumbakana iya evepe ononkhano onongwa.’ (Marcos 10:13-16) Jesus ankho utaindya omuvo opo atomphole novana. Noove wesukisa okulinga ngotyo ovana vove. Ovana kavesukisa okukala navo vala okamuvo kehehi. Vesukisa omuvo omunyingi. Ove una yokukala nomuvo wokuvelongesa, mokonda Jeova watuma ovohe valongese ovana vavo.—Deuteronômio 6:4-9.

15. Oityi ovohe vena yokulinga pala okuyakulila ovana vavo?

15 Mouye uno ovivi vikahi nokuliyawisa. Moluotyo, ovana vesukisa ovohe veveamene kovanthu vahanda okuvenyona. Vamue vaovola okukuata ovana pala okulala navo. Tala oñgeni Jesus aamenene ovalongwa vae, iya eveihana okuti ‘vana vange.’ Puetyi akuatwa opo akaipawe, Jesus waamenene ovalongwa vae. (João 13:33; 18:7-9) Ngotyo, onue vohe muesukisa okulunguka nomaliva aundapeswa Neliapu pala okunyona ovana. Muesukisa okulondola ovana. a (1 Pedro 5:8) Hono, ovana vesukisa unene okuveyakulila kolutu, no mopaspilitu no kovituwa.

Oityi ovohe velilongesila konkhalelo omu Jesus ankho atekula ovana?

16. Oñgeni Jesus ankho aviyula ovalongwa vae putyina valinga otyiponyo? Iya ongeleka patyi ovohe vapolako?

16 Motyinthiki tyahulililako kononkhia mba Jesus, ovalongwa vae ankho vatañguna konthele you makala omunene pokati kavo. Mahi, Jesus ehevenumanena. Anthi, nohole wevelongesa nonondaka novituwa. (Lucas 22:24-27; João 13:3-8) Inkha ove una ovana, wetyimona oñgeni molandula ongeleka ya Jesus, putyina uviyula ovana vove? Tyotyili, ovana vesukisa okuviyulwa. Mahi, tyesukisa okuveviyula monkhalelo yaviuka, hanonyengo. Okupopia onondaka tyahasokele tyiihamesa komutima ‘ngatyina utoma nomutunga.’ (Jeremia 30:11; Provérbios 12:18) Wesukisa okuviyula monkhalelo yaviuka, opo omona aimbuke omokonda yatyi ekahi nokuviyulilwa.—Efésios 6:4; Hebreus 12:9-11.

ONGELEKA OVANA VESUKISA OKULANDULA

17. Oñgeni Jesus aavela ovana ongeleka onene?

17 Okuti ovana vapondola okulilongesila kongeleka ya Jesus? Enga, vapondola! Jesus walekesa oñgeni ovana vesukisa okutavela kovohe. Jesus wati: ‘Ame ndyipopia ovipuka Tate andongesa.’ Ayawisako okuti: ‘Ame apeho ndyilinga ovipuka vihambukiswa Tate yange.’ (João 8:28, 29) Jesus wetavelele ku Tate yae keulu. Ombimbiliya yati ovana vena yokutavela kovohe. (Efésios 6:1-3) Namphila ankho Jesus omona wehena ononkhali, wetavelele kovohe ovakuankhali Jose na Maliya. Moluotyo, ombunga ya Jesus ankho yali nehambu enene!—Lucas 2:4, 5, 51, 52.

18. Omokonda yatyi Jesus etavelela apeho ku Tate yae keulu? Inkha ovana vetavela kovohe mavahambukiswa valie?

18 Okuti ovana vetyii oñgeni mavahetekela nawa Jesus opo vahambukiswe ovohe? Pamue ovana tyivepuiya okutavela kovohe. Mahi, Huku uhanda ovana vetavele kovohe. (Provérbios 1:8; 6:20) Jesus wetavelele apeho ku Tate yae keulu, alo umue movipuka viepuiya unene. Onthiki imue Huku ankho uhanda Jesus alinge otyipuka tyimue tyepuiya unene. Jesus elikuambela ku Huku okuti: ‘Tate mphole okopo ei [ine otyilinga etyi].’ Mahi, Jesus alingi etyi Huku ankho ahanda. Jesus wetavelele mokonda ankho utyii okuti Tate yae wii nawa etyi tyaviuka. (Lucas 22:42) Tupu, inkha ovana vetavela kovohe, mavevehambukiswa, haunene mavahambukiswa Tate yavo keulu. bProvérbios 23:22-25.

Oityi ovana vesukisa okuhinangela putyina vekahi nokuyondyua?

19. (a) Oñgeni Satanasi aovola okuyondya ovana? (b) Putyina ovana valinga ovivi, tyikalesa ñgeni ombunga?

19 Eliapu liayondyele Jesus. Tupu, hono lipondola okuyondya ovana opo valinge ovipuka ovivi. (Mateus 4:1-10) Satanasi Eliapu upondola okuundapesa vana velilongesa navo kosikola, opo vevehongiliye okulinga ovipuka ovivi. Moluotyo, tyakolela unene ovana velityilike okulinga oupanga na vana valinga ovipuka ovivi! (1 Coríntios 15:33) Dina omona wa Jako, walingile oupanga novanthu vahafende Jeova, atyimuetela ovitateka ovinyingi. (Gênesis 34:1, 2) Putyina umue mombunga alinga ovipuka ovivi, tyiihameka ombunga aiho!—Provérbios 17:21, 25.

OTYETYI TYIETA EHAMBU MOMBUNGA

20. Opo ombunga ikale nomuenyo wehambu, oityi kese umue ena yokulinga?

20 Inkha aveho vaundapesa onondonga mbo Mbimbiliya, kamatyipuiya okutetulula ovitateka viombunga. Okuundapesa onondonga mbo Mbimbiliya, oyo osapi yomuenyo wehambu mombunga. Moluotyo, valume holei ovakai venyi, okuvetekula ngetyi Jesus atekula ewaneno liae. Vakai, tavelei kovalume venyi nokuvehumba unene, kalei omukai wonondunge, wapopiua mu Provérbios 31:10-31. Onue vohe novoina, longei ovana venyi. (Provérbios 22:6) Onue vohe, ‘hongolelei nawa onombunga mbenyi.’ (1 Timóteo 3:4, 5; 5:8; Colossenses 3:20) Vana, tavelei kovoho. Mombunga mutupu nawike wafuapo. Aveho valinga oviponyo. Moluotyo, kalei nomutima weliola, lievelei oviponyo kese umue namukuavo.

21. Omuenyo patyi omuwa tukevelela komutue? Oñgeni hono tupondola okukala nomuenyo wehambu mombunga?

21 Tyotyili, mo Mbimbiliya muna onondonga ononyingi, nomahongolelo akolela konthele yomuenyo wombunga. Tupu, itulongesa konthele youye omupe pano pohi, maukeyula ovanthu vokuna ehambu, vafenda vala Jeova. (Revelação [Apocalipse] 21:3, 4) Ovanthu mavakakala nomuenyo omuwa komutue! Mahi, no hono, tupondola okukala nomuenyo wehambu mombunga, inkha tuundapesa onondonga mba Huku, mbukahi Mondaka yae Ombimbiliya.

a Ekuateso pala okuyakulila ovana, livasiwa mokapitulu 32 komukanda Aprenda do Grande Instrutor, walingua no Nombangi mba Jeova.

b Ovana vapondola okuanya vala kovohe, inkha vevetuma okulinga etyi tyehelikuatele novitumino via Huku.—Atos 5:29.