Guruka oze aha biriho

Guruka oze aha birimu

Oku Orikubaasa Kureeta Okushemererwa omu Ka Yaanyu

Oku Orikubaasa Kureeta Okushemererwa omu Ka Yaanyu

Eshuura Ikumi na Ina

Oku Orikubaasa Kureeta Okushemererwa omu Ka Yaanyu

N’enki ekirikwetengyesa okuba omushaija murungi?

Omukazi naabaasa ata kuhikiiriza gye obujunaanizibwa bwe?

N’enki ekirikutwarirwa omu kuba omuzaire murungi?

Abaana nibahwera bata omu kureeta okushemererwa omu maka?

1. N’enki ekirikuhitsya amaka aha kugira okushemererwa?

YEHOVA RUHANGA naayenda ngu amaka gaawe gabemu okushemererwa. Ekigambo Kye, Baibuli, nikiteeraho buri omwe omu maka obuhabuzi, kishoborora aha mwanya ogu Ruhanga arikwenda ngu buri omwe agire. Ab’omu maka ku barikuhikiiriza ebi bashemereire kukora ebirikuhikaana n’obuhabuzi bwa Ruhanga, ebirikurugamu nibishemeza. Yesu akagira ati: ‘Baine okushemererwa abahurira ekigambo kya Ruhanga, bakakyorobera!’—Luka 11:28.

2. Okushemererwa kw’amaka kwegami aha kumanya ki?

2 Okushemererwa kw’ab’omu maka okukira munonga kwegami aha kumanya ngu amaka gakatandikwaho Yehova, ou Yesu yaayetsire “Tataitwe.” (Matayo 6:9) Buri ka omu nsi eriho ahabwa Tataitwe ow’omu iguru—kandi buzima naamanya ekirikureeta okushemererwa omu maka. (Abaefeso 3:14, 15) Beitu shi, Baibuli neeyegyesa ki aha mwanya gwa buri omwe omu ka?

RUHANGA NIWE YAATANDIKIREHO AMAKA

3. Baibuli neegamba ki aha kutandika kw’amaka, kandi nitumanya tuta ngu ebi erikugamba n’amazima?

3 Yehova akahanga Adamu na Haawa, abantu babiri ab’okubanza, kandi yaabagaita nk’omushaija n’omukazi. Yaabata omu kibanja, eka y’omu nsi enungi—omu musiri gw’omuri Edeni—kandi yaabagambira okuzaara abaana. Yehova akagira ati: “Muzaare, mukanye, mwijure ensi.” (Okutandika 1:26-28; 2:18, 21-24) Eki ti kitebyo nari mugane, ahakuba Yesu akooreka ngu ebi ekitabo kya Okutandika kirikugamba aha kutandika kw’amaka bihikire. (Matayo 19:4, 5) N’obu turaabe nitubugana oburemeezi bwingi kandi n’obu amagara gatari nk’oku Ruhanga yaabaire agyendereire, reka twetegyereze ahabw’enki okushemererwa omu maka kurikubaasika.

4. (a) Buri omwe omuka naabaasa kuhwera ata omu kwongyera okushemererwa omuka? (b) Ahabw’enki okwega aha magara ga Yesu kiri kikuru munonga omu kureetaho okushemererwa omu maka?

4 Buri omwe omuka aine eki arikubaasa kukora okureeta okushemererwa omuka yaatooreza Ruhanga omu kworeka rukundo. (Abaefeso 5:1, 2) Kwonka shi obu tutarikubaasa kureeba Ruhanga, nikibaasika okumutooreza? Nitubaasa kwega oku Yehova arikutwaza ahabw’okuba akoohereza Omwana we omujigaijo kuruga omu iguru okwija omu nsi. (Yohaana 1:14, 18) Obu yaabaire ari omu nsi, Yesu Kristo, Omwana ogu, akatooreza gye Ishe ow’omu iguru kyaba ngu okureeba nari okuhurira ebigambo bya Yesu kukaba kuri nk’oku waakuba ori na Yehova kandi orikumuhurira Naagamba. (Yohaana 14:9) N’ahabw’ekyo, turikwega ahari rukundo ei Yesu yaayorekire kandi turikutooreza eky’okureeberaho kye, buri omwe omuriitwe naabaasa kuhwera omu kwongyera okushemererwa omu maka.

EKY’OKUREEBERAHO AHA BASHAIJA

5, 6. (a) Omuringo gu Yesu arikutwazamu ekibiina n’eky’okureeberaho kita aha bashaija? (b) N’enki ekishemereire kukorwa okubaasa kusaasirwa ebibi?

5 Baibuli neegira ngu abashaija bashemereire kutwaza abakazi omu muringo nk’ogu Yesu arikutwazamu abeegyesibwa be. Teekateeka aha buhabuzi bwa Baibuli obu: ‘Abashaija, mukunde abakazi banyu, nk’oku Kristo yaakunzire ekanisa, akeehayo ahabwayo nikwo n’abashaija bashemereire kukunda abakazi baabo nk’emibiri yaabo bonka. Okunda omukazi we biri ayekunzire, ahakuba tihariho muntu oyanga omubiri gwe; kureka aguriisa, agucuma, nk’oku Kristo agira ekanisa.’Abaefeso 5:23, 25-29.

6 Rukundo ei Yesu ainiire ekibiina ky’abeegi be n’eky’okureeberaho kikuru aha bashaija. Yesu ‘akagumizamu naabakunda okuhitsya aha muheru,’ yaahayo amagara ge ahabwabo, n’obu baraabe baabaire batahikiriire. (Yohaana 13:1; 15:13) Nikyo kimwe, abashaija nibahigwa bati: “[Mugume] mukunde abakazi baanyu, murekye kubaitsa omwaga.” (Abakolosai 3:19) N’enki ekirikwija kuhwera omushaija kugyendera aha buhabuzi obu, namunonga obumwe omukazi we yaaba atatwarize omu bwengye? Omushaija ashemereire kwijuka enshobe eze ahabwe hamwe n’eki ashemereire kukora Ruhanga okubaasa kumusaasira. N’enki eki ashemereire kukora? Ashemereire kusaasira abo abarikumushobeza, haza omukazi we ari omuri abo. N’omukazi ashemereire kusaasira abo abarikumushagiza. (Matayo 6:12, 14, 15) Mbwenu nooreeba ahabw’enki abamwe nibagira ngu obushwere burungi n’obw’abantu babiri abeteekateekire kusaasirana?

7. N’enki eki Yesu yaagumire naijuka aha beegi be, arikuteeraho abashaija ky’okureeberaho ki?

7 Abashaija nabo bashemereire kumanya ngu Yesu obutoosha akaba afayo aha beegi be. Akaba aijuka obweremwa bwabo n’ebyetengo byabo eby’omubiri. Nk’eky’okureeberaho, obu baabaire baruhire, akagira ati: “Mwije aheekiikire twehereere muhuumureho.” (Mako 6:30-32) N’abakazi nabo bashemereire kuteekateekwaho omu muringo ogu. Baibuli neebashobororaho nka “enyabya zitagumire” abu abashaija barikuragiirwa ‘kuha ekitiinisa.’ Ahabw’enki? Ahabw’okuba abashaija n’abakazi bombi baine ‘omugisha gw’amagara agatahwaho ogu baahereirwe busha.’ (1 Petero 3:7) Abashaija bashemereire kwijuka ngu ekirikuhindura omuntu kuba ow’omuhendo ahari Ruhanga n’obwesigwa, beitu kutari kugira ngu omuntu n’omushaija nari n’omukazi.—Zaaburi 101:6.

8. (a) Ahabw’enki kirikubaasa kugambwa ngu omushaija ‘orikukunda omukazi we naaba naayekunda’? (b) Okuba “omubiri gumwe” nikimanyisa ki aha mushaija n’omukazi we?

8 Baibuli neegira ngu omushaija ‘orikukunda omukazi we biri naayekunda.’ N’ahabw’okuba omushaija hamwe n’omukazi ‘baba batakiri babiri, kureka omubiri gumwe,’ nk’oku Yesu yaakyorekire. (Matayo 19:6) N’ahabw’ekyo tibashemereire kushambana. (Enfumu 5:15-21; Abaheburaayo 13:4) Eki nibakikora buri omwe yaata omutima aha byetengo by’ondi beitu bitari ebye wenka. (1 Abakorinso 7:3-5) Ekintu kikuru eki tushemereire kwijuka n’eki: ‘Tihariho muntu oyanga omubiri gwe, kureka aguriisa, agucuma.’ Abashaija bashemereire kukunda abakazi baabo nk’oku barikwekunda, barikwijuka ngu Yesu Kristo omutwe gwabo naabajunaana baaba batakozire ekyo.—Abaefeso 5:29; 1 Abakorinso 11:3.

9. Ni mutwarize ki ogwa Yesu ogurikugambwaho omu Abafilipi 1:8, kandi ahabw’enki abashaija bashemereire kworeka abakazi baabo omutwarize ogu?

9 Entumwa Paulo akagamba aha ‘mbabazi ezi Kristo Yesu aine.’ (Abafilipi 1:8) Embabazi za Yesu n’omutwarize gurikuhuumuriza, ogwashemeize abakazi abaahindukire abakuratsi be. (Yohaana 20:1, 11-13, 16) Kandi kwo abakazi nibetenga ngu baibabo babatwaze n’embabazi.

EKY’OKUREEBERAHO AHA BAKAZI

10. Yesu naateeraho abakazi ky’okureeberaho ki?

10 Amaka gari nk’ekibiina, kandi okubaasa kugyenda gye, gashemereire kugira omwebembezi. Na Yesu aine Orikumwebembera ou arikworobera. ‘Omutwe gwa Kristo ni Ruhanga’ nk’oku ‘omutwe gw’omukazi ari omushaija.’ (1 Abakorinso 11:3) Obuhurizi bwa Yesu ahari Ruhanga n’eky’okureeberaho kirungi, ahabw’okuba twena twine orikutwebembera ou twine kworobera.

11. Ni miteekateekyere ki ei omukazi ashemereire kugira ahari iba, kandi ekyo nikikwata kita aha mitwarize y’omukazi?

11 Abantu abatahikiriire nibakora enshobe kandi obutoosha nibaremwa kuba abeebembezi barungi b’amaka. Mbwenu shi obwo, n’enki eki omukazi ashemereire kukora? Omukazi tashemereire kugaya ebi omushaija arikukora nari okuteeraho kwenda kutwara obwebembezi. Omukazi naakora gye yaijuka ngu omwoyo omucureezi ogutuurize ogw’obuguzi bwingi nikyo ky’omuhendo omu maisho ga Ruhanga. (1 Petero 3:4) Arikworeka omwoyo omucureezi, nikimwanguhira okworeka obuhurizi oburimu okutiina Ruhanga nangwa n’omu mbeera ezigumire. Okwongyera ahari ekyo, Baibuli neegira eti: “Omukazi nawe ashemereire kutiina iba.” (Abaefeso 5:33) Kwonka shi omushaija ku yaakuba atarikwikiriza Kristo nk’omutwe gwe? Baibuli neehiga abakazi eti: ‘Abakazi mworobere mutyo baabaroimwe; ku haraabe hariho abatarikworobera kigambo kya Ruhanga, bahindurwe emitwarize y’abakazi baabo, bataine kigambo kyona eki babagambiire, ahabw’okureeba emitwarize yaanyu mirungi ey’okutiina Ruhanga hamwe n’okubaha ekitiinisa.’1 Petero 3:1, 2.

12. Ahabw’enki kitari kibi omukazi okuhayo ekiteekateeko kye omu muringo gurikuhaisa ekitiinisa?

12 Yaaba omushaija ari omuheereza wa Yehova nari atamuri, omu bwengye, omukazi yaareeta ekiteekateeko ekitarikwikirizana n’ekya iba nikiba kitarikumanyisa ngu naamugaya. Ekiteekateeko ky’omukazi nikibaasa kuba kihikire, haza eka yoona egasirwe omushaija yaamuhurikiza. N’obu Abrahamu ataraikiriziine na Saara omukazi we obu yaareeta ekitenso aha kushobororamu oburemeezi bw’omuka, Ruhanga akagambira Abrahamu ati: “Mworobere.” (Okutandika 21:9-12) Omushaija ku arikucwamu eky’aha muheru kwonka ekitarikuhenda biragiro bya Ruhanga, omukazi naayoreka obuhurizi arikwikiririzana nawe.—Ebyakozirwe 5:29; Abaefeso 5:24.

13. (a) Ekitabo kya Tito 2:4, 5 nizihiga abakazi abari omu bushwere kukora ki? (b) Baibuli neegamba ki aha kutaana n’okugaitururwa?

13 Omu kuhikiiriza obujunaanizibwa bwe, omukazi aine bingi ebi arikubaasa kukora omu kureeberera amaka. Nk’eky’okureeberaho, Baibuli neeyoreka ngu abakazi abari omu bushwere bashemereire ‘kukunda baibabo n’abaana baabo, bakagira omutima murungi, bakeerinda obushambani, bakakora emirimo yaabo omu maka, bakagira embabazi kandi bakoorobera baibabo.’ (Tito 2:4, 5) Omukazi kandi omuzaire orikutwaza ati naakundwa kandi aheebwa ekitiinisa kuruga aha b’omuka ye. (Enfumu 31:10, 28) Obu obushwere kuri okugaitwa n’omuntu otahikiriire, obumwe obushwere nibubamu oburemeezi bw’amaani ekirikubaasa kurugamu okutaana nari okugaitururwa. Baibuli neikiriza okutaana ahabw’enshonga ezimwe. Kwonka, okutaana tikushemereire kutwarwa nk’ekintu kikye, ahakuba Baibuli neehabura eti: “Omukazi arekye kutaana na iba . . . , kandi omushaija atarishenda omukazi we.” (1 Abakorinso 7:10, 11) Okwihaho omwe aha bashweraine yaashambana, ekyo nikyo kyonka ekirikwihirirwaho okugaitururwa omu Byahandiikirwe.—Matayo 19:9.

EKY’OKUREEBERAHO KIRUNGI AHA BAZAIRE

14. Yesu akatwaza ata abaana, kandi n’enki eki abaana barikwetenga aha bazaire?

14 Yesu akateeraho abazaire eky’okureeberaho kirungi omu muringo gu yaatwarizemu abaana. Abandi ku bagyerizeho kuzibira abaana kumwijaho, Yesu yaabagira ati: “Murekye abaana bato baije ahariinye, mutabazibira.” Baibuli neegira ngu ‘akabakiira, yaabaha omugisha, abataireho engaro.’ (Mako 10:13-16) Yesu ku araabe yaamazire obwire ari n’abaana, noogira ngu naiwe ekyo tikyo oshemereire kukorera batabani baawe na bahara baawe? Tibarikwetenga kumara omwanya mukye naiwe, kureka okumara naiwe omwanya muraingwa. Oshemereire kutwara obwire kubeegyesa, ahakuba ekyo nikyo Yehova arikwenda ngu abazaire bakore.—Eky’Ebiragiro 6:4-9.

15. N’enki eki abazaire bashemereire kukora okurinda abaana baabo?

15 Nk’oku ensi eriyo neeyeyongyera kuba mbi, abaana nibetenga abazaire abaraabarinde abantu abarikusherura kubakora kubi, nk’abo abarikwenda kubatoroboza. Twara eky’okureeberaho kya Yesu oku yaarinzire abeegi be, na rukundo abu yaayetsire “abaana bato.” Ku yaakwatsirwe kandi handi hakye arikuza kwitwa, Yesu ataho enteekateeka ngu abeegi be babaase kuhunga. (Yohaana 13:33; 18:7-9) Nk’omuzaire, naiwe nooyetenga kumanya oku Omuregi arikuteeraho kukora kubi abaana baawe abato. Oshemereire kubarabura bukiri kare. * (1 Petero 5:8) Hati oburungi bwabo obw’omubiri, obw’eby’omwoyo n’obw’emicwe nibugyezibwa nk’oku kitakabahoga.

16. Abazaire nibeega ki aha muringo gu Yesu yaatwarizemu abeegi be omu butahikiirira bwabo?

16 Omu kiro eki Yesu yaafeereireho, abeegi be bakagira empaka, aha waabaire ari mukuru omuribo. Omu mwanya gw’okubagwererwa kubi, na rukundo Yesu akoongyera kubahabura omu bigambo n’omu ky’okureeberaho. (Luka 22:24-27; Yohaana 13:3-8) Ku oraabe ori omuzaire, nooreeba oku orikubaasa kukuratira eky’okureeberaho kya Yesu omu muringo gw’okuhaburamu abaana baawe? N’amazima nibetenga obuhabuzi, kwonka bashemereire kubuheebwa ‘nk’oku kishemereire’ beitu butari obu orikuba oine ekiniga. Toshemereire kurahukiiriza kugamba ‘ebigambo ebirikucumita nka rurara.’ (Yeremia 30:11; Enfumu 12:18) Obuhabuzi bushemereire kuheebwa omu muringo gu omwana waawe bwanyima araije kureeba ngu buzima gubaire guhikire.—Abaefeso 6:4; Abaheburaayo 12:9-11.

EKY’OKUREEBERAHO AHA BAANA

17. Ni mu miringo ki ei Yesu yaateeraireho abaana eky’okureeberaho kirungi?

17 Haine eki abaana barikubaasa kwega ahari Yesu? Eego, haine eki barikubaasa kumwegaho! Omu ky’okureeberaho kye, Yesu akooreka oku abaana bashemereire kworobera abazaire baabo. Akagira ati: “Ngamba nk’oku Tata yaanyegyeise.” Akongyeraho ati: “Obutoosha nkora ebimushemeza.” (Yohaana 8:28, 29) Yesu akaba ari omuhurizi ahari Ishe ow’omu iguru, kandi na Baibuli neegambira abaana okworobera abazaire baabo. (Abaefeso 6:1-3) N’obu Yesu yaabaire ari omwana ohikiriire, akaba ayorobera Yosefu na Mariamu, abazaire be ab’omu nsi, abaabaire batahikiriire. Ekyo buzima kikareetera ab’omu ka ya Yesu okushemererwa!—Luka 2:4, 5, 51, 52.

18. Ahabw’enki obutoosha Yesu yaabaire ashemeza Ishe ow’omu iguru, kandi ni baahi abarikushemererwa abaana ku barikworobera abazaire baabo?

18 Abaana mbwenu nimureeba emiringo ei murikubaasa kuba nka Yesu kandi mukashemeza abazaire baanyu? N’amazima, obumwe abato nibashanga kigumire okworobera abazaire baabo, kwonka Ruhanga naayenda ngu abaana boorobere abazaire baabo. (Enfumu 1:8; 6:20) Yesu obutoosha akaba ahurira Ishe ow’omu iguru, nangwa n’omu mbeera ezigumire. Rimwe, kiri ekigyendererwa kya Ruhanga ngu Yesu akore ekintu kigumire munonga, Yesu akagira ati: “Onyiheho ekikopo [ekintu eki yaabaire naamwenza] eki.” Nabwo, Yesu akakora eki Ishe yaamushabire ahakuba akamanya ngu Ishe akaba naamanya ekirikukirayo oburungi. (Luka 22:42) Abaana ku barikwega kuba abahurizi, nibashemeza munonga abazaire baabo hamwe na Ishebo ow’omu iguru. *Enfumu 23:22-25.

19. (a) Sitaane naagyeza ata abaana? (b) Emicwe mibi neekwata eta aha bazaire?

19 Omuregi akagyeza Yesu, kandi nitukihamya ngu naija kugyeza n’abaana bato kukora ebitahikire. (Matayo 4:1-10) Sitaane Omuregi naayejunisa orwingano kutuhaririza, kibaase kuguma kumwangira. Ka nikikuru abaana kureka kunywana n’enkozi z’ebibi! (1 Abakorinso 15:33) Dina, muhara wa Yakobo akaguma naataayaayira abo abaabaire batari baramya ba Yehova, haza ekyo kyarugamu oburemeezi bwingi. (Okutandika 34:1, 2) Teekateeka aha busaasi obu amaka garikubaasa kugira omwe aha b’omu ka ku yaakwejumba omu micwe mibi y’obushambani!—Enfumu 17:21, 25.

EKINTU EKIKURU EKIRIKUHITSYA AMAKA OMU KUSHEMERERWA

20. Okubaasa kushemererwa omu maka, n’enki eki buri omwe ashemereire kukora?

20 Oburemeezi bw’omu maka nibwanguha kushoborora obuhabuzi bw’omu Baibuli bwateebwa omu nkora. Okugyendera aha buhabuzi nk’obwo nikyo kintu ekirikukirayo obukuru ekirikureeta okushemererwa omu maka. N’ahabw’ekyo, abashaija, mukunde abakazi baanyu, kandi mubatwaze nk’oku Yesu yaatwarize ekibiina. Abakazi, mworobere obwebembezi bwa baabaroimwe, kandi mukuratire eky’okureeberaho ky’omukazi w’omutima orikugambwaho omu Enfumu 31:10-31. Abazaire, mutendeke abaana baanyu. (Enfumu 22:6) Abashaija, mwebembere gye ab’omu maka gaanyu.’ (1 Timoseo 3:4, 5; 5:8) Kandi abaana, mworobere abazaire baanyu. (Abakolosai 3:20) Omu maka, tiharimu n’omwe ohikiriire ahakuba boona nibashobya. N’ahabw’ekyo, mube abacureezi, buri omwe ashabe mutaahi we okusaasirwa.

21. Ni bintu ki eby’omutaano ebiri omu maisho, kandi nitubaasa kushemerererwa tuta amagara g’eka hati?

21 N’eky’amazima, Baibuli erimu obuhabuzi n’oburagirizi burungi oburikukwata aha maka. Kandi hoona, neeyegyesa ebirikukwata aha nsi ya Ruhanga ensya hamwe n’aha kibanja kya Ruhanga ekiriijura abantu abashemereirwe abarikuramya Yehova. (Okushuuruurwa 21:3, 4) Eby’omutaano eby’omu biro ebiriija ka nibitangaaza! Nahati, nitubaasa kushemerererwa amagara marungi omu maka turikugyendera aha buragirizi oburi omu Kigambo kya Ruhanga, Baibuli.

[Obugambo obw’Ahansi]

^ kacw. 15 Obuhwezi omu kurinda abaana nibushangwa omu shuura ya 32 ey’ekitabo Learn From the Great Teacher, ekyahandiikirwe Abajurizi ba Yehova.

^ kacw. 18 Okwihaho omuzaire yaashaba omwana kuhenda ekiragiro kya Ruhanga, aho nikiba kihikire omwana kumwangira.—Ebyakozirwe 5:29.

EBI BAIBULI ERIKWEGYESA

▪ Abashaija bashemereire kukunda abakazi baabo nk’emibiri yaabo bonka.—Abaefeso 5:25-29.

▪ Abakazi bashemereire kukunda ab’omu maka gaabo kandi bakaha baibabo ekitiinisa.—Tito 2:4, 5.

▪ Abazaire bashemereire kukunda, bakeegyesa kandi bakarinda abaana baabo.—Eky’Ebiragiro 6:4-9.

▪ Abaana bashemereire kworobera abazaire baabo.—Abaefeso 6:1-3.

[Ebibuuzo by’Obucweka]

[Ekishushani ekiri aha rupapura 139]

Ni ky’okureeberaho ki ekirungi eki Saara arikuteeraho abakazi?

[Ekishushani ekiri aha rupapura 140]

N’enki eki abazaire barikwega omu muringo gu Yesu yaatwarizemu abaana?

[Ekishushani ekiri aha rupapura 142]

N’enki eki abato bashemereire kuteekateekaho baagyezibwa?