Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

 TILE 14

Kɛzi Ɛbamaa Wɔ Abusua Asetɛnla Ayɛ Anyelielɛ La

Kɛzi Ɛbamaa Wɔ Abusua Asetɛnla Ayɛ Anyelielɛ La
  • Duzu a maa awie yɛ kunli kpalɛ a?

  • Kɛzi raalɛ bahola ayɛ ye yelɛ gyima ne kpalɛ ɛ?

  • Duzu a maa awie yɛ wovolɛ kpalɛ a?

  • Kɛzi ngakula bahola aboa amaa abusua asetɛnla ayɛ anyelielɛ ɛ?

1. Duzu a maa abusua asetɛnla yɛ anyelielɛ a?

GYIHOVA NYAMENLE kulo kɛ wɔ abusua asetɛnla yɛ anyelielɛ. Ye Edwɛkɛ, Baebolo ne, fa adehilelɛ maa abusua ne anu sonla ko biala, na ɔka mɔɔ Nyamenle kpondɛ kɛ ko biala yɛ la. Saa abusua ne anu amra yɛ mɔɔ Nyamenle kpondɛ kɛ bɛyɛ la a nvasoɛ dɔɔnwo vi nu ba. Gyisɛse hanle kɛ: “Nyilalɛ ɛha bɛdabɛ mɔɔ bɛtie Nyamenle edwɛkɛ ne na bɛdi zolɛ la!”Luku 11:28.

2. Duzu a ɔwɔ kɛ yɛnwu ye na yɛ abusua ne anyia anyelielɛ a?

2 Abusua anyelielɛ gyi ɛnwunlɛ mɔɔ yɛbanwu Gyihova, ahenle mɔɔ Gyisɛse vɛlɛle ye “Yɛ Ze” la, kɛ yemɔ a vale abusua ne ziele ɛkɛ ne la azo. (Mateyu 6:9) Yɛ anwuma Selɛ ne a vale abusua biala mɔɔ wɔ azɛlɛ ye azo la ziele ɛkɛ a, na yemɔ a ɔze mɔɔ maa mbusua nye die a. (Ɛfɛsɛsema 3:14, 15) Yemɔti duzu a Baebolo ne kilehile wɔ abusua ne anu amra ko biala gyima nwo a?

ABUSUA NE ABO VI NYAMENLE

3. Duzu a Baebolo ne ka ye wɔ alesama abusua ne mɔlebɛbo nwo a, na kɛzi yɛnwu ye kɛ mɔɔ ɔka la le nɔhalɛ ?

3 Gyihova bɔle Adam nee Yive, alesama mɔɔ lumua la, na  ɔvale bɛ ɔbɔle nu kɛ kunli nee yelɛ. Ɔvale bɛ ɔguale azɛlɛ ye azo paladaese aako kɛnlɛma—Yidɛn tola nu—na ɔzele bɛ kɛ bɛwo. Gyihova zele kɛ: “Bɛlɔ, bɛyɛ mɔnwo mɔnwo, bɛyi azɛlɛ ye.” (Mɔlebɛbo 1:26-28; 2:18, 21-24) Ɛhye ɛnle nwɔra bie ala, ɔluakɛ Gyisɛse hilele kɛ mɔɔ Mɔlebɛbo ka ye wɔ abusua asetɛnla nwo la le nɔhalɛ. (Mateyu 19:4, 5) Ɔwɔ nuhua kɛ yɛyia ngyegyelɛ dɔɔnwo yɛɛ eza ɛnɛ, asetɛnla ɛnle kɛmɔ ɛnee Nyamenle kpondɛ kɛ ɔyɛ la ɛdeɛ, noko maa yɛnlea deɛ mɔɔ ɔti abusua ne bahola anyia anyelielɛ la.

4. (a) Kɛzi abusua ne anu sonla ko biala bahola amaa anyelielɛ ara nu ɛ? (b) Duzu ati a Gyisɛse asetɛnla mɔɔ yɛbazukoa la anwo hyia na abusua anyia anyelielɛ ɛ?

4 Abusua ne anu sonla ko biala bahola amaa abusua asetɛnla ayɛ anyelielɛ ɔlua Nyamenle mɔɔ ɔbazukoa ye wɔ kɛzi bɛda ɛlɔlɛ ali la azo. (Ɛfɛsɛsema 5:1, 2) Noko akee, kɛmɔ yɛngola yɛnnwu Nyamenle la, kɛzi yɛbahola yɛazukoa ye ɛ? Yɛbahola yɛazukoa kɛzi Gyihova yɛ ye ninyɛne la ɔluakɛ ɔzoanle ye belamunli Ralɛ ne ɔmanle ɔvi anwuma ɔrale azɛlɛ ye azo. (Dwɔn 1:14, 18) Mekɛ mɔɔ Ralɛ ɛhye, Gyisɛse Kelaese, wɔ azɛlɛ ye azo la ɔlale ye anwuma Selɛ ne subane ali kpalɛ, yemɔti ɛnee ɔle kɛ asɛɛ menli mɔɔ nwunle Gyisɛse na bɛdiele ye la ɛnwu Gyihova na bɛlɛtie Ye ala la. (Dwɔn 14:9) Ɛhye ati, saa yɛsukoa ɛlɔlɛ mɔɔ Gyisɛse lale ye ali na yɛdi ye neazo ne anzi a, yɛ nuhua ko biala bahola amaa ye abusua asetɛnla ayɛ anyelielɛ kpalɛ.

NEAZO MƆƆ WƆ ƐKƐ MAA KUNLIMA

5, 6. (a) Kɛzi adenle mɔɔ Gyisɛse luale zo nee asafo ne lile la le neazo maa kunlima ɛ? (b) Duzu a ɔwɔ kɛ yɛyɛ na yɛanyia ɛtane fakyɛ a?

5 Baebolo ne se kunlima nee bɛ ye mɔ ɛli kɛmɔ Gyisɛse nee ye ɛdoavolɛ ne mɔ lile la. Suzu Baebolo nu adehilelɛ ɛhye anwo: ‘Kunlima, bɛhulo bɛ ye mɔ kɛmɔ Kelaese hulole asafo ne na ɔdole ye ngoane aze wɔ ɔ ti la . . . Zɔhane ala yɛɛ ɔwɔ kɛ kunlima kulo bɛ ye mɔ kɛ bɛ nwo a. Nrenya mɔɔ kulo ɔ ye la kulo ɔdaye mumua ne ɔ nwo. Awie ɛnrɛkpɔ ɔdaye ɔ nwo ɛlɛ;  mɔɔ ɔyɛ la a le kɛ ɔdi ɔ nwo adane na ɔnea ye sonla baka ne boɛ kɛmɔ Kelaese noko yɛ asafo ne la.’Ɛfɛsɛsema 5:23, 25-29.

6 Ɛlɔlɛ mɔɔ ɛnee Gyisɛse lɛ maa asafo ne mɔɔ ye ɛdoavolɛ ne mɔ wɔ nu la le neazo kpalɛ maa kunlima. Gyisɛse ‘hulole bɛ hɔle awieleɛ,’ na ɔvale ye ngoane ɔbɔle afɔle ɔmanle bɛ, ɔnvane nwolɛ kɛ ɛnee bɛnli munli la. (Dwɔn 13:1; 15:13) Zɔhane ala yɛɛ bɛdu kunlima folɛ kɛ: ‘Bɛhɔ zo bɛhulo bɛ ye mɔ, bɛmmayɛ bɛ nwo zo kengɛndɛɛnye.’ (Kɔlɔsaema 3:19) Duzu a baboa kunli amaa yeava folɛdulɛ ɛhye yeali gyima wɔ mekɛ mɔɔ ɔ ye kɛvo la ɛ? Ɔwɔ kɛ ɔkakye ɛtane mɔɔ ɔdaye mumua ne ɔyɛ, nee mɔɔ ɔwɔ kɛ ɔyɛ na yeanyia Nyamenle ɛkɛ ne ɛtane fakyɛ la. Duzu a ɔwɔ kɛ ɔyɛ a? Ɔwɔ kɛ ɔfa bɛdabɛ mɔɔ bɛfo ye, mɔɔ ɔ ye boka nwolɛ la ɛtane ɔkyɛ bɛ. Ɔda ali kɛ, ɔwɔ kɛ yelɛ ne noko yɛ ye zɔ. (Mateyu 6:12, 14, 15) Wɔnwu deɛ mɔɔ ɔti bie mɔ ka kɛ saa agyalɛ bali munli a ɔgyi menli nwiɔ mɔɔ kola fa ɛtane kyɛ la anwo zo la ɔ?

7. Duzu a Gyisɛse zuzule nwo a, na neazo boni a ɔyɛle ɔmanle kunlima a?

7 Eza ɔwɔ kɛ kunlima yɛ ye nzonlɛ kɛ Gyisɛse dwenlenle ye ɛdoavolɛ ne mɔ anwo. Ɔzuzule bɛ sinlidɔlɛ nee bɛ nwonane nu ngyianlɛ nwo. Kɛ neazo la, mekɛ mɔɔ ɛnee bɛvɛ la ɔzele bɛ kɛ: “Bɛrɛla bɛmaa yɛhɔvea ɛleka bie koonwu na bɛlie bɛ ɛnwomenle ekyii.” (Maake 6:30-32) Ɔwɔ kɛ bɛsuzu yelɛma noko anwo. Baebolo ne ka bɛ nwo edwɛkɛ kɛ “bɛle mraalɛ na bɛnlɛ anwosesebɛ,” yemɔti bɛdu kunlima folɛ kɛ bɛli bɛ “eni.” Duzu ati ɔ? Ɔboalekɛ kunlima nee yelɛma amuala a banyia “ngoane ɛlolɛ ahyɛlɛdeɛ ne” a. (1 Pita 3:7) Ɔwɔ kɛ kunlima kakye kɛ nɔhalɛlilɛ a maa awie sonle bolɛ wɔ Nyamenle anye zo a, na tɛ kɛ ɔle raalɛ anzɛɛ nrenya la ati ɔ.Edwɛndolɛ 101:6.

8. (a) Kɛzi kunli “mɔɔ kulo ɔ ye la kulo ɔdaye mumua ne ɔ nwo” ɛ? (b) Duzu a edwɛkɛ “bɛle ko” kile maa kunli nee yelɛ a?

8 Baebolo ne ka kɛ kunli “mɔɔ kulo ɔ ye la kulo ɔdaye mumua ne ɔ nwo.” Ɛhye le zɔ ɔluakɛ Gyisɛse hilele kɛ nrenya nee ɔ ye ɛnle ‘nwiɔ bieko na bɛle ko.’ (Mateyu 19:6) Ɛhye ati ɔnle kɛ bɛ nuhua ko biala nee awie gyɛne nyia nla nu ngitanwo.  (Mrɛlɛbulɛ 5:15-21; Hibuluma 13:4) Saa bɛanyɛ angomedi na bɛdwenle bɛ bokavolɛ ngyianlɛ nwo a, bɛbahola bɛayɛ ɛhye. (1 Kɔlentema 7:3-5) Ngakyelɛ ɛhye anwo hyia kpalɛ: ‘Awie ɛnrɛkpɔ ɔdaye ɔ nwo ɛlɛ; mɔɔ ɔyɛ la a le kɛ ɔdi ɔ nwo adane na ɔnea ye sonla baka ne boɛ.’ Ɔwɔ kɛ kunlima kulo bɛ ye mɔ kɛ bɛdabɛ bɛ nwo na bɛkakye kɛ bɛbabu nwolɛ mgbonda bɛahile Gyisɛse Kelaese mɔɔ le bɛ ti la.Ɛfɛsɛsema 5:29; 1 Kɔlentema 11:3.

9. Gyisɛse subane boni a bɛha nwolɛ edwɛkɛ wɔ Felepaema 1:8 a, na duzu ati a ɔwɔ kɛ kunlima da zɛhae subane ye ali kile bɛ ye mɔ a?

9 Ɛzoanvolɛ Pɔɔlo hanle ‘ahonle nu ɛlɔlɛ mɔɔ ɛnee Gyisɛse Kelaese lɛ la’ anwo edwɛkɛ. (Felepaema 1:8) Ɛnee Gyisɛse ɛlɔlɛ ne wula anwosesebɛ, na ɔmanle mraalɛ mɔɔ rayɛle ye ɛdoavolɛma la anye liele nwolɛ. (Dwɔn 20:1, 11-13, 16) Yelɛma noko kulo kɛ bɛ hu mɔ fi ahonle nu kulo bɛ.

NEAZO MƆƆ WƆ ƐKƐ MAA YELƐMA

10. Kɛzi Gyisɛse le neazo maa yelɛma ɛ?

10 Abusua le fane, na saa ninyɛne bahɔ ye boɛ a ɔhyia awie mɔɔ banlea zo a. Gyisɛse bɔbɔ lɛ Awie mɔɔ ɔbɛlɛ ɔ nwo aze ɔmaa ye kɛ ɔ Ti a. ‘Kelaese ati a le Nyamenle,’ kɛmɔ ‘raalɛ biala ati a le ɔ hu la.’ (1 Kɔlentema 11:3) Mɛlɛbɛnwoaze mɔɔ Gyisɛse yɛ maa Nyamenle tileyɛlɛ ne la le neazo kɛnlɛma, ɔboalekɛ yɛ muala yɛlɛ tile mɔɔ ɔwɔ kɛ yɛbɛlɛ yɛ nwo aze yɛmaa ye a.

11. Subane boni a ɔwɔ kɛ yelɛ da ye ali kile ɔ hu a, na duzu a bahola avi subane ɛhye anu ara a?

11 Kɛmɔ mrenya tɔ sinli la ati bɛfo na bɛnda bɛnyɛ mbusua tile mɔɔ di munli la. Yemɔti, duzu a ɔwɔ kɛ yelɛ yɛ a? Ɔwɔ kɛ ɔmaa ɔ nye sɔ ekyi mɔɔ ɔ hu kola yɛ la na ɔnle kɛ ɔbɔ mɔdenle kɛ ɔbalie ye tileyɛlɛ ne yeavi ɔ sa nu. Ɔwɔ kɛ yelɛ kakye kɛ wɔ Nyamenle anye zo, bɛtɛɛyɛlɛ nee koonwuyɛlɛ subane a anwo hyia a. (1 Pita 3:4) Saa ɔda subane zɛhae ali a, ɔbanwu ye kɛ ɔnrɛyɛ se kɛ ɔbabɛlɛ ɔ nwo aze kpalɛ wɔ mekɛ mɔɔ ɔyɛ se la anu. Bieko, Baebolo ne ka ye kɛ: ‘Yelɛ biala ɛli ɔ hu eni.’ (Ɛfɛsɛsema 5:33) Na saa ɔ hu ɛnlie Kelaese ɛndo nuhua kɛ ɔ Ti  ɛ? Baebolo ne tu yelɛma folɛ kɛ: ‘Bɛbɛlɛ bɛ nwo aze bɛmaa bɛ hu mɔ, amaa nuhua mɔɔ ɔ hu ɛnlie Nyamenle edwɛkɛ ne ɛnli la, bɛalua bɛ nyɛleɛ zo bɛahwe ye bɛarɛlɛ Nyamenle, mɔɔ ɔnrɛhyia kɛ bɛkɛha edwɛkɛ kpɔkɛ ko bɔbɔ a, ɔboalekɛ bɛbanwu bɛ nwo enililɛ nee bɛ anwodelɛ wɔ bɛ nyɛleɛ nu.’1 Pita 3:1, 2.

12. Duzu ati a ɔnle ɛtane kɛ yelɛ balua ɛbulɛ adenle zo ala ye adwenle ali ɛ?

12 Saa yelɛ ɔ hu le diedinli anzɛɛ ɔnle zɔ bɔbɔ a, adenle kpalɛ zo mɔɔ ɔbalua yeala ye adwenle mɔɔ nee ɔ hu ɛdeɛ ɛnle ko ali la ɛnrɛhile kɛ ɔnlɛ ɛbulɛ. Bie a ɛnee ye nzuzulɛ ne le kpalɛ, na saa ɔ hu tie ye a abusua ne amuala bahola anyia nvasoɛ avi nu. Ɔwɔ nuhua kɛ Ebileham andie ɔ ye Sɛla wɔ mekɛ mɔɔ ɔvale adehilelɛ kpalɛ mɔɔ bamaa bɛali sua nu ngyegyelɛ bie anwo gyima la ɛdeɛ, noko Nyamenle hanle hilele ye kɛ: “Di edwɛkɛ biala mɔɔ Sɛla ɛha ɛhile wɔ la azo.” (Mɔlebɛbo 21:9-12) Noko akee, saa kunli si kpɔkɛ bie mɔɔ ɛntia Nyamenle mɛla a, ɔ ye fa mɛlɛbɛnwoaze di zolɛ.Gyima ne 5:29; Ɛfɛsɛsema 5:24.

Neazo kɛnlɛma boni a Sɛla yɛle manle yelɛma a?

13. (a) Folɛ boni a Taetɛse 2:4, 5 tu agyalɛ mraalɛ a? (b) Duzu a Baebolo ne ka ye wɔ agyalɛ nu ɛtetelɛ nee ewolebɔlɛ nwo a?

13 Raalɛ bahola ayɛ gyima dɔɔnwo wɔ abusua ne anu kɛ yelɛ la. Kɛ neazo la, Baebolo ne kile kɛ ɔwɔ kɛ agyalɛ mraalɛ, ‘kulo bɛ hu mɔ nee bɛ mra, nwu nrɛlɛbɛ, bɛsie bɛ nwo diinyi, bɛyɛ atiakunlukɛnlɛma, bɛ nwo te saanwu, na bɛyɛ yelɛma kpalɛ mɔɔ tie bɛ hu mɔ ane a.’ (Taetɛse 2:4, 5) Raalɛ mɔɔ fa edwɛkɛ ɛhye di gyima la nyia ye abusua ne ɛlɔlɛ nee ɛbulɛ dahuu. (Mrɛlɛbulɛ 31:10, 28) Kɛmɔ menli mɔɔ ɛnli munli la a bɔ nu gya la ati, ɔdwu mekɛ ne bie a edwɛkɛ mɔɔ anu yɛ se la bahola amaa agyalɛ nu ɛtetelɛ anzɛɛ ewolebɔlɛ ara. Baebolo ne maa agyalɛ nu ɛtetelɛ nwo adenle wɔ gyinlabelɛ bie mɔ anu. Noko, ɔnle kɛ bɛbu anyebolo mɔɔ wɔ agyalɛ nu ɛtetelɛ nu la debie ekyi, ɔboalekɛ Baebolo ne tu folɛ kɛ: “Ɔnle kɛ yelɛ nee ɔ hu tete nu; . . . ɔnle kɛ kunli fi ɔ ye anwo.” (1 Kɔlentema 7:10, 11, NW) Saa agyalɛma ne anu ko bɔ adwɔmane a yɛɛ  ye bokavolɛ ne bahola agyinla Ngɛlɛlera ne azo abɔ ewole a.Mateyu 19:9.

NEAZO MƆƆ DI MUNLI MAA AWOVOLƐ

14. Kɛzi Gyisɛse nee ngakula lile ɛ, na duzu a ngakula hyia wɔ bɛ awovolɛ ɛkɛ a?

14 Gyisɛse luale kɛzi ɔ nee ngakula lile la azo yɛle neazo mɔɔ di munli la manle awovolɛ. Mekɛ mɔɔ ɛnee ɛdoavolɛma ne kpondɛ kɛ bɛsi ngakula mɔɔ ɛlɛba Gyisɛse anwo ɛkɛ ne adenle la, ɔzele bɛ kɛ: “Bɛgyakyi ngakula ne mɔ bɛmaa bɛrɛla me nwo, bɛmmatua bɛ.” Baebolo ne ka kɛ akee “ɔmanle ngakula ne mɔ zo ngoko ngoko ɔziele ɔ gyakɛ azo, ɔvale ɔ sa ɔguale bɛ nwo zo na ɔyilale bɛ.” (Maake 10:13-16) Kɛmɔ Gyisɛse nyianle mekɛ manle ngakula la, asoo ɔnle kɛ ɛdawɔ noko ɛyɛ zɔhane ala ɛmaa ɛ mra ɔ? Ɔwɔ kɛ ɛnyia mekɛ dɔɔnwo ɛmaa bɛ, na tɛ ekyi bie ala ɔ. Ɔwɔ kɛ ɛnyia mekɛ ɛkilehile bɛ, ɔboalekɛ zɔhane a Gyihova ka kɛ awovolɛ ɛyɛ a.Mɛla ne 6:4-9.

15. Duzu a awovolɛ bahola ayɛ abɔ bɛ mra nwo bane a?

15 Mekɛ mɔɔ ewiade ɛhye ɛlɛkɔ ɔ nyunlu wɔ ɛtaneyɛlɛ nu la, ɔhyia kɛ awovolɛ bɔ bɛ mra nwo bane fi menli mɔɔ kulo kɛ sɛkye bɛ mɔɔ le kɛ menli mɔɔ kye ngakula nee bɛ da la  anwo. Suzu kɛzi Gyisɛse bɔle ye ɛdoavolɛma mɔɔ ɛnee ɔfi ɛlɔlɛ nu ɔfɛlɛ bɛ ‘me mra ngakula’ anwo bane la anwo nea. Mekɛ mɔɔ bɛhyele Gyisɛse na ɔnrɛhyɛ bɛbahu ye la, ɔyɛle ngyehyɛleɛ ɔmanle ye ɛdoavolɛ ne mɔ nyianle bɛ ti. (Dwɔn 13:33; 18:7-9) Kɛ wovolɛ la, ɔwɔ kɛ ɛmaa ɛ nye da ɛkɛ wɔ kɛzi Abɔnsam bɔ mɔdenle kɛ ɔkɛzɛkye ɛ mra ne mɔ la anwo. Ɔwɔ kɛ ɛdumua ɛbɔ bɛ kɔkɔ. * (1 Pita 5:8) Bɛ nwonane nu, sunsum nu, nee ɛbɛlabɔlɛ nu anwobanebɔlɛ la esiane nu ɛnɛ tɛla mekɛ biala.

Duzu a awovolɛ bahola azukoa avi kɛzi Gyisɛse nee ngakula lile la anu a?

16. Duzu a awovolɛ bahola azukoa avi kɛzi Gyisɛse nee ye ɛdoavolɛma mɔɔ ɛnli munli lile la anu a?

16 Nɔe ne mɔɔ Gyisɛse bawu la, kpolerazulɛ dɔle ɛdoavolɛma  ne avinli wɔ mɔɔ le kpole wɔ bɛ nu la anwo. Kɛ anrɛɛ Gyisɛse bava ɛya la, ɔvile ɛlɔlɛ nu ɔhɔle zo ɔvale neazo nee ɛdendɛlɛ ɔdule bɛ folɛ. (Luku 22:24-27; Dwɔn 13:3-8) Saa ɛle wovolɛ a, asoo ɛnwu kɛzi ɛbahola wɔali Gyisɛse neazo ne anzi wɔ wɔ ngakula ne mɔ ɛdenrɛdenrɛlɛ nu la ɔ? Nɔhalɛ nu, ɔhyia kɛ ɛtea bɛ, noko ɔwɔ kɛ ‘ɛsuzu ɛtea bɛ,’ mɔɔ ɛnyɛ ye ɛya zo a. Ɔnle kɛ ɛtendɛ mgbane mgbane ɛkeha ‘edwɛkɛ mɔɔ wowɔ kɛ dadeɛ la.’ (Gyɛlɛmaya 30:11; Mrɛlɛbulɛ 12:18) Ɔwɔ kɛ ɛtea bɛ wɔ adenle mɔɔ bamaa ngakula ne mɔ anwu ye amozii kɛ ɛnee ɔfɛta la azo.Ɛfɛsɛsema 6:4; Hibuluma 12:9-11.

NEAZO MƆƆ WƆ ƐKƐ MAA NGAKULA

17. Adenle boni azo a Gyisɛse yɛle neazo mɔɔ di munli la manle ngakula a?

17 Ngakula bahola azukoa Gyisɛse ɔ? Ɛhɛe, bɛbahola! Gyisɛse luale neazo mɔɔ ɔyɛle la azo ɔhilele ngakula kɛzi ɔwɔ kɛ bɛtie bɛ awovolɛ la. Ɔhanle kɛ: “Meka mɔɔ Selɛ ne kɛhilehile me la ala.” Ɔdoale zo kɛ: “Dahuu meyɛ mɔɔ ɔkpondɛ la.” (Dwɔn 8:28, 29) Gyisɛse yɛle tieyɛ manle ye anwuma Selɛ ne, na Baebolo ne noko ka kile ngakula kɛ bɛdie bɛ awovolɛ. (Ɛfɛsɛsema 6:1-3) Ɔwɔ nuhua kɛ ɛnee Gyisɛse le kakula mɔɔ di munli la ɛdeɛ, noko ɔdiele Dwosefi nee Mɛle, ye awovolɛ mɔɔ ɛnee ɛnli munli la. Ɛhye manle awie biala mɔɔ wɔ Gyisɛse abusua ne anu la anye liele!Luku 2:4, 5, 51, 52.

18. Duzu ati a Gyisɛse diele ye anwuma Selɛ ne dahuu a, na saa ngakula tie bɛ awovolɛ ɛnɛ a, nwane a anye die a?

18 Asoo ngakula bahola anwu ndenle mɔɔ bɛbahola bɛalua zo bɛayɛ kɛ Gyisɛse na bɛamaa bɛ awovolɛ anye alie la ɔ? Nɔhalɛ nu, ɔdwu mekɛ ne bie a ɔbayɛ se kɛ ngakula kɛdie bɛ awovolɛ, noko Nyamenle kulo kɛ bɛtie bɛ. (Mrɛlɛbulɛ 1:8; 6:20) Gyisɛse diele ye anwuma Selɛ ne dahuu, wɔ gyinlabelɛ mɔɔ yɛ se bɔbɔ la anu. Mekɛ bie mɔɔ ɛnee Nyamenle kulo kɛ Gyisɛse yɛ debie ɛsesebɛ bie la, Gyisɛse zele kɛ:  “Ye nyanenwunlɛ dwora ɛhye [gyimayɛlɛ bie] fi me nloa.” Noko akee, Gyisɛse yɛle mɔɔ Nyamenle kpondɛ la, ɔboalekɛ ɔnwunle ye kɛ ɔ Ze ne a ze mɔɔ le kpalɛ a. (Luku 22:42) Saa ngakula sukoa yɛ tieyɛ a, bɛbamaa bɛ awovolɛ nee bɛ anwuma Selɛ ne anye alie kpalɛ. *Mrɛlɛbulɛ 23:22-25.

Saa ngakula yia sɔnea a duzu a ɔwɔ kɛ bɛdwenle nwolɛ a?

19. (a) Kɛzi Seetan sɔ ngakula nea ɛ? (b) Kɛzi ɛbɛlatane mɔɔ ngakula babɔ la bamaa bɛ awovolɛ ade nganeɛ ɛ?

19 Abɔnsam zɔle Gyisɛse nleanle, yemɔti yɛkola yɛka ye kɛ ɔbava ɛtaneyɛlɛ yeazɔ ngakula yeanlea. (Mateyu 4:1-10) Seetan Abɔnsam fa atipɛnema ngyegyelɛ mɔɔ ɔdwu mekɛ bie a ɔyɛ se la di gyima. Nea kɛzi nwolɛ hyia kpalɛ kɛ ngakula kɛhwe bɛ nwo kɛvi ɛtanevolɛma anwo a! (1 Kɔlentema 15:33) Gyekɔbo ara raalɛ Daena vale menli mɔɔ ɛnzonle Gyihova la agɔnwolɛ, na ɔyiale ngyegyelɛ dɔɔnwo. (Mɔlebɛbo 34:1, 2) Saa abusua ne anu sonla bie fa ɔ nwo wula nla nu ɛbɛlatane nu a, nea kɛzi ɔbamaa abusua ne ali nyane a!Mrɛlɛbulɛ 17:21, 25.

MƆƆ FA ABUSUA ANYELIELƐ BA LA

20. Duzu a ɔwɔ kɛ abusua ne anu sonla ko biala yɛ, na abusua asetɛnla ayɛ anyelielɛ a?

20 Saa abusua ne anu amra fa Baebolo nu folɛdulɛ di gyima  a, bɛbahola bɛagyinla ngyegyelɛ nloa. Nɔhalɛ nu, folɛdulɛ zɛhae mɔɔ bɛbava bɛali gyima la a le adenle mɔɔ bɛdua zo a abusua ne banyia anyelielɛ la a. Yemɔti kunlima, bɛhulo bɛ ye mɔ, na bɛyɛ bɛ kɛmɔ Gyisɛse yɛ ye asafo ne la. Yelɛma, bɛbɛlɛ bɛ nwo aze wɔ bɛ hu mɔ tileyɛlɛ bo, na bɛli yelɛ kpalɛ ne mɔɔ bɛha ɔ nwo edwɛkɛ wɔ Mrɛlɛbulɛ 31:10-31 la neazo ne anzi. Awovolɛ, bɛtete bɛ mra. (Mrɛlɛbulɛ 22:6) Selɛma, ‘bɛbu bɛ awuke ne kpalɛ.’ (1 Temɔte 3:4, 5; 5:8) Ngakula, bɛdie bɛ awovolɛ. (Kɔlɔsaema 3:20) Abusua ne anu sonla ko biala ɛnli munli, ɔluakɛ bɛ muala bɛfo. Yemɔti bɛbɛlɛ bɛ nwo aze, na bɛva bɛ nvonleɛ bɛhyɛ bɛ nwo ngoko ngoko.

21. Kenlebie mɔɔ yɛ anyelielɛ la boni a wɔ ɛkɛ ne maa yɛ a, na kɛzi yɛbahola yɛanyia abusua asetɛnla mɔɔ yɛ anyelielɛ la ɛnɛ a?

21 Nɔhalɛ nu, abusua asetɛnla nwo folɛdulɛ nee adehilelɛ mɔɔ sonle bolɛ la dɔɔnwo wɔ Baebolo ne anu. Bieko, eza ɔkilehile yɛ Nyamenle ewiade fofolɛ ne nee azɛlɛ ye azo paladaese ne mɔɔ menli mɔɔ sonle Gyihova la bava anyelielɛ adɛnla nu la anwo debie. (Yekile 21:3, 4) Nea kɛzi kenlebie mɔɔ yɛ anyelielɛ la wɔ ɛkɛ ne maa yɛ a! Ɛnɛ bɔbɔ, saa yɛfa Nyamenle adehilelɛ mɔɔ wɔ ye Edwɛkɛ, Baebolo ne, anu la yɛdi gyima a yɛbahola yɛanyia abusua asetɛnla mɔɔ yɛ anyelielɛ la.

^ ɛden. 15 Ɛbanwu adenle mɔɔ bɛdua zo bɛbɔ ngakula nwo bane la wɔ Learn From the Great Teacher buluku ne, mɔɔ Gyihova Alasevolɛ ɛyɛ la tile 32.

^ ɛden. 18 Mekɛ mɔɔ wovolɛ bie baha kɛ kakula ɛbulu Nyamenle mɛla zo ala a, ɔbayɛ kpalɛ kɛ kakula ne ɛnrɛdie ye a.Gyima ne 5:29.