1, 2. Oityi ove una yokulipula inkha watundale mongeleya yomatutu? Otyo tyakolela mokonda yatyi?

 SOKA ÑGENO omunthu umue weliyombelekele potyilongo tyenyi, anyanye oukola potyilongo otyo atyiho. Pahe ovanthu aveho potyilongo opo, vekahi motyiponga otyinene. Ñgeno ove walinga ñgeni? Tyotyili, ñgeno potyilongo opo wailukapo. Mahi, putyina wamailukapo, nkhele una yokulipula okuti: ‘Oukola oo, kauanyingilileale molutu luange?’

² Ovanthu monongeleya mbomatutu vekahi monkhalelo ngooyo. Ombimbiliya ilongesa okuti efendelo lionongeleya ombo liasiliswa nomalongeso omatutu novituwa ovivi. (2 Coríntios 6:17) Otyo, ove wesukisila okutunda mo ‘Mbambilonia Onene,’ eongano lionongeleya mbomatutu. (Revelação [Apocalipse] 18:2, 4) Okuti ove watundamoale? Inkha watundamoale, wesukisa okupandulwa. Mahi, okutunda mongeleya yomatutu katyatuukile. Pahe wesukisa okulipula okuti: ‘Mahi, okuti ndyitupu otyipuka natyike tyelikuata nefendelo liomatutu?’ Nkhele tala onongeleka ombu.

3. (a) Oityi Ombimbiliya ilongesa konthele yokufenda ovilolo? Omokonda yatyi vamue tyivepuiya okutavela etyi Huku apopia konthele yovilolo? (b) Oityi wesukisa okulinga kese tyipuka ove una tyefendelo liomatutu?

³ Ovanthu vamue vena ovilolo novipuka ovikuavo viefendelo liomatutu monondyuo mbavo. Ovipuka ovio, pamue venavio omanima omanyingi. Okuti noove una ovipuka ngoovio? Inkha unavio, pamue usoka okuti katyitavela ine tyapenga okulikuambela ku Huku tyihena ovipuka ovio. Tupu, pamue ovipuka ovio uvihole unene. Mahi, Huku utupopila oñgeni tuna yokumufenda. Ombimbiliya ilongesa okuti Huku kahande tumufende nombatelo yovilolo. (Êxodo 20:4, 5; Salmo 115:4-8; Isaías 42:8; 1 João 5:21) Ove upondola okutualako okukala konthele yefendelo liotyotyili, inkha uyoka ovipuka aviho viefendelo liomatutu ove una. Iya okupolelela opo, una yokuyala ovipuka ovio ngetyi Jeova ‘eviyele’.—Deuteronômio 27:15.

4. (a) Oñgeni tutyii okuti okufenda ovakuaukulu vokuankhia, tyapenga? (b) Omokonda yatyi Jeova apopilile ovanthu vae okulityilika kese tyimue tyayemba koumbanda?

⁴ Tupu, monongeleya ononyingi mbomatutu, vafenda  ovakuaukulu vokuankhia. Puetyi nkhele vamue vehenelilongese otyili tyo Mbimbiliya, ankho vetavela okuti vokuankhia vena omuenyo komphangu imue yahamoneka. Tupu, ankho vasoka okuti vokuankhia vapondola okukuatesako vokuna omuenyo ine okuvelinga omapita. Pamue noove ankho walingaile oviso viokuyamba ovakuaukulu vove vokuankhia opo vehekulinge omapita. Mahi, ngetyi welilongesa Mokapitulu 6 komukanda ou, vokuankhia vanyima, kaveko vali. Moluotyo, okuovola okupopia navo, tyitupu esilivilo nalike. Kese ndaka usoka okuti oyavana vokuankhia, hayavoko oyonondele, ine onoandyu onombi. Moluotyo, Jeova wapopilile ova Isilayeli velityilike okupopia na vana vokuankhia, nokulityilika ovipuka aviho viayemba koumbanda.—Deuteronômio 18:10-12.

5. Inkha ove ankho ufenda ovilolo ine ovakuaukulu vove vokuankhia, oityi una yokulinga?

⁵ Inkha nove ankho ufenda ovilolo ine ovakuaukulu vove, nokuita ekuateso ku vana vokuankhia, oityi una yokulinga? Tanga no kusokolola nawa onotestu mbo Mbimbiliya mbulekesa oityi Huku asoka konthele yovipuka ovio. Likuambela ku Jeova ononthiki ambuho, okumupopila okuti ove uhanda okuendela mefendelo liotyotyili. Ita ku Jeova opo ekukuateseko okukala nolusoke ngo luae.—Isaías 55:9.

6, 7. (a) Ovanthu vati o Natale otyipito tyatyi? Okuti ovalongwa votete va Jesus ankho valingaile otyipito tyo Natale? (b) Kononthiki mbovalongwa va Jesus, tupu ankho ovanthu valingaile ovipito viomanima pala okufenda tyi?

⁶ Efendelo liomunthu lipondola okusiliswa novituwa novipito vio nongeleya mbomatutu viayandyana mouye. Nkhele tala otyipito tyo Natale. Vati, o Natale otyipito tyokutyitwa kua Jesus Kristu. Onongeleya ambuho mbokuliihana okuti ovakristau, mbulinga otyipito tyo Natale. Mahi, kutupu natyike tyilekesa okuti ovalongwa votete va Jesus, valingaile otyipito tyo Natale. Omukanda Sacred Origins of Profound  Things, wati: ‘Mokueenda kuomanima ovityita vivali tunde pokutyitwa kua Kristu, ankho nawike wii onthiki yatyitwa Jesus. Tupu, ankho ovanthu vahanda okuiwa onthiki Jesus atyitwa kavehi.

⁷ Namphila ovalongwa va Jesus vanoñgonokele onthiki Jesus atyitwa, ñgeno kavalingile otyipito tyonthiki oyo. Omokonda yatyi? Omokonda, omukanda World Book, wati, Ovakristau votete ‘ankho vetyii okuti okulingila omunthu otyipito tyomanima, otyituwa tyovanthu vahafende Jeova.’ Ovipito viomanima viokuapopiwa mo Mbimbiliya, ankho o viovatumini vevali vahafenfe Jeova. (Gênesis 40:20; Marcos 6:21) Tupu, ankho ovanthu valinga ovipito viomanima pala okufenda ono huku mbavo mbomatutu. Monthiki 24 ya Kapepo, ova Roma ankho valinga otyipito tyomanima pala huku yavo Diana. Iya monthiki 25 ankho valinga otyipito tyomanima pala huku yavo ekumbi Apolo. Ngotyo, ovipito viomanima ankho vilingwa novanthu vonongeleya mbomatutu, havio Vakristau.

8. Hangununa oñgeni ovipito viomanima vielikuata kumue noviso.

⁸ Pena ehunga ekuavo Ovakristau votete ankho vahalingila otyipito tyonthiki yatyitwa Jesus. Ovalongwa va Jesus ankho vetyii okuti ovipito viomanima, vielikuata kumue noviso. Kohale ovanthu ovanyingi ko Gresia no ko Roma, ankho vetavela okuti kese omunthu tyina atyitwa, kuna ohande imue ikalapo. Ohande oyo imuamena mokueenda kuononthiki ambuho akala nomuenyo. Omukanda The Lore of Birthdays wati: ‘Ohande yatyo oyo, vati epanga lio huku yonthiki yatyitwa omunthu oo. Jeova kahambukwa notyipito tyihonyeka Jesus kumue noviso. (Isaías 65:11, 12) Iya omokonda yatyi ovanthu ovanyingi valingila otyipito tyo Natale?

9. Oñgeni onthiki 25 ya Kayovo yaholovonwa opo ikale yotyipito tyokutyitwa kua Jesus?

⁹ Etyi ovanthu vahimbika okulinga otyipito tyokutyitwa kua Jesus monthiki 25 ya Kayovo, ankho palambale  omanima omanyingi tunde etyi Jesus akala pano pohi. Mahi, Jesus katyitilwe monthiki 25 ya Kayovo. a Iya omokonda yatyi ovanthu vaholovonena onthiki 25 ya Kayovo? Ovanthu vamue ankho vokuliihana okuti ovakristau, “vahandele onthiki oyo, ilikuate kumue notyipito tyo va Roma ‘tyokutunda kuekumbi.’” (The New Encyclopædia Britannica) Ankho poutalala kovilongo viokoutundilo, tyina ekumbi liahatokota vali nawa, ovanthu vomouye ankho valinga ovipito, vati opo ekumbi likondoke okutokota vali. Ankho vasoka okuti monthiki 25 ya Kayovo, otyo ekumbi lihimbika okutokota vali. Iya vonongeleya ankho vahandele okukokela ovanthu ovo, monongeleya mbavo. Moluotyo, ononkhalamutue mbonongeleya vaholovona onthiki oyo, opo ikale yotyipito tyo vakristau. b

10. Omokonda yatyi kohale ovanthu vamue ankho kavalingila otyipito tyo Natale?

¹⁰ Tunde kohale o Natale iiwe nawa okuti otyipito tyovanthu vouye. Mokonda ankho o Natale kailingi onthele yo Mbimbiliya, menima 1.600 otyipito otyo ko Inglaterra no kovilongo vimue vio ko Amelika tyailikilwe. Pomuvo watyo opo, kese omunthu ankho usala meumbo ahaende kovilinga monthiki yo Natale, ankho ukuatua afeteswa onombongo ononyingi. Mahi, mokueenda kuomanima, ovanthu vahimbika vali okulinga otyipito otyo. Tupu, vayawisako vali oviso ovikuavo. Ngotyo, alo hono o Natale yalinga vali  otyipito otyinene movilongo ovinyingi. Mokonda o Natale otyipito tyonongeleya mbomatutu, vana vahanda okuhambukiswa Huku, kavalingi otyipito otyo. Tupu, kavalingi ovipito ovikuavo viatuka kefendelo liovanthu vomouye. c

11. Omokonda yatyi ovanthu vamue valingila ovipito viomouye? Mahi, kuonthue oityi tyakolela vali tuna yokusuka natyo?

¹¹ Ovanthu vamue vetavela okuti o Natale novipito ovikuavo, viatuka kovanthu vomouye. Mahi, nkhele vasoka okuti okulinga ovipito ovio hatyiviko. Ovanthu ovanyingi putyina valia ovipito ovio, kavasoko okuti viatuka kefendelo liomatutu. Tupu, ovipito ovio vivepa omuvo wokuliuaneka no nombunga mbavo opo valile kumue. Okuti noove ongotyo usoka? Inkha noove usoka ngotyo, otyipuka tyikutyilika okukala konthele yefendelo liotyotyili, omokonda uhole ombunga yove hanongeleya mbomatutu. Kala nonthumbi yokuti Jeova wokuaetako ombunga, uhanda ove ukale noupanga omuwa nombunga yove. (Efésios 3:14, 15) Mahi, Huku kahande ove ulinge ovipuka vimunumanesa opo upameke oupanga wove nombunga. Apostolu Paulu wapopia otyipuka tyakolela vali, onthue tuesukisa okusuka vali natyo. Oe wati: ‘Tualeiko okunoñgonoka oityi tyihambukiswa Huku’.—Efésios 5:10.

12. Lekesa omokonda yatyi tuesukisila okulityilika oviso novipito viatuka konomphangu mbokuasila.

¹² Pamue ove usoka okuti oviso vilingwa hono povipito ovio, kavielifuile na vina ankho vilingwa kohale. Okuti okunoñgonoka opi kuatuka ovipito ovio, tyina esilivilo? Enga! Nkhele soka ñgeno wavasa osupeta yatokela apa pasila unene. Okuti ñgeno weikoyapo opo ulie? Au, ñgeno kueikoyelepo! Mokonda osupeta oyo, yasila unene. Ngosupeta oyo, ovipito viomouye vimoneka ngoti oviwa. Mahi, ovipito ovio viatuka ponomphangu mbasila unene. Opo tukale konthele  yefendelo liotyotyili, tuna yokukala nolusoke ngoluomuuli Isaia, wapopilile ovafendeli votyotyili okuti: ‘Muhakuatei kovipuka viavo viasila’.—Isaías 52:11.

13. Ovitateka patyi upondola okumona tyina wahalingi o Natale novipito ovikuavo viomouye?

¹³ Mokonda yokuhali ovipito viomouye, upondola okuhimbika okukala novitateka. Pamue vakuenyi muundapa navo, vekupula omokonda yatyi wahaila kovipito vilingilwa kuna uundapa. Ine pamue vekuavela otyipuka tyimue mokonda yo Natale. Molingi ñgeni? Okuti tyapenga okutambula otyipuka otyo? Iya inkha omulume wove ine omukai wove kafende Jeova? Oityi molingi opo ovana vove vahasoke okuti vekahi nokupumbwa mokonda yokuhalingi ovipito ovio?

14, 15. Inkha omunthu umue ukuiita otyipito, ulinga ñgeni? Iya inkha omunthu umue ekuavela otyipuka monthiki yotyipito molingi ñgeni?

¹⁴ Tyesukisa onondunge opo upunge oñgeni mokumbulula omapulo konthele yovipito ovio. Inkha ovanthu vekuita otyipito, ove upondala okukumbulula vala okuti napandula. Mahi, soka ñgeno omunthu oo wokuekuita otyipito muelityiliya nae ine muundapa nae. Omunthu ngoo, upondola okumupopila nounongo, omokonda yatyi wahalila ovipito ovio. Ombimbiliya yati: ‘ Popiei apeho nomutima weliola. Onondaka mbenyi mbukale tyahingua nawa omongwa, opo mutyivile okukumbulula kese munthu.’ (Colossenses 4:6) Kala nonthilo navakuenyi. Mahi, vepopila nounongo efendelo liotyotyili. Vepopila nawa okuti ove kuyele okupewa ovipuka, ine okukala navakuenyi movipito. Mahi, ove utyihole okutyilinga mononthiki ononkhuavo, povipito vio Natale hapoko.

¹⁵ Inkha omunthu umue ukuavela otyipuka monthiki yovipito viomouye, molingi ñgeni? Tyitei omokonda yatyi ekupela otyipuka otyo. Oe pamue upopia okuti: ‘Ame ndyityii okuti ove kulingi otyipito etyi. Mahi, ame ndyihanda okukupa otyipuka etyi hamokonda yotyipito.’ Ove pamue utokola  okutambula, mokonda otyo hakulingako onthele yotyipito otyo. Mahi, inhka omunthu oo ukahi nokukuavela otyipuka otyo, kei ongeleya yove, wesukisa okumupopila okuti ove kulingi otyipito otyo. Ngotyo, momukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi motambula etyi ekupa, mahi, ove kumemuavela natyike. Mahi, inkha omunthu oo uhanda okukuavela otyipuka otyo, pala uyapuke movitumino via Huku, wahatambule.

16. Oñgeni mopopila ombunga yove nounongo, okuti ove kulingi ovipito viouye?

¹⁶ Iya inkha ombunga yove kavafende Jeova? Tupu, naavo, velekesa ehumbilo. Katyasukisile okupatana kese tyipito ombunga yove valinga. Ove wesukisa okuhumba omalusoke avo netyi vaholovona, ngetyi ove uhanda ombunga yove vahumbe etyi ove waholovona. (Mateus 7:12) Lityilika okulinga kese otyipuka tyikutuala kokulinga onthele movipito viouye. Tupu, kala omunthu utyivila okupunga ovipuka viahayembele kovipito viouye. Mahi, wesukisa okulinga apeho ovipuka monkhalelo ikukalesa nomutima wasukuka komaiho a Huku.—1 Timóteo 1:18, 19.

17. Oñgeni mokuatesako ovana vove opo vahasoke okuti vekahi nokupumbwa, tyina vakuavo valia ovipito viomouye?

¹⁷ Oityi wesukisa okulinga opo ovana vove vahasoke okuti vekahi nokupumbwa, mokonda ombunga kailingi ovipito viehelikuatele no Mbimbiliya? Tyitei kuetyi ove uhole okulinga pala ombunga yove mononthiki ononkhuavo mokueenda kuenima. Ovohe vamue vehole okuholovona ononthiki mbumue pala okuavela ovana vavo ovipuka ovipe. Otyipuka otyiwa upondola okuavela ovana vove, okuovola omuvo wokukala navo pala okutomphola navo noluembia.

18. Oñgeni okuenda apeho komaliongiyo matyikukuatesako okuendela mefendelo liotyotyili?

¹⁸ Opo uhambukiswe Huku, una yokuanya efendelo  liomatutu, oendela mefendelo liotyotyili. Otyo tyakutikinya tyi? Ombimbiliya yati: ‘Tutalei nawa oñgeni matulipameka pokati, nokukala nohole novilinga oviwa. Tuhayekeipo okuenda komaliongiyo, ngetyi vamue vetyiliya okulinga. Anthi, tulipei ondundo kese umue na mukuavo, haunene tyina mutala okuti onthiki ikahi popepi.’ (Hebreus 10:24, 25) Omaliongiyo Ovakristau, omuvo wokufenda Huku nehambu, monkhalelo ahanda. (Salmo 22:22; 122:1) Momaliongiyo atyo oo, Ovakristau vekolelo ‘veliavela ondundo’.—Romanos 1:12.

19. Omokonda yatyi tyakolela okupopila vakuenyi ovipuka ukahi nokulilongesa mo Mbimbiliya?

¹⁹ Otyipuka otyikuavo matyikukuatesako okuendela mefendelo liotyotyili, okupopila vakuenyi ovipuka ukahi nokulilongesa mo Mbimbiliya no Nombangi mba Jeova. Ovanthu ovanyingi vekahi ‘nokukema’ mokonda yovipuka ovivi vikahi nokumoneka mouye hono. (Ezequiel 9:4) Pamue ove wii ovanthu vamue vekahi nokukema. Omokonda yatyi kuvepopila ekevelelo lio Mbimbiliya ove una? Tualako okuliongiya no Vakristau votyotyili, nokupopila vakuenyi otyili tyihuvisa tyo Mbimbiliya. Okulinga ngootyo, ehando liokulinga ovipito vionongeleya mbomatutu, moliyekepo. Kala nonthumbi yokuti inkha utualako okuendela mefendelo liotyotyili, mokakala nehambu enene, nokukalalekwa oulombe.—Malaquias 3:10.