Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU E SEFULU ONO

Ia E Lagolagoina le Tapuaʻiga Moni

Ia E Lagolagoina le Tapuaʻiga Moni
  • O ā fa a le Tusi Paia i le ifo i tupua?

  • O ā fa a Kerisiano i aso faamanatu a lotu?

  • E faapefea ona e faamalamalama atu ou talitonuga e aunoa ma le faaita ai o isi?

1, 2. O le ā le fesili e te fesili ifo ai iā te oe lava pe a uma ona e tuua lotu sesē, ma aiseā e te manatu ai e tāua lenei fesili?

SEʻI faapea ua e iloa, ua lē saogalemu le vaipanoa o loo e alaala ai. Na tiaʻi faananā ai e ni tagata ni lapisi oona, ma ua lamatia ai lou soifua. O le ā sau gaoioiga e fai? E lē taumatea e te siitia atu i se isi vaipanoa pe a mafai. A uma lenā, o loo iai pea se fesili tāua, ʻPo ua ou aafia ai?’

2 O le mea foʻi lenā ua tupu i tapuaʻiga sesē. Ua tatou iloa mai le Tusi Paia, ua aafia tapuaʻiga sesē i aʻoaʻoga ma gaoioiga leaga. (2 Korinito 6:17) O le pogai lea e tāua ai ona e alu ese mai iā “Papelonia le Aai Tele,” o lona uiga o tapuaʻiga sesē uma lava o le lalolagi. (Faaaliga 18:2, 4) Po ua e faia lenā gaoioiga? Afai o lea, e faamālō atu iā te oe. Peitaʻi ane, e lē lava lou vavae ese po o le tapē foʻi o lou suafa mai tapuaʻiga sesē. A uma lenā, e tatau ona e fesili ifo iā te oe lava, ʻPo o iai ea ni mea o oʻu pisipisia ai mai i tapuaʻiga sesē?’ Ia tomānatu i faaaʻoaʻoga nei.

IFO I TUPUA MA LE TAPUAʻI I TUAA

3. (a) O ā fa a le Tusi Paia i le ifo i tupua, ma aiseā e faigatā ai i isi tagata ona talia le silafaga a le Atua? (e) O le ā le mea e tatau ona e faia i au mea totino uma lava e fesootaʻi atu i tapuaʻiga sesē?

3 Ua leva ona iai tupua po o faatusa i fale o isi aiga. Po o iai ni mea faapena i lou fale? Afai o iai, atonu e te manatu e sesē le tatalo atu i le Atua e aunoa ma lou vaai atu i se tupua po o se faatusa. Atonu e tāua na tupua iā te oe. Peitaʻi, e pule mai le Atua i le auala e tatou te tapuaʻi atu ai iā te ia, ma ua taʻua i le Tusi Paia, e lē finagalo le Atua e tatou te ifo i tupua. (Faitau le Esoto 20:4, 5; Salamo 115:4-8; Isaia 42:8; 1 Ioane 5:21) E mafai ona e lagolagoina le tapuaʻiga moni pe a faaumatia au mea totino uma lava e fesootaʻi atu i tapuaʻiga sesē. Ia tagaʻi i na mea e pei ona silasila i ai Ieova, o ni mea “e inosia.”—Teuteronome 27:15.

4. (a) E faapefea ona tatou iloa e leai se aogā o le tapuaʻi i tuaa? (e) Aiseā na faasā ai e Ieova ona auai ona tagata i faiga faataulāitu?

4 E taatele foʻi i tapuaʻiga sesē le tapuaʻi i tuaa. A o leʻi aʻoaʻoina upu moni o le Tusi Paia, na talitonu isi tagata o loo ola pea ē ua feoti i se nofoaga o agaga, ma e mafai ona fesoasoani pe faamataʻu mai i tagata ola. Atonu sa alu uma lou malosi i le tau faamalieina o ou tuaa ua maliliu. Ae sa e aʻoaʻoina i le Mataupu e 6 o le tusi lenei, e lē iloa e tagata ua oti se mea. O lea la, e leai se aogā o lou taumafai e faafesootaʻi i latou. O feʻau uma lava e peiseaʻī o loo aumai i sē pele ua maliu, o le mea moni o loo aumai e temoni. O le ala lea na faasā ai e Ieova tagata Isaraelu mai le taumafai e talanoa atu i tagata ua feoti, pe auai foʻi i faiga faataulāitu.—Faitau le Teuteronome 18:10-12.

5. O ā mea e te faia pe a faapea na e auai muamua i se tapuaʻiga e ifo i tupua pe tapuaʻi i tuaa?

5 O ā mea e te faia pe a faapea na e auai muamua i se tapuaʻiga e ifo i tupua pe tapuaʻi i tuaa? Ia faitau ma manatunatu i mau o le Tusi Paia e te iloa ai le silafaga a le Atua i mea na. Ia tatalo iā Ieova i aso uma i lou manaʻo e lagolago le tapuaʻiga moni, ma talosaga i lana fesoasoani ina ia e vaai i na mea e pei ona ia silasila i ai.—Isaia 55:9.

E LEʻI FAAMAMALUINA E ULUAʻI KERISIANO LE KERISIMASI

6, 7. (a) Ua talitonu tagata o le Kerisimasi e faamanatu ai le aso soifua o ai, ma pe na faamanatu e soo o Iesu i le uluaʻi senituri le Kerisimasi? (e) O ā mea na fesootaʻi ma aso fanau i ona pō o soo o Iesu i le uluaʻi senituri?

6 E mafai ona pisipisia le tapuaʻiga a se tagata i lotu sesē ona o aso faamanatu lauiloa. O se faaaʻoaʻoga, o le Kerisimasi. Ua talitonu tagata, o le Kerisimasi e faamanatu ai le aso soifua o Iesu, ma e toetoe lava o lotu uma ua taʻua o Kerisiano, ua latou faamamaluina le Kerisimasi. Peitaʻi, e augapiu ma se faamaoniga e iloa ai, na faamanatu e soo o Iesu i le uluaʻi senituri le Kerisimasi. Ua faapea mai se tusi: “A o faagasolo le lua selau tausaga talu ona fanau mai Keriso, e leai se isi na iloa po o le ā tonu lava le aso na fanau mai ai o ia, ma e toʻaitiiti foʻi tagata na latou fia iloa.”—Sacred Origins of Profound Things.

7 E tusa foʻi pe na iloa e soo o Iesu lona aso fanau, latou te leʻi faamamaluina lava. Aiseā? Auā ua faapea mai se isi tusi, na manatu uluaʻi Kerisiano “o se aganuu faapaupau le faamamaluina o aso fanau.” (The World Book Encyclopedia) E pau lava aso fanau o loo taʻua i le Tusi Paia, o aso fanau o ni taʻitaʻi se toʻalua e lē tapuaʻi iā Ieova. (Kenese 40:20; Mareko 6:21) Na faamamaluina foʻi aso fanau o atua faapaupau. O se faaaʻoaʻoga, o Me 24 na faamanatu ai e tagata Roma le aso fanau o le atua fafine o Tiana. O le aso na sosoo ai, na faamanatu ai le aso fanau o lo latou atua o le lā, o Apolo. O lea la, o le faamanatuina o aso fanau e fesootaʻi atu i talitonuga faapaupau ae lē o le faa-Kerisiano.

8. Ia faamatala le fesootaʻiga o le faamanatuina o aso fanau ma talitonuga faanuupō.

8 E iai se isi māfuaaga na lē faamanatu ai e uluaʻi Kerisiano le aso fanau o Iesu. E lē taumatea na latou iloa na fesootaʻi atu le faamanatuina o aso fanau i talitonuga faanuupō. O se faaaʻoaʻoga, na talitonu tagata Eleni ma tagata Roma i aso anamua, o loo faatasi atu se agaga i le taimi e fanau mai ai se tagata, ma e puipuia o ia e lea agaga i lona olaga atoa. Ua taʻua e se tasi tusi: “E iai se faiā faapitoa a lenei agaga ma le atua na paʻū lona aso fanau i le aso na fanau mai ai lea tagata.” (The Lore of Birthdays) E lē fiafia le finagalo o Ieova i aso faamanatu e ono pisipisia ai le suafa o Iesu i talitonuga faanuupō. (Isaia 65:11, 12) Aiseā ua faamanatu ai e le toʻatele o tagata le Kerisimasi?

LE MEA NA AMATA MAI AI LE KERISIMASI

9. Na faapefea ona oo ina faamanatu le aso fanau o Iesu iā Tesema 25?

9 Na amata ona faamanatu le aso fanau o Iesu iā Tesema 25, ina ua mavae le faitau selau o tausaga talu lona maliu. E lē o le aso lenā na fanau ai Iesu, auā e foliga mai na soifua mai o ia iā Oketopa. * Aiseā na filifilia ai Tesema 25? O nisi o ē na faapea mai o i latou o Kerisiano, na “mananaʻo i le aso na paʻū i ai le aso faamanatu faapaupau a Roma,” lea na faailoga ai le aso fanau o le lā. (The New Encyclopædia Britannica) I le tau mālūlū lea e lē malosi ai le susulu o le lā, na fai ai e tagata faapaupau sauniga i lenei aso ina ia uunaʻia ai le lā e toe malaga mai ina ia māfanafana ma malamalama ai. Na latou manatu na amata ona toe malaga mai le lā iā Tesema 25. Ina ia taumafai e faaliulotu tagata faapaupau, na talia ai e taʻitaʻi lotu lenei aso faamanatu ma faafoliga atu o se aso “Kerisiano.” *

10. I aso ua tuanaʻi, aiseā na lē faamanatu ai e isi le Kerisimasi?

10 Ua loa ona lausilafia le faapaupau o le amataga mai o le Kerisimasi. O le ala lea na faasā ai le Kerisimasi i Egelani ma isi kolone o Amerika i le senituri lona 17. Na faasala tagata uma lava e lē faigaluega i le aso Kerisimasi. Ae e leʻi umi ae toe faaofiofi ane aganuu tuai, ma faaopoopo i ai ma aganuu fou. Na toe taʻutaʻua le Kerisimasi, ma o loo faaauau pea ona taʻutaʻua i le tele o atunuu. Ona o le fesootaʻiga o le Kerisimasi ma lotu sesē, e lē faamamaluina ai e tagata e mananaʻo e faafiafia le Atua. Latou te lē faamamaluina foʻi aso faamanatu uma lava na amata mai i tapuaʻiga faapaupau. *

PE E TĀUA EA LE AMATAGA O SE ASO FAAMANATU?

11. Aiseā ua faamamalu ai e isi tagata aso faamanatu, ae o le ā e tatau ona tatou faatāuaina?

11 Ua iloa e isi le faapaupau o le amataga mai o aso faamanatu e pei o le Kerisimasi. Ae ua latou manatu e leai se mea e leaga ai le faamamaluina o na aso. O le mea moni, o le toʻatele o tagata e lē o mafaufau i tapuaʻiga sesē a o faamamaluina aso faamanatu. O aso faamanatu e mafai ai foʻi ona faatasitasi aiga. Po o lou lagona lenā? Afai o lea, e foliga mai e faigatā ona e lagolagoina le tapuaʻiga moni ona o lou alofa i lou aiga, ae e lē tāua iā te oe tapuaʻiga sesē. Ia e mautinoa, e finagalo Ieova o lē na amataina aiga, ina ia lelei la outou mafutaga ma lou aiga. (Efeso 3:14, 15) Ae e mafai ona e faamalosia lenā mafutaga e tusa ai ma mea ua faafinagaloina e le Atua. Na tusi le aposetolo o Paulo i le mea e tatau ona faatāuaina: “Ia faamautinoa pea po o ā mea e fiafia i ai le Alii.”—Efeso 5:10.

Pe e te ʻaia se lole o loo i le lapisi?

12. Ia faataʻitaʻi mai le pogai e ao ai ona tatou ʻalofia tū ma faafiafiaga e lē lelei le amataga mai.

12 Atonu e te manatu e leai se sootaga o le amataga o aso faamanatu ma le faamamaluina o na aso i aso nei. Pe e tāua ea le amataga mai o aso faamanatu? Ioe! O se faataʻitaʻiga: Seʻi faapea ua e iloa atu se lole o loo taatia i le lapisi. Pe e te ʻaia? E mautinoa lava e leai auā e palapalā lenā lole! E faapena foʻi aso faamanatu, e suamalie e pei o le lole, ae na amata mai i mea palapalā. Ina ia tatou lagolagoina le tapuaʻiga moni, e tatau ona pei la tatou vaai o le perofeta o Isaia, lea na faapea atu i tagata tapuaʻi o le Atua: “Aua tou te papaʻi atu i se mea e lē mamā.”—Isaia 52:11.

IA FAAUTAUTA A O FEUTAGAʻI MA ISI

13. O ā luʻi e ono tulaʻi mai pe a e lē faamamaluina aso faamanatu?

13 E ono iai ni luʻi pe a e lē faamamaluina aso faamanatu. O se faaaʻoaʻoga, atonu e masalosalo tagata tou te faigaluega faatasi, i le māfuaaga e te lē auai ai i nisi o aso faamanatu. O le ā sau gaoioiga e fai pe a avatu sau meaalofa o le Kerisimasi? Pe e sesē le taliaina o lenā meaalofa? Ae faapefea pe a eseese o oulua talitonuga ma lau paaga faaipoipo? O le ā sau gaoioiga e fai ina ia faamautinoa ai, e lē manatu lau fanau o loo latou misia se mea, ona o le lē faamamaluina o aso faamanatu?

14, 15. O le ā e te faia pe a faamanuia atu se tagata i se aso faamanatu, pe fia avatu e se tagata se meaalofa mo oe?

14 E manaʻomia le utaga mamao ina ia taulima ai tulaga eseese. Afai e faamanuia atu se tagata i se aso faamanatu, ia faafetai i ai. Seʻi faapea la e faamanuia atu se tagata e te masani ai pe lua te faigaluega faatasi foʻi. Atonu e te manaʻo e faamatala i ai le māfuaaga e te lē faia ai faapea. Ae ia faautauta i taimi uma lava. Ua timaʻi mai le Tusi Paia: “Ia lē aunoa ona outou tautatala atu i upu e logolelei, ia faamāi i le masima, ina ia outou iloa le auala e tali atu ai i tagata taʻitoʻatasi.” (Kolose 4:6) Ia faaeteete neʻi e lē faaaloalo i isi. Ia faamatala atu ma le magafagafa mea ua e talitonu i ai. Ia faamanino i ai, e te lē tetee i le tufaina atu o meaalofa ma le auaufaatasi ma isi, ae e te manaʻo e fai mea na i se isi taimi.

15 Ae ā pe a fia avatu e se tagata se meaalofa mo oe? E faalagolago i le mea o loo tupu. Atonu e fai atu le tagata: “Ou te iloa tou te lē faamamaluina lenei aso. Ae ou te manaʻo pea e avatu ma oe lenei meaalofa.” Atonu e te manatu o le taliaina o le meaalofa i lenā taimi, e lē tutusa lea ma le aafia i le faamamaluina o aso faamanatu. Afai e lē iloa e lea tagata ou talitonuga, e mafai ona e faailoa i ai e te lē faamamaluina lenā aso. O le a ia malamalama ai i le māfuaaga ua e taliaina ai le meaalofa, ae e leai sau meaalofa e avatu i ai. Peitaʻi ane, e lē o se gaoioiga poto le taliaina o se meaalofa pe afai ua foaʻi atu e se tagata le meaalofa ina ia faamaonia ai lou lē maumauaʻi i ou talitonuga, po o lou faagutugutulua foʻi i ou talitonuga ina ia maua ni meafaitino.

AE Ā LOU AIGA?

16. E faapefea ona e magafagafa i mea e fesootaʻi atu i aso faamanatu?

16 Ae ā pe a ese talitonuga o lou aiga? Ia e magafagafa. E lē tatau ona e finau fua i tū ma aso faamanatu e faamamaluina e lou aiga. Na i lo lea, ia e amanaʻia a latou aiā tau tapuaʻiga, e pei foʻi ona e manaʻo ia latou amanaʻia lau aiā tau tapuaʻiga. (Faitau le Mataio 7:12.) Aua le faia se mea e te ono aafia ai i le faamamaluina o aso faamanatu. Ae e tatau pea ona e faautauta i isi mea e lē o aafia ai i le faamamaluina o aso faamanatu. Ioe, e tatau ona e faia mea uma lava ina ia lelei ai lou lotofuatiaifo.—Faitau le 1 Timoteo 1:18, 19.

17. E faapefea ona e fesoasoani i lau fanau ina ia lē manatu ai o loo latou misia se mea ona o le lē faamamaluina o aso faamanatu, aemaise pe a faamanatu e isi tamaiti?

17 O le ā e mafai ona e faia ina ia lē manatu ai lau fanau, ua latou misia se mea ona o le lē faamamaluina o aso faamanatu e feteenaʻi ma le Tusi Paia? E faalagolago i mea tou te faia i isi aso o le tausaga. E iai taimi e avatu ai e isi mātua meaalofa mo a latou fanau. O le meaalofa sili e mafai ona e avatu i tamaiti, o lou taimi ma lou naunau alofa iā i latou.

AUAI I LE TAPUAʻIGA MONI

O le auai i le tapuaʻiga moni e maua ai le fiafia moni

18. E faapefea ona fesoasoani sauniga faa-Kerisiano ina ia e lagolagoina ai le tapuaʻiga moni?

18 Ina ia faafiafiaina le finagalo o le Atua, e tatau ona e tetee atu i tapuaʻiga sesē ae lagolagoina le tapuaʻiga moni. O le ā le mea e aofia ai? Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ia tatou manatunatu foʻi le tasi i le isi ina ia faatupu ai le alofa ma galuega lelei, aua neʻi tuulafoaʻiina le faapotopotoina o i tatou e pei o le masani a isi, a ia fefaalaeiauaʻi, ia sili foʻi ona faia faapea auā ua outou iloa ua matuā latalata mai lava le aso.” (Eperu 10:24, 25) O sauniga faa-Kerisiano, o taimi olioli na e te tapuaʻi ai i le Atua e tusa ma lona finagalo. (Salamo 22:22; 122:1) O na sauniga ua mafai ai e Kerisiano faamaoni ona “fefaalaeiauaʻi ai.”—Roma 1:12.

19. Aiseā e tāua ai ona e talanoa atu i isi i mea ua e aʻoaʻoina mai le Tusi Paia?

19 O se isi auala e te lagolagoina ai le tapuaʻiga moni, o le talanoa atu lea i isi i mea ua e aʻoaʻoina a o outou suʻesuʻeina le Tusi Paia ma Molimau a Ieova. Ua toʻatele tagata ua mapuitigā ma feoi ona o le amioleaga i le lalolagi i aso nei. Atonu e te masani i ni tagata o loo mapuitigā. E lelei pe a e talanoa i ai i le faamoemoe o loo folasia mai i le Tusi Paia mo le lumanaʻi. A o e auaufaatasi ma Kerisiano moni ma talanoa atu i isi i upu moni matagofie o le Tusi Paia ua e aʻoaʻoina, ona fāifai mālie lea ona mou ese atu o lou manaʻo e auai i mea e fai e tapuaʻiga sesē. Ia e mautinoa, o le a matuā faafiafiaina oe ma e tofo i le ʻoa o faamanuiaga, pe a e lagolagoina le tapuaʻiga moni.—Malaki 3:10.

^ pala. 9 Tagaʻi i le Faaopoopoga “Pe na Fanau Iesu iā Tesema?

^ pala. 9 O se isi māfuaaga na filifilia ai Tesema 25, ona o se isi aso faamanatu e taʻua o le Saturnalia. O lenei tausamiga mo le atua o fua o faaeleeleaga, na paʻū iā Tesema 17-24, lea na fai ai faigaʻai, faafiafiaga ma tufa ai meaalofa.

^ pala. 10 Ia tagaʻi i le Faaopoopoga “Pe e Tatau Ona Tatou Faamamaluina Aso Faamanatu?” mo nisi faamatalaga i manatu o Kerisiano moni i isi aso faamanatu lauiloa.