Skip to content

Skip to table of contents

VAHE HONGOFULUMĀFITU

‘Unu‘unu Ofi ki he ‘Otuá ‘i he Lotu

‘Unu‘unu Ofi ki he ‘Otuá ‘i he Lotu
  • Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau lotu ki he ‘Otuá?

  • Ko e hā kuo pau ke tau fai ke fanongo mai ai ‘a e ‘Otuá?

  • ‘Oku anga-fēfē hono tali ‘e he ‘Otuá ‘etau ngaahi lotú?

Ko ia “ne ne ngaohi ‘a e langi mo e fonua” ‘oku loto-lelei ke fanongo mai ki he‘etau ngaahi lotú

1, 2. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau vakai ki he lotú ko ha monū lahí, pea ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku fiema‘u ai ke tau ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo iá?

‘I HONO fakahoa ki he ‘univeesi kāfakafá, ko e māmaní ‘oku fu‘u si‘isi‘i ‘aupito. Ko hono mo‘oní, kia Sihova, “ne ne ngaohi ‘a e langi mo e fonua,” ko e ngaahi pule‘anga ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘oku hangē ia ko ha ki‘i tulutā vai valevale mei ha kané. (Sāme 115:15; Aisea 40:15) Neongo ia, ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “ ‘Oku ofi leva ‘a Sihova ki he kakai kotoa ‘oku tautapa kiate ia; ‘akinautolu ‘oku fai mo‘oni ‘enau tautapa. Ko e holi ‘a e kakai ‘oku ‘apasia kiate ia ‘oku ne fakaai; pea ‘oku ongo kiate ia ‘enau kaila, ‘o ne fakamo‘ui.” (Sāme 145:​18, 19) Fakakaukau atu pē ki he ‘uhinga ‘o e me‘a ko iá! Ko e Tokotaha-Fakatupu māfimafi-aoniú ‘oku ofi ia kiate kitautolu pea te ne fanongo mai kapau ‘oku ‘⁠fai mo‘oni ‘etau tautapá.’ Ko ha monū ē ‘oku tau ma‘ú ke fakaofiofi ki he ‘Otuá ‘i he lotu!

2 Kae kehe, kapau ‘oku tau loto ke fanongo mai ‘a Sihova ki he‘etau ngaahi lotú, kuo pau ke tau lotu kiate ia ‘i he founga ‘okú ne hōifua aí. ‘E lava fēfē ke tau fai eni kapau ‘oku ‘ikai ke tau mahino‘i ‘a e me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo e lotú? ‘Oku mātu‘aki mahu‘inga kiate kitautolu ke tau ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú ‘i he kaveingá ni, he ‘oku tokoni‘i kitautolu ‘e he lotú ke ‘unu‘unu ofi ange ai kia Sihova.

KO E HĀ KE LOTU AI KIA SIHOVÁ?

3. Ko e hā ‘a e ‘uhinga mahu‘inga ‘e taha ‘oku totonu ai ke tau lotu kia Sihová?

3 Ko e ‘uhinga mahu‘inga ‘e taha ‘oku totonu ai ke tau lotu kia Sihová he ‘okú ne fakaafe‘i kitautolu ke fai pehē. ‘Oku fakalototo‘a‘i mai kitautolu ‘e he‘ene Folofolá: “Neongo pe ko e ha ‘a e me‘a, ‘oua te mou lotomo‘ua ai; ka ‘i he me‘a kotoa pe tuku ke ha ki he ‘Otua ho‘omou ngaahi kole, ‘i he lotu mo e hufia, pea fai mo e fakafeta‘i. Pea ko e nonga ‘a e ‘Otua, ‘a ia ‘oku mama‘o ‘i he tatae ‘a e ‘atamai kotoa pe, te ne malu‘i homou loto mo ho‘omou ngaahi fakakaukau ‘ia Kalaisi Sisu.” (Filipai 4:​6, 7) Ko e mo‘oni, ‘e ‘ikai te tau loto ke tukunoa‘i ha tokonaki anga-‘ofa pehē kuo fai ma‘atautolu ‘e he Pule Aoniu ‘o e ‘univēsí!

4. ‘Oku anga-fēfē hono fakaivimālohi‘i ‘e he‘etau lotu ma‘u pē kia Sihová ‘a hotau vaha‘angatae mo iá?

4 Ko e toe ‘uhinga ‘e taha ke lotu aí he ko e lotu ma‘u pē kia Sihová ko ha founga ia ke fakaivimālohi‘i ai hotau vaha‘angatae mo iá. Ko e ngaahi kaume‘a mo‘oní ‘oku ‘ikai te nau toki fetu‘utaki pē ‘i he taimi ‘oku nau fiema‘u ai ha me‘á. ‘I hono kehé, ko e ngaahi kaume‘a leleí ‘oku nau femahu‘inga‘ia‘aki, pea ko ‘enau kaume‘á ‘oku hoko ia ‘o mālohi ange ‘i he‘enau fakahāhā tau‘atāina ‘enau ngaahi fakakaukaú, tokangá mo e ngaahi ongo‘í. ‘I he ngaahi tafa‘aki ‘e ni‘ihi, ko e tu‘ungá ‘oku meimei tatau ia ‘i he taimi ‘oku hoko mai ai ki hotau vaha‘angatae mo Sihova ko e ‘Otuá. ‘I he tokoni ‘a e tohí ni, kuó ke ako ai ‘a e me‘a lahi fekau‘aki mo e me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo Sihová, ko hono ‘ulungāangá, mo ‘ene ngaahi taumu‘á. Kuó ke hoko ai ‘o ‘ilo‘i ia ko ha tokotaha mo‘oni. ‘Oku ‘oatu kiate koe ‘e he lotú ‘a e faingamālie ke fakahāhā ai ho‘o ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongo‘i taupotu ‘i lotó ki ho‘o Tamai fakahēvaní. ‘I ho‘o fai peheé, ‘okú ke ‘unu‘unu ofi ange ai kia Sihova.—Semisi 4:8.

KO E HĀ ‘A E NGAAHI FIEMA‘U KUO PAU KE TAU A‘USIÁ?

5. Ko e hā ‘okú ne fakahaa‘i ‘oku ‘ikai ke fanongo mai ‘a Sihova ki he ngaahi lotu kotoa pē?

5 ‘Oku fanongo mai ‘a Sihova ki he ngaahi lotu kotoa pē? Fakakaukau angé ki he me‘a na‘á ne tala ki he kau ‘Isileli angatu‘ú ‘i he ngaahi ‘aho ‘o e palōfita ko ‘Aiseá: “Ka mou ka fakalahi lotu, ‘e ‘ikai te u fakaongo: ko homou nima na ‘oku toto‘ia.” (Aisea 1:15) Ko ia ‘e lava ke fakatupunga ‘e ha ngaahi ngāue pau ke ‘oua ‘e fanongo mai ‘a e ‘Otuá ki he‘etau ngaahi lotú. Ko ia ai, ke hoko ‘o fanongo lelei mai ‘a e ‘Otuá ki he‘etau ngaahi lotú, kuo pau ke tau a‘usia ha ngaahi fiema‘u tefito.

6. Koe‘uhi ke fanongo mai ‘a e ‘Otuá ki he‘etau ngaahi lotú, ko e hā ha fiema‘u tefito, pea ‘e lava fēfē ke tau a‘usia iá?

6 Ko ha fiema‘u tefito ke tau ngāue‘i ‘a e tuí. (Maake 11:24) Na‘e tohi ‘e he ‘apositolo ko Paulá: “ ‘O ka ta‘ekau ‘a e tui, ‘oku ‘ikai momo‘i lava ha‘ate fakahōifua ia [‘Otuá]: he ko ia ‘oku ‘unu‘unu ki he ‘Otua, kuo pau ‘oku ne tui ‘oku ‘i ai ia, pea te ne hanga ‘o totongi kiate kinautolu ‘oku kumi hākili kiate ia.” (Hepelu 11:6) Ko hono ma‘u ‘a e tui mo‘oní ‘oku lahi ange ia ‘i hono ‘ilo‘i pē ‘oku ‘i ai ‘a e ‘Otuá pea ‘okú ne fanongo mai mo tali ‘etau ngaahi lotú. Ko e tuí ‘oku fakamo‘oni‘i ia ‘e he‘etau ngaahi ngāué. Kuo pau ke tau fai ‘a e fakamo‘oni mā‘ala‘ala ‘oku tau ma‘u ‘a e tuí ‘i he‘etau founga mo‘uí he ‘aho kotoa pē.—Semisi 2:26.

7. (a) Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau faka‘apa‘apa he lea kia Sihova ‘i he lotú? (e) ‘I he lotu ki he ‘Otuá, ‘e lava fēfē ke tau fakahaa‘i ‘a e anga-fakatōkilaló mo e loto-mo‘oní?

7 ‘Oku toe fiema‘u ‘e Sihova ki he fa‘ahinga ‘oku nau fakaofiofi kiate ia ‘i he lotú ke nau fai ia fakataha mo e anga-fakatōkilalo pea mo e loto-mo‘oni. ‘Ikai ‘oku tau ma‘u ‘a e ‘uhinga ke hoko ai ‘o anga-fakatōkilalo ‘i he lea kia Sihová? ‘I he taimi ‘oku ma‘u ai ‘e he kakaí ‘a e faingamālie ke lea ki ha tu‘i pe ko ha palesitení, ‘oku nau fa‘a fai ia ‘i he tu‘unga faka‘apa‘apa, ‘i he lāu‘ilo ki he tu‘unga mā‘olunga ‘o e pulé. Huanoa ange ai ‘a e totonu ke tau faka‘apa‘apa ‘i he taimi ‘oku tau fakaofiofi ai kia Sihová! (Sāme 138:6) Ko hono mo‘oní, ko ia ‘a e “Otua Mafimafi [Aoniú].” (Senesi 17:​1PM) ‘I he taimi ‘oku tau lotu ai ki he ‘Otuá, ko e founga ‘o ‘etau fakaofiofi kiate iá ‘oku totonu ke fakahaa‘i ai ‘oku tau ‘ilo‘i ‘i he tu‘unga fakatōkilalo hotau tu‘unga ‘i hono ‘aó. Ko e anga-fakatōkilalo peheé ‘e toe ue‘i ai kitautolu ke lotu mei hotau lotó ‘i he loto-mo‘oni, ‘o faka‘ehi‘ehi ai mei he ngaahi lotu ‘i he founga-tu‘uma‘u mo toutou lea‘aki ‘a e me‘a tatau.—Mātiu 6:​7, 8.

8. ‘E lava fēfē ke tau ngāue ‘o fehoanaki mo e me‘a ‘oku tau lotu ki aí?

8 Ko e toe fiema‘u ‘e taha ke hoko ai ‘o fanongoa ‘e he ‘Otuá ko ‘etau ngāue ‘o fehoanaki mo ‘etau ngaahi lotú. ‘Oku ‘amanekina mai ‘e Sihova ke tau fai ‘a e me‘a kotoa ‘i hotau mālohí ke ngāue ki he me‘a ‘oku tau lotu ki aí. Ko e fakatātaá, kapau ‘oku tau lotu, “Ke ke foaki mai he ‘ahoni ha‘amau me‘akai ki he ‘anai,” kuo pau ke tau ngāue mālohi ‘i ha ngāue pē ‘oku ala ma‘u ‘a ia ‘oku malava ke tau fakahokó. (Mātiu 6:11; 2 Tesalonaika 3:10) Kapau ‘oku tau lotu ki ha tokoni ki hono iku‘i ha vaivai‘anga fakakakano, kuo pau ke tau tokanga ke faka‘ehi‘ehi mei he ngaahi feitu‘u mo e ngaahi tu‘unga ‘a ia ‘e lava ke taki atu ai kitautolu ki he ‘ahi‘ahí. (Kolose 3:5) ‘I he tānaki atu ki he ngaahi fiema‘u tefito ko ení, ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi fehu‘i fekau‘aki mo e lotú ‘oku tau fiema‘u ki ai ha tali.

KO HONO TALI HA NGAAHI FEHU‘I FEKAU‘AKI MO E LOTÚ

9. Ko hai ‘oku totonu ke tau lotu ki aí, pea fakafou ‘ia hai?

9 Ko hai ‘oku totonu ke tau lotu ki aí? Na‘e ako‘i ‘e Sīsū ‘a hono kau muimuí ke nau lotu “Ko ‘emau Tamai ‘oku ‘i Hevani.” (Mātiu 6:9) Ko ‘etau ngaahi lotú leva, kuo pau ke fakahangatonu pē ia kia Sihova ko e ‘Otuá. Kae kehe, ‘oku fiema‘u mai ‘e Sihova ke tau lāu‘ilo ki he tu‘unga ‘o hono ‘Alo tofu-pē-taha-ne-fakatupú, ‘a Sīsū Kalaisi. Hangē ko ia na‘a tau ako ki ai ‘i he Vahe 5, na‘e fekau‘i mai ‘a Sīsū ki he māmaní ke ne fakahoko ha huhu‘i ke fakatau‘atāina‘i ai kitautolu mei he angahalá mo e maté. (Sione 3:16; Loma 5:12) Ko ia ‘a e Taula‘eiki Lahi mo e Fakamaau kuo fakanofó. (Sione 5:22; Hepelu 6:20) Ko ia ai, ‘oku tataki kitautolu ‘e he Tohi Tapú ke tau fai ‘etau ngaahi lotú fakafou ‘ia Sīsū. Ko ia tonu na‘á ne pehē: “Ko au pe ko e Hala, pea mo e Mo‘oni mo e Mo‘ui: ‘oku ‘ikai ha‘u ha taha ki he Tamai ka ‘i he‘ene fou ‘iate au.” (Sione 14:6) Ke hoko ‘o fanongoa ‘etau ngaahi lotú, kuo pau ke tau lotu pē kia Sihova fakafou ‘i hono ‘Aló.

10. Ko e hā ‘oku ‘ikai ai ha tu‘unga makehe ‘o e sinó ‘e fiema‘u ‘i he taimi ‘oku tau lotu aí?

10 Kuo pau ke ‘i ha tu‘unga makehe ‘a hotau sinó ‘i he taimi ‘oku tau lotu aí? ‘Ikai. ‘Oku ‘ikai fiema‘u mai ‘e Sihova ia ha tu‘unga papau, ‘o tatau ai pē ‘i he ongo nimá pe ko e sinó kotoa. ‘Oku ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú ‘oku ala tali ke lotu ‘i ha ngaahi tu‘unga kehekehe. ‘Oku kau heni ‘a e tangutu, punou, tū‘ulutui mo e tu‘u. (1 Kalonikali 17:16; Nehemaia 8:6; Taniela 6:​10; Maake 11:25) Ko e me‘a ‘oku mahu‘inga mo‘oní, ‘oku ‘ikai ko ha tu‘unga makehe ‘o hotau sinó ‘a ia ‘e lava ke mamata ki ai ‘a e ni‘ihi kehé, ka ko e tu‘unga totonu ‘o e lotó. Ko hono mo‘oní, lolotonga ‘etau ngaahi ngāue faka‘ahó pe ‘i he taimi ‘oku tau fehangahangai ai mo ha me‘a fakavavevavé, te tau fai nai ai ha lotu fakalongolongo ‘i ha feitu‘u pē ‘oku tau ‘i ai. ‘Oku fanongo mai ‘a Sihova ki he ngaahi lotu peheé neongo ‘oku fai nai ‘o ‘ikai fakatokanga‘i faka‘aufuli ia ‘e he fa‘ahinga takatakai ‘iate kitautolú.—Nehemaia 2:​1-6.

11. Ko e hā ‘a e ngaahi me‘a fakafo‘ituitui ‘a ia ‘oku totonu ke hoko ko e ngaahi kaveinga totonu ia ke fai ki ai ‘a e lotú?

11 Ko e hā ‘e lava ke tau lotu fekau‘aki mo iá? ‘Oku fakamatala‘i ‘e he Tohi Tapú: “Ka tau ka kole ha me‘a ‘i he funga ‘o hono finangalo ‘oku ne [Sihova] tokanga kiate kitautolu.” (1 Sione 5:14) Ko ia ai, ‘e lava ke tau lotu ki ha me‘a pē ‘a ia ‘oku fehoanaki mo e finangalo ‘o e ‘Otuá. Ko hono finangaló ia ke tau lotu fekau‘aki mo ‘etau ngaahi loto-mo‘ua fakafo‘ituituí? ‘Aupito! Ko e lotu kia Sihová ‘e lava ke meimei tatau ia mo e talanoa ki ha kaume‘a ofí. ‘E lava ke tau lea tau‘atāina, ‘o ‘⁠lilingi hotau lotó’ ki he ‘Otuá. (Sāme 62:8) ‘Oku totonu ke tau kole ‘a e laumālie mā‘oni‘oní, he te ne tokoni‘i kitautolu ke tau fai ‘a e me‘a ‘oku totonú. (Luke 11:13) ‘E toe lava foki ke tau kole ki ha tataki ki hono fai ha ngaahi fili fakapotopoto pea ki ha mālohi ke fekuki ai mo e ngaahi faingata‘á. (Semisi 1:5) ‘I he taimi ‘oku tau faiangahala aí, ‘oku totonu ke tau kole ki he fakamolemolé ‘o makatu‘unga ‘i he feilaulau ‘a Kalaisí. (Efeso 1:​3, 7) Ko e mo‘oni, ko e ngaahi me‘a fakafo‘ituituí ‘oku ‘ikai totonu ke hoko ko e ngaahi kaveinga pē ia ke fai ki ai ‘etau ngaahi lotú. ‘Oku totonu ke fakalahi atu ‘etau ngaahi lotú ke fakakau ai ‘a e kakai kehé—‘a e ngaahi mēmipa ‘o e fāmilí pea pehē foki ki he kaungālotú.—Ngāue 12:5; Kolose 4:12.

12. ‘E lava fēfē ke tau fakamahu‘inga‘i mu‘omu‘a ‘a e ngaahi me‘a fekau‘aki mo ‘etau Tamai fakahēvaní ‘i he‘etau ngaahi lotú?

12 Ko e ngaahi me‘a felāve‘i mo Sihova ko e ‘Otuá ‘oku totonu ke fakamahu‘inga‘i mu‘omu‘a ia ‘i he‘etau ngaahi lotú. ‘Oku tau ma‘u mo‘oni ‘a e ‘uhinga ke fakahaa‘i ai ‘a e fakahīkihiki mo e fakamālō loto-mo‘oni kiate ia ki he‘ene leleí kotoa. (1 Kalonikali 29:​10-13) Na‘e ‘omai ‘e Sīsū ‘a e sīpinga lotu, ‘a ia ‘oku lēkooti ‘i he Mātiu 6:​9-13, ‘a ē na‘á ne ako‘i ai kitautolu ke tau lotu ke fakatāpuhaa‘i ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá, ‘a ia, ke ‘ai ko e me‘a ‘oku toputapu, pe mā‘oni‘oni. Ko e me‘a ‘oku lave ki ai hono hokó, ke hoko mai ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá pea ke fai ‘a hono finangaló ‘i māmani ‘o hangē ko ia ‘i hēvaní. Ko e toki ‘osi ko ia ‘a hono fakahaa‘i ‘a e ngaahi me‘a mahu‘inga ko eni felāve‘i mo Sihová na‘e toki fai ai ‘e Sīsū ‘a e tokanga ki he ngaahi me‘a fakafo‘ituituí. ‘I he taimi ‘oku tau fakamu‘omu‘a tatau ai ‘a e ‘Otuá ‘i he‘etau ngaahi lotú, ‘oku tau fakahaa‘i ai ‘oku tau mahu‘inga‘ia ‘i he me‘a lahi ange ia ‘i he lelei pē ‘atautolú.

13. Ko e hā ‘oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo e lōloa ‘o e ngaahi lotu ‘oku ala talí?

13 ‘Oku totonu ke lōloa fēfē ‘etau ngaahi lotú? ‘Oku ‘ikai ke fokotu‘u mai ‘e he Tohi Tapú ha fakangatangata ki he lōloa totonu ‘o e ngaahi lotu fakafo‘ituituí pe lotu fakahāhaá. Te nau kehekehe nai, mei ha lotu nounou ki mu‘a ‘i ha houa kai ki ha lotu lōloa fakafo‘ituitui ‘a ia ‘oku tau lilingi ai hotau lotó kia Sihová. (1 Samiuela 1:​12, 15) Kae kehe, na‘e fakahalaia‘i ‘e Sīsū ‘a e fa‘ahinga tāutaha mā‘oni‘oni-fakaekita ‘a ia na‘a nau fai ‘a e ngaahi lotu lōloa mo fai fakamamata ‘i he ‘ao ‘o e ni‘ihi kehé. (Luke 20:​46, 47) Ko e ngaahi lotu peheé ‘oku ‘ikai ke maongo ia kia Sihova. Ko e me‘a ‘oku mahu‘ingá ko ‘etau lotu mei hotau lotó. Ko ia ai, ko e lōloa ‘o e ngaahi lotu ‘oku ala talí ‘e kehekehe nai ia ‘o fakatatau ki he ngaahi fiema‘ú mo e ngaahi tu‘ungá.

Ko ho‘o lotú ‘e lava ke fanongoa ia ‘i ha fa‘ahinga taimi pē

14. ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e Tohi Tapú ‘i he‘ene fakalototo‘a‘i kitautolu ke “lotu ma‘u pē,” pea ko e hā ‘oku fakafiemālie fekau‘aki mo ení?

14 ‘Oku totonu ke tau lotu tu‘o fiha? ‘Oku fakalototo‘a‘i kitautolu ‘e he Tohi Tapú ke tau “lotu ma‘u pē,” ke “kītaki ‘i he lotú,” pea ke “lotu ta‘etuku.” (Mātiu 26:​41NW; Loma 12:​12NW; 1 Tesalonaika 5:​17) Ko e mo‘oni, ko e ngaahi leá ni ‘oku ‘ikai ‘uhinga ai iá kuo pau ke tau lotu kia Sihova ‘i he mōmeniti kotoa pē ‘o e ‘ahó. ‘I hono kehé, ‘oku ekinaki mai ‘a e Tohi Tapú kiate kitautolu ke tau lotu ma‘u pē, ‘o fakamālō hokohoko kia Sihova ‘i he‘ene anga-lelei kiate kitautolú pea hanga kiate ia ki ha tataki, fakafiemālie mo e mālohi. ‘Ikai ‘oku fakafiemālie ke ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai fakangatangata mai ‘e Sihova ‘a e lōloa pe tu‘o fiha ‘e lava ke tau talanoa ai kiate ia ‘i he lotú? Kapau ‘oku tau hounga‘ia mo‘oni ‘i he monū ‘o e lotú, te tau ma‘u ai ‘a e ngaahi faingamālie lahi ke lotu ki he‘etau Tamai fakahēvaní.

15. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau lea “ ‘Ēmeni” ‘i he ngata‘anga ‘o e ngaahi lotu fakafo‘ituituí mo e ngaahi lotu fakahāhaá?

15 Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau lea “ ‘Ēmeni” ‘i he ngata‘anga ‘o ha lotú? Ko e fo‘i lea “ ‘ēmení” ‘oku ‘uhinga iá ko e “mo‘oni,” pe “ ‘ofa ke pehē.” ‘Oku fakahaa‘i ‘i he ngaahi fakatātā Fakatohitapú ‘oku fe‘ungamālie ke pehē “ ‘Ēmeni” ‘i he ngata‘anga ‘o e ngaahi lotu fakafo‘ituituí mo e lotu fakahāhaá. (1 Kalonikali 16:​36; Sāme 41:​13) ‘I he lea “ ‘Ēmeni” ‘i he ngata‘anga ‘o ‘etau lotú tonu, ‘oku tau fakapapau‘i ai ko ‘etau ngaahi fakamatalá na‘e fai ia ‘i he loto-mo‘oni. ‘I he taimi ‘oku tau lea “ ‘Ēmeni” ai—‘o fakalongolongo pe lea‘aki le‘o-lahi⁠—‘i he ngata‘anga ‘o ha lotu fakahāhā ‘a ha taha, ‘oku tau fakahaa‘i ai ‘oku tau loto-tatau mo e ngaahi fakakaukau ‘a ia na‘e fakahā‘í.—1 Kolinito 14:​16.

FOUNGA HONO TALI ‘E HE ‘OTUÁ ‘ETAU NGAAHI LOTÚ

16. Ko e hā ‘a e tuipau ‘e lava ke tau ma‘u ‘i he fekau‘aki mo e lotú?

16 ‘Oku tali mo‘oni ‘e Sihova ‘a e ngaahi lotú? ‘Io, ‘oku pehē! ‘Oku tau ma‘u ha makatu‘unga fefeka ke tuipau ai ko e “Tokotaha-Fanongo ki he lotú” ‘okú ne tali ‘a e ngaahi lotu loto-mo‘oni ‘oku fai ‘e he laui miliona ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá. (Sāme 65:2NW) Ko e tali ‘a Sihova ki he‘etau ngaahi lotú ‘e hoko mai nai ia ‘i ha ngaahi founga kehekehe.

17. Ko e hā ‘oku lava ai ke pehē ‘oku ngāue‘aki ‘e he ‘Otuá ‘a ‘ene kau ‘āngeló mo ‘ene kau sevāniti fakaemāmaní ke tali ‘etau ngaahi lotú?

17 ‘Oku ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a ‘ene kau ‘āngeló mo ‘ene kau sevāniti fakaemāmaní ke tali ‘a e ngaahi lotú. (Hepelu 1:​13, 14) Kuo ‘i ai ‘a e ngaahi me‘a lahi na‘e hokosia fekau‘aki mo e fa‘ahinga tāutaha ‘a ia na‘a nau lotu ki he ‘Otuá ki ha tokoni ke mahino‘i ‘a e Tohi Tapú pea na‘e vave ‘a e fetu‘utaki kiate kinautolu ‘i he hili iá ‘a ha taha ‘o e kau sevāniti ‘a Sihová. Ko e ngaahi me‘a pehē kuo hokosiá ‘oku ‘omai ai ‘a e fakamo‘oni ‘o e tataki fakae‘āngelo ‘o e ngāue malanga‘i ‘o e Pule‘angá. (Fakahā 14:6) Ke tali ‘etau ngaahi lotu ‘oku fai ‘i he taimi ‘o e fiema‘u mo‘oní, ‘e ue‘i nai ‘e Sihova ha Kalisitiane ke ha‘u ‘o tokoni‘i kitautolu.—Palovepi 12:25; Semisi 2:16.

‘I he tali ki he‘etau ngaahi lotú, ‘e lava ke ue‘i ‘e Sihova ha Kalisitiane ke ha‘u ‘o tokoni‘i kitautolu

18. ‘Oku anga-fēfē hono ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a hono laumālie mā‘oni‘oní mo ‘ene Folofolá ke tali ‘a e ngaahi lotu ‘a ‘ene kau sevānití?

18 ‘Oku toe ngāue‘aki ‘e Sihova ko e ‘Otuá ‘a hono laumālie mā‘oni‘oní mo ‘ene Folofolá, ‘a e Tohi Tapú, ke tali ‘a e ngaahi lotu ‘a ‘ene kau sevānití. Te ne tali nai ‘etau ngaahi lotu ki ha tokoni ke fekuki mo e ngaahi ‘ahi‘ahí ‘aki hono ‘omai kiate kitautolu ‘a e tataki mo e mālohi fakafou ‘i hono laumālie mā‘oni‘oní. (2 Kolinito 4:7) ‘Oku fa‘a hoko ko e tali ki he‘etau ngaahi lotu ki ha tatakí ‘oku ha‘u ia mei he Tohi Tapú, ‘a ia ‘oku ‘omai ai ‘e Sihova kiate kitautolu ‘a e tokoni ki hono fai ‘a e ngaahi fili fakapotopoto. ‘E ma‘u nai ‘a e ngaahi konga Tohi Tapu ‘aonga lolotonga ‘etau ako Tohi Tapu fakafo‘ituituí pea ‘i he‘etau lau ‘a e ‘ū tohi faka-Kalisitiané, ‘o hangē ko e tohi ko ení. Ko e ngaahi poini Fakatohitapu ‘oku fiema‘u ke tau fakakaukau ki aí ‘e ‘omai nai ia ki he‘etau tokangá ‘i he me‘a ‘oku lea‘aki ‘i ha fakataha faka-Kalisitiane pe fakafou ‘i he ngaahi fakamatala ‘a ha tokotaha mātu‘a tokanga ‘i he fakataha‘angá.—Kaletia 6:1.

19. Ko e hā ‘oku totonu ke tau manatu‘í kapau ‘oku hā ngali ta‘etali ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘etau ngaahi lotú?

19 Kapau ‘oku hā ngali tautoloi ‘a Sihova ‘i hono tali ‘etau ngaahi lotú, ‘oku ‘ikai ‘aupito ‘uhinga iá ‘oku ‘ikai te ne malava ke tali ia. ‘I hono kehé, kuo pau ke tau manatu‘i ‘oku tali ‘e Sihova ‘a e ngaahi lotú ‘o fakatatau ki hono finangaló pea ‘i he‘ene taimi kotofá. ‘Okú ne ‘afio‘i ‘etau ngaahi fiema‘ú pea mo e founga ke tokanga‘i aí ‘o lelei mama‘o ange ia ‘iate kitautolu. ‘Okú ne fa‘a faka‘atā kitautolu ke tau ‘⁠hanganaki kole, kumi, pea tukituki.’ (Luke 11:​5-10) Ko e kītaki peheé ‘oku fakahaa‘i ai ki he ‘Otuá ko ‘etau holí ‘oku lahi ‘aupito pea ko ‘etau tuí ‘oku mo‘oni. ‘Ikai ko ia pē, ‘e tali nai ‘e Sihova ‘etau ngaahi lotú ‘i ha founga ‘a ia ‘oku ‘ikai hā mahino ia kiate kitautolu. Ko e fakatātaá, te ne tali nai ‘etau lotu fekau‘aki mo ha ‘ahi‘ahi tefitó, ‘o ‘ikai ‘aki hono to‘o ‘a e faingata‘á ka ‘i hono ‘omai kiate kitautolu ‘a e mālohi ke kātekina ia.—Filipai 4:13.

20. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau ngāue‘aki kakato ‘a e monū mahu‘inga ‘o e lotú?

20 He fakamālō ē ko kitautolu ‘i he ofi ‘a e Tokotaha-Fakatupu ‘o e ‘univeesi kāfakafa ko ení ki he fa‘ahinga kotoa ‘oku tautapa totonu kiate ia ‘i he lotú! (Sāme 145:18) ‘Ofa ke tau ngāue‘aki kakato ‘a e monū mahu‘inga ‘o e lotú. Kapau te tau fai ia, te tau ma‘u ai ‘a e ‘amanaki fakafiefia ‘o e ‘unu‘unu ofi ange ai pē kia Sihova, ko e Tokotaha-Fanongo ki he lotú.