Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 18

Ombatisimu Noupanga Wove Na Huku

Ombatisimu Noupanga Wove Na Huku
  • Ombatisimu yo Vakristau ilingwa ñgeni?

  • Oityi ove wesukisa okulinga opo umbatisalwe?

  • Oñgeni omunthu elipakula ku Huku?

  • Oityi tyihindila omunthu okumbatisalwa?

1. Omokonda yatyi omulume una woko Etiopia aitile opo ambatisalwe?

 ‘TALA, omeva oyaa, oityi tyinthyilika okumbatisalwa?’ Epulo olio, lialingilwe nomulume umue woko Etiopia kotyita tyotete. Omukristau umue ankho utiwa o Filipe wemuhangununina nawa okuti Jesus o Mesiya walaelue. Etyi omulume oo woko Etiopia anoñgonoka ovihonekwa, aiti opo ambatisalwe.—Atos 8:26-36.

2. Omokonda yatyi ove wesukisila okusoka nawa kombatismu?

2 Inkha nove welilongesa nawa ovikapitulu viotete viomukanda ou Nombangi ya Jeova, pahe upondola okulipula okuti: Oityi tyinthyilika okumbatisalwa? Ove wanoñgonokale omulao wa Huku womuenyo wahapu mouye omupe. (Lucas 23:43; Revelação [Apocalipse] 21:3, 4) Tupu wanoñgonoka otyili konthele yononkhia nekevelelo lietutilo. (Eclesiastes 9:5; João 5:28, 29) Pamue ukahiale nokuliongiya no Nombangi mba Jeova. Iya wetyimona okuti ongeleya yavo oyotyotyili. (João 13:35) Hamue wahimbikale okulinga oupanga omuwa na Jeova, otyo tyakolela unene.

3. (a) Jesus watuma ovalanduli vae valinge tyi? (b) Ombatisimu momaade ilingwa ñgeni.

3 Oñgeni molekesa okuti wahanda okukala omuumbili wa Jeova. Jesus wapopilile ovalanduli vae okuti: Endei . . . kalongesei ovanthu movilongo aviho opo vakale ovalongwa, amuvembatisala. (Mateus 28:19) Iya opo Jesus muene aave ongeleka, nae ambatisalwa momeva. Jesus kanyanyenwe omaande, tupu katililwe omaande pomutue. (Mateus 3:16) Ondaka okumbatisala yapolwa mondaka yo Gregu ihangununa okunyingilisa onthuitwi. Ngotyo, ombatisimu yo vakristau omunthu una yokunyingiliswa olutu aluho kohi yomeva.

4. Okumbatisalwa momaande tyilekesa tyi?

4 Aveho vahanda okulinga oupanga omuwa na Jeova, vena yokumbatisalwa momaande. Ombatisimu ilekesa kounyingi okuti ove uhanda okulinga ehando lia Jeova. (Salmo 40:7, 8) Opo umbatisalue una etyi wesukisa okulinga.

WESUKISA OKUKALA NENOÑGONOKO NEKOLELO

5. (a) Tete oityi wesukisa okulinga opo umbatisalwe? (b) Omaliongiyo Ovakristau akolela mokonda yatyi?

5 Ove wahimbikale okulinga otyipuka tyotete tyesukisa. Oñgeni? Hamue ukahiale nokulilongesa Ombimbiliya apeho opo ukale nenoñgonoko konthele ya Jeova no ya Jesus Kristu. (João 17:3) Mahi, pena ovipuka ovinyingi wesukisa okunoñgonoka. Ovakristau vena yokunoñgonoka nawa ehando lia Huku. (Colossenses 1:9) Okuenda apeho komaliongiyo Onombangi mba Jeova, matyikukuatesako unene okukala nenoñgonoko olio. Tyakolela unene okuenda apeho komaliongiyo atyo oo. (Hebreus 10:24, 25) Otyo, matyikukuatesako okuyawisa enoñgonoko liove konthele ya Huku.

Opo omunthu ambatisalwe una yokukala nenoñgonoko liafuapo lio Ndaka ya Huku.

6. Okuti una yokunoñgonoka Ombimbiliya aiho opo umbatisalwe?

6 Mahi, ove kuesukisile okukevelela okunoñgonoka atyiho tyikahi mo Mbimbiliya opo umbatisalwe. Omulume una woko Etiopia ankho unale enoñgonoko. Mahi, ankho wesukisa okukuateswako okunoñgonoka vali nawa ononthele mbumue mbo Mbimbiliya. (Atos 8:30, 31) Tupu, kuna ovipuka ovinyingi noove nkhele wesukisa okunoñgonoka. Tyotyili kutupu onthiki momane okulilongesa konthele ya Huku. (Eclesiastes 3:11) Putyina nkhele uhenembatisalwe wesukisa okunoñgonoka nokutavela etyi Ombimbiliya ilongesa. (Hebreus 5:12) Wesukisa okunoñgonoka otyili konthele ya vana vokuankhia, nesilivilo liokuiwa enyina lia Huku, Nouhamba wae.

7. Okulilongesa apeho Ombimbiliya matyikukuatesako okulinga tyi?

7 Okukala vala nenoñgonoko konthele ya Huku katyatuukile. Tyesukisa okukala nekolelo pala okuhambukiswa Huku. (Hebreus 11:6) Ombimbiliya yati, kohale etyi ovanthu vamue mepundaumbo lio Korintu veiva Ondaka ya Huku, vetavelele iya avambatisalwa. (Atos 18:8) Tupu, okulilongesa Ombimbiliya matyikukuatesako okukala nekolelo momilao via Huku, no motyilikutila tyeyovo tya Jesus.—Josué 23:14; Atos 4:12; 2 Timóteo 3:16, 17.

POPILA VAKUENYI OTYILI TYO MBIMBILIYA

8. Oityi matyikuavela ondundo yokupopila vakuenyi otyili ukahi nokulilongesa?

8 Tyina ekolelo liove liameliyawisa, mopopila vakuenyi etyi wanoñgonoka. (Jeremias 20:9) Matyikuavela ondundo onene yokupopila vakuenyi konthele ya Huku nehando liae.—2 coríntios 4:13.

Ekolelo malikuavela ondundo yokupopila vakuenyi Ondaka ya Huku.

9, 10. (a) Ovalie mohimbika okupopila Ondaka ya Huku? (b) Oityi una yokulinga inkha wahanda okuivisa Ondaka ya Huku, kumue no Nombangi mba Jeova?

9 Ove upondola okupopila, vakuenyi nounongo otyili tyo Mbimbiliya, okuhimbikila mombunga yove, nomapanga no omunthele, na vana muundapa navo ine mulongeswa navo. Mokueenda kuomuwo upondola okuhimbika okuivisa Ondaka ya Huku kumue no Nombangi mba Jeova. Inkha wahanda okuhimbika okuivisa kumue navo, popia Nombangi ya Jeova ukahi nokukulongesa Ombimbiliya. Inkha wafuapo pala okukaivisa no Nombangi mba Jeova, ovakulu vevali vewaneno mavatomphola nove kumue nomulongesi wove.

10 Ngotyo, ove monoñgonoka nawa ovakulu vewaneno vekahi nokulisa otyunda tya Huku. (Atos 20:28; 1 Pedro 5:2, 3) Iya ovakulu ovo vewaneno mavatale inkha ove una enoñgonoko lio Mbimbiliya, iya wetavela etyi Ombimbiliya ilongesa. Tupu, mavatale inkha ukahi nokuendesila omuenyo wove movitumino via Huku, iya wahanda tyili okukala Ombangi ya Jeova. Inkha wafuapo, mavekutolela okuti molingi omuivisi wo Ndaka ya Huku wahambatisalelue.

11.Ovipuka patyi wesukisa okuyekapo opo ukale omuivisi wondaka ya Huku?

11 Opo ukale omuivisi wondaka ya Huku wesukisa okupilulula omuenyo wove novituwa. Wesukisa okuyekapo ovipuka ovivi ulinga tyaholama. Ngotyo, putyina nkhele uheneite opo ukale omuivisi, wesukisa okuyekapo ovipuka ovio aviho, nomaundalelapo, nounkholwa, nokufenya ine okusipa omakaya no mapangwe.—1 coríntios 6:9, 10; Galatas 5:19-21.

WESUKISA OKULIVELA NOKUYEKAPO OVIVI

12. Omokonda yatyi ove wesukisila okulivela?

12 Kuna vali ovipuka ovikuavo ove wesukisa okulinga opo ukale tyafuapo pala okumbatisalwa. Apostolu Petulu wati: ‘Livelei . . . iya amupilulula onkhalelo yomuenyo wenyi, opo ononkhali mbenyi mbunyimue.’ (Atos 3:19) Okulivela tyihangununa okuyala ovipuka ovivi walinga. Okulivela tyesukisa unene inkha omunthu ankho watyindile omuenyo wovivi unene. Mahi, tupu nomunthu wahatyindile omuenyo unene wovivi nae wesukisa okulivela. Omokonda yatyi? Omokonda ovanthu aveho ovakuankhali vesukisa okuevelwa na Huku. (Romanos 3:23; 5:12) Etyi nkhele wehenelilongese Ombimbiliya, ankho ehando lia Huku kulii. Ngotyo, ankho ove kutyivili okulinga atyiho Huku ahanda. Moluotyo, wesukisa okulivela.

13. Okupilulula onkhalelo yomuenyo oityi?

13 Tyina wamelivele ononkhali mbove, pahe wesukisa okupilulula onkhalelo yomuenyo wove, okuyekapo ovivi. Ove wesukisa okulivela nomutima wove auho ovipuka ovivi walinga. Tupu, wesukisa okuyekapo ovituwa viove viokohale, nokutokola okulinga vala ovipuka oviwa. Una yokulivela nokuyekapo ovivi putyina nkhele uhenembatisalwe.

WESUKISA OKULIPAKULA KU HUKU

14. Oityi vali una yokulinga putyina nkhele uhenembatisalwe?

14 Pena vali etyi una yokulinga putyina nkhele uhenembatisalwe. Ove una yokulipakula ku Jeova Huku.

Ove welipakulale ku Huku melikuambelo?

15, 16. Oityi tyipunguhuna okulipakula ku Huku? Oityi tyiavela omunthu ononkhono opo elipakule ku Huku?

15 Putyina ulipakula ku Jeova Huku, ulinga elikuambelo nomutima wove auho, okumupopila okuti oe vala moumbila apeho. (Deuteronômio 6:15) Mahi, omokonda yatyi omunthu elipakulila ku Huku? Pahe soka ñgeno omulume umue uhimbika okuhanda omukai. Tyina amemuiwa nawa iya emutale okuti una ovituwa oviwa, umuhanda vali unene. Mokueenda kuononthiki, emuiti okuti tulinepe. Tyotyili okunepa otyilinga tyimue tyahapepukile. Mahi, mokonda uhole omukai oo, umunepa umue.

16 Putyina wamanoñgonoka nawa Jeova iya okala nohole nae, otyo matyikuavela ononkhono mbokumuumbila nokumufenda apeho. Una uhanda okulandula Omona wa Huku, Jesus Kristu ‘una yokulianya oe muene.’ (Marcos 8:34) Okulianya onthue muene tyilekesa okuhayeke ovilinga vietu nomahando etu etutyilike okutavela ku Huku movipuka aviho. Ngotyo, putyina nkhele uhenembatisalwe, okulinga ehando lia Jeova, tyikale otyipuka tyakolela vali momuenyo wove.—1 Pedro 4:2.

WAHAKALE NOWOMA WOKUTI MOLINGI ONKHALI

17. Omokonda yatyi ovanthu vamue kavahande okilipakula ku Huku?

17 Vamue kavahande okulipakula ku Jeova mokonda vena owoma. Vasoka okuti inkha ndyilipakula ku Huku pamue mandyiya okukoyeswa na Jeova. Mokonda pamue mandyilingi onkhali iya andyimunumanesa. Moluotyo, vati hahe nehelipakule.

18. Oityi matyikuavela ondundo yokulipakula ku Jeova?

18 Tyina ohole yove na Jeova itualako okuliyawisa, matyikuavela ondundo yokulipakula kue. Tupu, molingi ononkhono mbokuendesa omuenyo wove monkhalelo yelikuata nelipakulo walinga. (Eclesiastes 5:4) Tyina wamelipakula ku Huku, mokala nehando ‘liokutyinda omuenyo waviuka komaiho a Jeova, opo umuhambukiswe apeho.’ (Colossenses 1:10) Mokonda una ohole na Huku, kumasoko okuti okulinga ehando liae tyipuilisa unene. Tyotyili motavela onondaka mbo apostolu João wahoneka okuti: ‘Ohole na Huku ihangununa okutavela ovitumino viae. Iya ovitumino viae kavileme’.—1 João 5:3.

19. Omokonda yatyi ove kuesukisile okukala nowoma wokulipakula ku Huku?

19 Opo ove ulipakule ku Huku kuesukisile okukala omunthu wehena ononkhali. Huku utyii okuti ove umukuankhali. Moluotyo, kamekuiti okulinga etyi wehevili. (Salmo 103:14) Jeova uhanda ove uundape nawa movilinga viae. Iya oe mekukuatesako. (Isaías 41:10) Noñgonoka okuti inkha uyumba onthumbi mu Jeova nomutima wove auho, oe ‘maviukisa onondyila mbove’.—Provérbios 3:5, 6.

LEKESA NOMBATISIMU OKUTI WELIPAKULA KU JEOVA

20. Omokonda yatyi tyina omunthu amelipakula ku Jeova una yokutyilekesa kounyingi?

20 Okusokolola etyi tuelilongesa matyikukuatesako okulipakula ku Jeova melikuambelo. Omunthu una uhole tyilityili Huku, una yokulekesa kounyingi okuti welipakula ku Huku pala eyovo liae. (Romanos 10:10) Oñgeni upondola okulekesa kounyingi okuti welipakula?

Ombatisimu ilekesa okuti omunthu wankhia konthele yovituwa viae, iya pahe wapinduka pala okulinga ehando lia Huku.

21, 22. Oñgeni ove ‘moave oumbangi’ wekolelo liove?

21 Popila omukulu umue weuaneno okuti wahanda okumbatisalwa. Iya oe mapopila ovakulu vakuavo vewaneno opo vatomphole nove konthele yomapulo amue Ombimbiliya. Inkha ovakulu ovo vamona okuti wafuapo pala okumbatisalwa, mavekupopila tyo. a Monthiki yombatisimu makulingwa elongomona lipopia oityi tyihangununa ombatisimu. Konyima, omulongomoni maiti vokumbatisalwa vakumbulule omapulo evali, opo vaave ‘oumbangi’ wekolelo liavo kounyingi.

22 Ombatisimu mailekesa kovanthu aveho okuti ove welipakula ku Huku. Nokuti pahe walinga Ombangi ya Jeova. Vokumbatisalwa vanyingiliswa momeva olutu aluho, opo valekese kounyingi okuti velipakula ku Jeova.

OMBATISIMU YOVE IPUNGUHUNA TYI

23. Oityi tyilekesa okumbatisalwa menyina lia He, no lio Mona, no liospilitu sandu?

23 Jesus wati ovalongwa vae vena yokumbatisalwa menyina lia He no lio Mona no liospilitu sandu. (Mateus 28:19) Otyo, tyilekesa okuti omunthu mambatisalwa utavela etumino lia Jeova Huku no lia Jesus Kristu. (Salmo 83:18; Mateus 28:18) Tupu, una yokunoñgonoka otyilinga tyospilitu sandu ine ononkhono ononene mba Huku, no ñgeni Huku eyundapesa.—Gálatas 5:22, 23; 2 Pedro 1:21.

24, 25. (a) Oityi ombatismu ilekesa? (b) Epulo patyi liesukisa okukumbululwa?

24 Ombatisimu, hakunyingiliswa vala onthuitwi momaande ngatyina uyoa. Ombatisimu otyilekeso tyimue tyakolela. Okunyingiliswa momeva tyilekesa okuti omunthu wankhia konthele yovituwa viae viokohale. Iya okuyaulwa momeva tyilekesa okuti pahe wapinduka pala okulinga ehando lia Huku. Hinangela okuti ove welipakula ku Jeova. Kuelipakulile kovilinga, ine okomunthu pano pohi, ine okeongano. Okulipakula nokumbatisalwa, vilekesa okuti ove ukahi nokuhimbika oupanga omunene na Huku.—Salmo 25:14.

25 Ombatisimu kailekesa okuti ngotyo omunthu wayovokale. Apostolu Paulu wahoneka okuti: ‘Tualeiko okulinga ovipuka vieta eyovo lienyi. Tualeiko okutyilinga nonthilo nonthekete na Huku.’ (Filipenses 2:12) Ombatisimu onthyimbi vala. Pahe tala epulo eli liakolela: Oñgeni motualako okuendela mohole ya Huku? Okapitulu kahulililako komukanda ou, makakakumbulula epulo olio.

a Ombatisimu ilingilwa apeho mono sembeleya no mono kongelesu mbo Nombangi mba Jeova, kese nima.