Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 18

Ri qasanjaʼ xuqujeʼ ri qachilanik rukʼ ri Dios

Ri qasanjaʼ xuqujeʼ ri qachilanik rukʼ ri Dios
  • ¿Jas kbʼan che ubʼanik kiqasanjaʼ ri cristianos?

  • ¿Jas rajawaxik kabʼano rech katkunik kabʼan aqasanjaʼ?

  • ¿Jas kabʼan che ujachik ri akʼaslemal che ri Dios?

  • ¿Jasche qas kawaj kabʼan aqasanjaʼ?

1. ¿Jasche xraj ri ajqʼatal tzij rech ri Etiopía che kbʼan uqasanjaʼ?

«CHAWILAMPEʼ, kʼo jaʼ. ¿La ma ta kuya kabʼan nuqasan[j]aʼ?», xchaʼ jun ajqʼatal tzij rech ri Etiopía ojer. Jun ajpatanel ubʼiʼ Felipe kʼateʼ xukʼut chuwach rukʼ ri Utzij ri Dios che are ri Jesús ri Mesías tzujum kanoq. Wajun achi riʼ sibʼalaj utz xuta ri xretaʼmaj rumal laʼ xubʼij che kraj kbʼan uqasanjaʼ (Hechos 8:26-36, El Nuevo Testamento en Quiché y Español, ortografía actualizada).

2. ¿Jasche qas rajawaxik katchoman chrij ubʼanik ri qasanjaʼ?

2 We tajin kawetaʼmaj xuqujeʼ katchoman chrij ri nabʼe taq kʼutunem rech wajun wuj riʼ rukʼ jun testigo rech Jehová, weneʼ kachomaj wariʼ: ‹La mata lo kuya kbʼan ri nubautism›. Awetaʼmam chik che ri Biblia kutzujuj chke ri winaq che kekunik kekʼojiʼ pa ri Kotzʼiʼjalaj uwach Ulew (Apocalipsis 21:3, 4). Xuqujeʼ kachʼobʼ chik ri kiriqom ri e kaminaqibʼ xuqujeʼ ri kubʼsal kʼuʼx che kewalij loq (Eclesiastés 9:5; Juan 5:28, 29). Weneʼ qʼaxinaq chi kebʼ oxibʼ qʼij che tajin katbʼe pa ri riqbʼal ibʼ kukʼ ri testigos rech ri Jehová xuqujeʼ awilom che are qas kkibʼan ri qastzij kojonik (Juan 13:35). Xuqujeʼ ri qas nim ubʼanik are, che weneʼ amajim chi jun achilanik rukʼ ri Dios Jehová.

3. a) ¿Jas taqonik xuya ri Jesús chke ri rajpatanelabʼ? b) ¿Jas ubʼanik ri kiqasanjaʼ ri e qastzij cristianos?

3 ¿Jas kabʼan che ukʼutik che qas kawaj kapatanej ri Dios? Jesús xubʼij wariʼ chke ri rajpatanel: «Jix, chibʼanaʼ tijoxelabʼ chke ri winaq pa konojel ri tinamit cho ri uwach Ulew. Chibʼanaʼ kibautism» (Mateo 28:19). Ri Jesús xuya kan ri kʼutbʼal chqe, areʼ xuqujeʼ xubʼan uqasanjaʼ. Tekʼuriʼ xaq ta xtix ri jaʼ chrij o xyaʼ pa ujolom (Mateo 3:16). Ri tzij griega che kbʼix qasanjaʼ che, are kraj kubʼij «kkoj chuxeʼ». Rumal laʼ, chiʼ kbʼan ri kiqasanjaʼ ri cristianos xa kekoj bʼi ri winaq chuxeʼ ri jaʼ.

4. ¿Jas kqakʼutu chiʼ kqabʼan ri qaqasanjaʼ?

4 Konojel ri kkaj che kkʼojiʼ jun utz kachilanik rukʼ ri Jehová rajawaxik kkibʼan kiqasanjaʼ. Chiʼ kqabʼan qaqasanjaʼ, kqakʼut chkiwach ri winaq che kqaj kqapatanej ri Dios xuqujeʼ che kqabʼan ri kraj rukʼ kikotemal (Salmo 40:7, 8). Tekʼuriʼ, kʼo kʼi rajawaxik kqabʼano rech kojkunik kqabʼan ri qaqasanjaʼ.

RAJAWAXIK CHE KʼO QETAʼMABʼAL XUQUJEʼ QAKOJONIK

5. a) ¿Jas ri nabʼe rajawaxik kbʼanik rech kojkunik kqabʼan ri qaqasanjaʼ? b) ¿Jasche sibʼalaj rajawaxik che kojbʼe pa e riqbʼal ibʼ?

5 Tajin chi kabʼan ri nabʼe rajawaxik. ¿Jas ubʼanik? Tajin chi kawetaʼmaj chrij ri Dios Jehová xuqujeʼ ri Jesucristo, weneʼ rukʼ jun etaʼmanik chrij ri Biblia (chasikʼij uwach Juan 17:3). Tekʼuriʼ rajawaxik che kawetaʼmaj chi nikʼaj chik. Ri e cristianos kkaj che ri Dios kubʼan chke ‹che rukʼ tzʼaqatil kketaʼmaj ri urayibʼal› (Colosenses 1:9). Ri kiriqbʼal ibʼ ri testigos rech Jehová katutoʼ che ubʼanik wariʼ. Rumal laʼ sibʼalaj rajawaxik che katbʼe pa ronojel ri e riqbʼal ibʼ (Hebreos 10:24, 25). We katbʼe pa ronojel ri e riqbʼal ibʼ, sibʼalaj knimar ri awetaʼmabʼal chrij ri Dios.

Jun rajawaxik rech kabʼan aqasanjaʼ are kawetaʼmaj chrij ri Biblia

6. ¿Jampaʼ rajawaxik kawetaʼmaj chrij ri Biblia rech katkunik kabʼan ri aqasanjaʼ?

6 Qastzij wi che rajawaxik taj che kqetaʼmaj ronojel ri kubʼij ri Biblia tekʼuriʼ kqabʼan ri qaqasanjaʼ. Tekʼuriʼ chnaʼtaj chawe che ri ajqʼatal tzij etíope retaʼm chi jujun chke ri kukʼut ri Biblia, tekʼuriʼ rajawaxik che, che xtoʼik rech xuchʼobʼ jujun chke ri kukʼut ri Biblia (Hechos 8:30, 31). Junam rukʼ wariʼ, at sibʼalaj kʼi na rajawaxik che kawetaʼmaj. Xuqujeʼ ri retaʼmaxik chrij ri Dios kʼo ta ukʼisik (Eclesiastés 3:11). Tekʼuriʼ rech katkunik kabʼan aqasanjaʼ rajawaxik che kawetaʼmaj xuqujeʼ katkojon chrij ri nabʼe taq etaʼmanik rech ri Biblia (Hebreos 5:12). Jun kʼutbʼal re, are rajawaxik che awetaʼm chi ri kiriqom ri e kaminaq xuqujeʼ rajawaxik che nim kil wi ri ubʼiʼ ri Dios xuqujeʼ ri Rajawbʼal.

7. Chiʼ kasikʼij uwach ri Biblia, ¿jas rajawaxik kakʼutu?

7 Tekʼuriʼ xaq xiw ta rajawaxik ri etaʼmabʼal, rumal che «we kʼu man kʼo kojonik, jun man kuyaʼ taj kaqaj chuwach ri Dios» (Hebreos 11:6). Ri Biblia kutzijoj ri xkibʼan ri winaq rech ri ojer tinamit Corinto: chiʼ xkita ri utzij ri Dios che xkibʼij ri e cristianos chke, «xekojonik, xebʼan ri kibautism» (Hechos 18:8). Xuqujeʼ qastzij wi che jewaʼ kabʼano. Chiʼ kawetaʼmaj chrij ri Biblia, at qas kakojo che are ri Utzij ri Dios. Xuqujeʼ rajawaxik che kakojo che ri Dios kubʼan na ri utzujum xuqujeʼ che katukʼol kan rumal ri kʼax xuriq ri Jesús (Josué 23:14; Hechos 4:12; 2 Timoteo 3:16, 17).

CHABʼIJ RI QASTZIJ RECH RI BIBLIA

8. ¿Jas kbʼanow na chawe che kabʼij ri tajin kawetaʼmaj?

8 Chiʼ sibʼalaj kubʼan nim ri akojonik, sibʼalaj kʼax kariqo chiʼ kabʼij ta ri tajin kawetaʼmaj (Jeremías 20:9). Kawil na che sibʼalaj kawaj che kabʼij chke nikʼaj chik winaq chrij ri Dios xuqujeʼ ri kraj kubʼano (chasikʼij uwach 2 Corintios 4:13).

Ri akojonik kubʼan chawe che katzijoj ri tajin kawetaʼmaj

9, 10. a) ¿Jachin kukʼ katkunik kamajij wi utzijoxik ri qastzij rech ri Biblia? b) ¿Jas rajawaxik kabʼano we kawaj katbʼe kukʼ ri testigos rech Jehová che utzijoxik ri utzij ri Dios chuchiʼ taq ja?

9 Chamajij, ukʼutik rukʼ utz taq tzij jujun chke ri qastzij rech ri Biblia chke ri afamiliares, awachiʼl, ri e kʼo naqaj che ri awachoch xuqujeʼ ri e awachiʼl pa ri achak. Chiʼ kqʼax kebʼ oxibʼ qʼij weneʼ kawaj katbʼe kukʼ ri testigos rech ri Jehová che ubʼixik ri qastzij rech ri Biblia chuchiʼ taq ja. We je kawaj kabʼan wariʼ, chatchʼaw rukʼ ri Testigo che tajin kukʼut chrij ri Biblia chawach. We areʼ kubʼij che tajin chi kabʼan ri rajawaxik che kabʼano rech katkunik katbʼe kukʼ che utzijoxik ri utzij ri Dios chuchiʼ taq ja, we jewaʼ krilo, kubʼij chke kebʼ ajkʼamal bʼe rech ri congregación che kechʼaw iwukʼ.

10 Rukʼ wariʼ kachʼobʼ kiwach jujun chke ri ajkʼamal bʼe che e cristianos, ri e ajyuqʼ chke ri e uchij ri Dios (Hechos 20:28; 1 Pedro 5:2, 3). Ri e achijabʼ riʼ kkilo we awetaʼm chi ri nabʼe e etaʼmanik rech ri Biblia xuqujeʼ we keʼakojo, xuqujeʼ we tajin kabʼan pa ri akʼaslemal ri upixabʼ ri Dios xuqujeʼ we qastzij kawaj kabʼan testigo rech Jehová. We je wariʼ, kkibʼij chawe che katkunik katbʼe kukʼ che uyaʼik ri utz taq tzij chuchiʼ taq ja, wariʼ kubʼan chawe che katkunik katzijoj wariʼ chke nikʼaj chik chuchiʼ taq ja.

11. ¿Jas weneʼ rajawaxik kkiya kan ri winaq rech kekunik kebʼe kukʼ ri Testigos chuchiʼ taq ja?

11 Tekʼuriʼ, kʼo jujun mul ri e ajkʼamal bʼe kkilo che ri winaq rajawaxik kukʼex na jujun jastaq pa ukʼaslemal rech kkunik kutzijoj ri utzij ri Dios chuchiʼ taq ja. Jun kʼutbʼal re, weneʼ rajawaxik kuya kan jun umak che tajin kubʼan pa chelaqʼal. Rumal laʼ rajawaxik che nabʼe chuwach che kabʼij che kawaj katbʼe chuchiʼ taq ja, rajawaxik che tajin ta chi kabʼan ri nimaʼq taq mak pa ri akʼaslemal, jujun chke are ri inmoralidad sexual, ri qʼabʼarik xuqujeʼ ri utijik drogas (chasikʼij uwach 1 Corintios 6:9, 10; Gálatas 5:19-21).

KKʼEX RI CHOMABʼAL XUQUJEʼ RI KʼASLEMAL

12. ¿Jasche rajawaxik kqakʼex ri qachomanik?

12 Rech katkunik kabʼan aqasanjaʼ, rajawaxik kabʼan nikʼaj chik jastaq. Ri apóstol Pedro xubʼij: «Rumal riʼ kʼexaʼ kʼuʼx alaq, tzelej alaq rukʼ ri Dios [o chiyaʼ kan ri ojer ikʼaslemal], rech ri Dios kebʼuchupisaj taq ri e mak alaq» (Hechos 3:19). Chiʼ jun winaq qas kraj kukʼex ri uchomanik, kʼax kunaʼ che ronojel ri ubʼanom. Tekʼuriʼ xaq xiw ta ri winaq che kibʼanom nimaʼq taq mak kkikʼex ri kichomanik, xuqujeʼ ri kibʼanom ta jun nim kimak. ¿Jasche? Rumal che qonojel oj ajmak xuqujeʼ rajawaxik che ri Dios kusach ri qamak (Romanos 3:23; 5:12). Chiʼ majaʼ kawetaʼmaj chrij ri Biblia, awetaʼm ta ri kraj ri Dios. Rumal laʼ abʼanom ta pa ri akʼaslemal ri kraj ri Dios, ¿la qastzij wariʼ? Rumal laʼ kawilo che rajawaxik kakʼex ri achomanik.

13. ¿Jas kabʼan che ukʼexik ri akʼaslemal?

13 Tekʼuriʼ chiʼ akʼexom chi ri achomanik rajawaxik kakʼex ri akʼaslemal. Chiʼ kakʼex ri akʼaslemal kaya kan ri tajin kabʼan pa ri akʼaslemal. Wariʼ kraj kubʼij, che xaq xiw ta kʼax kanaʼ che ri abʼanom, xuqujeʼ rajawaxik che kaya kan ubʼanik ri mak pa ri akʼaslemal. Rajawaxik che qas kawaj kabʼan ri utz. Ri ukʼexik ri achomanik xuqujeʼ ri ukʼexik ri akʼaslemal are kebʼ jastaq che rajawaxik kabʼano chiʼ majaʼ na kabʼan ri aqasanjaʼ.

CHABʼANAʼ JUN ACHʼAWEM RUKʼ RI DIOS

14. ¿Jas jun chik che nim ubʼanik rajawaxik kabʼano chiʼ majaʼ na kabʼan ri aqasanjaʼ?

14 Jun chik che sibʼalaj rajawaxik kabʼano chiʼ majaʼ na kabʼan ri aqasanjaʼ: are ujachik ri akʼaslemal che ri Dios Jehová.

¿La abʼanom chi achʼawem rech kajach akʼaslemal che Dios?

15, 16. ¿Jas kraj kubʼij ujachik ri qakʼaslemal che Dios, xuqujeʼ jasche kqabʼan wariʼ?

15 Ri ujachik ri akʼaslemal che ri Jehová are chiʼ kabʼij pa jun chʼawem che katzujuj che, che pa ronojel ri akʼaslemal kaya uqʼij xuqujeʼ xaq xiw che areʼ kaya wi ri aqʼijilanik (Deuteronomio 6:15). Tekʼuriʼ ¿jasche kʼo jun winaq kutzujuj ubʼanik wariʼ? Chqachomajampeʼ, che kʼo jun ala che kubʼij che jun ali che kraj kuchʼobʼ uwach. Chiʼ kqʼax ri qʼij qas kril ri e utz ubʼantajik, rumal wariʼ qas kraj kkʼojiʼ rukʼ. Ri qas kubʼano are kubʼij che, che kraj kkʼuleʼ rukʼ. Tekʼuriʼ chiʼ kkʼuleʼ rukʼ, wariʼ are jun nimalaj chak. Tekʼuriʼ rumal ri uloqʼoqʼenik che ri ali kubʼan wajun jastaq riʼ che nim ubʼantajik.

16 Chiʼ kqachʼobʼ uwach xuqujeʼ kqaj ri Jehová, wariʼ kubʼan chqe che kqaj kqapatanej rukʼ ronojel ri qakʼaslemal, xaq ta kebʼ oxibʼ qʼij kqaya che uyaʼik ri uqʼij ri Dios. Ri winaq che kraj kuterneʼj ri Ukʼojol ri Dios, ubʼiʼ Jesucristo, rajawaxik che ri winaq riʼ «mubʼan ri urayibʼal» (Marcos 8:34). Kqabʼan ta che ri qarayibʼal che kubʼano che kojniman ta che ri Dios. Rumal laʼ chiʼ majaʼ na kabʼan ri aqasanjaʼ, rajawaxik che kabʼan che are nim ubʼanik pa ri akʼaslemal ri kraj ri Jehová (chasikʼij uwach 1 Pedro 4:2).

JAS KQABʼANO RECH KQAXIBʼIJ TA QIBʼ CHE KOJQAJ PA MAK

17. ¿Jasche e kʼo jujun winaq che kkaj taj kkijach kikʼaslemal che ri Dios?

17 E kʼo jujun winaq kkaj taj kkijach ri kikʼaslemal che ri Jehová rumal che kkixibʼij kibʼ che ubʼanik wariʼ rumal che nim ubʼantajik. Weneʼ kkixibʼij kibʼ rumal che kkichʼobʼo che ri Dios kutaʼ chke ri kkibʼano rumal che e cristianos, che kijachom ri kikʼaslemal che. Weneʼ kkichomaj che kkibʼan jun kimak che kubʼano che kpe royowal ri Jehová kukʼ, rumal laʼ kkichomaj che are utz we kkijach ta ri kikʼaslemal che.

18. ¿Jas kubʼan chawe che kajach ri akʼaslemal che ri Jehová?

18 Chiʼ kubʼan nim ri aloqʼoqʼenik che ri Jehová, qas kawaj kajach ri akʼaslemal che areʼ xuqujeʼ kawaj kakoj achuqʼabʼ che ubʼanik ri xatzujuj che (Eclesiastés 5:4). Chiʼ ajachom chik ri akʼaslemal che, qastzij wi che kawaj kabʼan ri ‹jas ri taqal chawe ri at rech ri Dios, rech ronojel ri kabʼano kaqaj chuwach› (Colosenses 1:10). Ri aloqʼoqʼenik che ri Dios kubʼan chawe che kʼax ta kanaʼ che ubʼanik ri kraj areʼ che kabʼano. Qastzij wi che utz kata ri e utzij ri apóstol Juan riʼ: «Ri uloqʼoqʼexik ri Dios are ri kinimaxik ri kakibʼij ri e utaqomal. Ri e utaqomal man e al taj», wariʼ kraj kubʼij che xa ta e jun eqaʼn (1 Juan 5:3).

19. ¿Jasche utz taj kaxibʼij awibʼ che ujachik ri akʼaslemal che ri Dios?

19 Ri Dios kutaʼ ta che ri winaq che kubʼan jun tzʼaqatalaj winaq chiʼ kujach ri ukʼaslemal che areʼ. Jehová kuchʼobʼo jampaʼ kojkun che ubʼanik, rumal laʼ kutaʼ ta chqe che kqabʼan ri jastaq che kojkun ta che ubʼanik (Salmo 103:14). Xuqujeʼ areʼ katutoʼ rumal che areʼ kraj che utz kariq pa ri akʼaslemal (chasikʼij uwach Isaías 41:10). We kakubʼsaj ri akʼuʼx chrij ri Jehová rukʼ ronojel ri awanimaʼ, qas kawilo che «areʼ kʼu katkʼamow na bʼik pa ri sukʼalaj bʼe» (Proverbios 3:5, 6).

CHAKʼUTUʼ RI UJACHIK RI AKʼASLEMAL RUKʼ RI AQASANJAʼ

20. Chiʼ ajachom chi ri akʼaslemal che Jehová, ¿jasche ri ujachik ri akʼaslemal xaq xiw ta kkanaj kan pa chelaqʼal?

20 Chiʼ katchoman chrij ri xqilo, weneʼ kawaj kajach ri akʼaslemal che ri Jehová pa jun chʼawem chiʼ at kʼo atukel. Tekʼuriʼ konojel ri qas kkiloqʼoqʼej ri Dios rajawaxik kkibʼan jun chik jastaq: rajawaxik kkikʼut «ri qʼalajisanik che ri kolobʼal ibʼ» (Romanos 10:10). ¿Jas kbʼan che ubʼanik wariʼ?

Ri qasanjaʼ kukʼutu che «kojkamik», wariʼ kubʼij che kqabʼan ta chi qamak, are kqabʼan ri kraj ri Dios

21, 22. ¿Jas ubʼanik kabʼan at che «ri qʼalajisanik che ri kolobʼal ibʼ» rech ri akojonik?

21 Chabʼij che ri ajjachal kichak ri nikʼaj chik ajkʼamal bʼe rech ri congregación che kawaj kabʼan aqasanjaʼ. Areʼ kubʼij chke kebʼ o oxibʼ ajkʼamal bʼe che kkil awukʼ kʼi taq preguntas chrij ri nabʼe taq kʼutunik rech ri Biblia. Ri e achijabʼ riʼ kkilo we tajin chi kabʼan ri rajawaxik rech katkunik kabʼan ri aqasanjaʼ, kkibʼij chawe we katkunik kabʼan ri aqasanjaʼ pa ri nimalaj riqbʼal ibʼ che naqaj chi kʼo wi. * Chiʼ kebʼan ri e qasanjaʼ, kyaʼ jun chʼabʼal, chupam wajun chʼabʼal riʼ kyaʼ ubʼixik ri kraj kubʼij wajun nim ubʼanik wajun bʼanoj riʼ. Chiʼ kkʼis ri chʼabʼal ri ajyaʼol chʼabʼal kubʼan kebʼ preguntas chke ri kkaj kkibʼan ri kiqasanjaʼ, tekʼuriʼ ri e winaq riʼ ko kkibʼij lo ri kkichomaj chrij ri kraj kubʼij ri preguntas. Wariʼ are jun ubʼanik «ri qʼalajisanik che ri kolobʼal ibʼ» rech ri qakojonik.

22 Ri qasanjaʼ are kukʼut chkiwach ri winaq che ajachom chi ri akʼaslemal che ri Dios xuqujeʼ kabʼan testigo rech Jehová. Ri kkibʼan ri kiqasanjaʼ qas kekoj bʼi pa ri jaʼ rech kkʼut chkiwach konojel che kijachom chi ri kikʼaslemal che ri Jehová.

RI KRAJ KUBʼIJ RI AQASANJAʼ

23. ¿Jas kraj kubʼij che kbʼan ri qasanjaʼ «pa ri ubʼiʼ ri Tataxel, pa ri ubʼiʼ ri Kʼojolaxel xuqujeʼ pa ri ubʼiʼ ri ruxlabʼal ri Dios»?

23 Ri Jesús xubʼij chke ri rajtijoxelabʼ che rajawaxik kkibʼan ri kiqasanjaʼ «pa ri ubʼiʼ ri Tataxel, pa ri ubʼiʼ ri Kʼojolaxel xuqujeʼ pa ri ubʼiʼ ri ruxlabʼal ri Dios» (Mateo 28:19). Wariʼ kraj kubʼij che chiʼ kkibʼan kiqasanjaʼ kkikojo che are ri Jehová xuqujeʼ ri Jesucristo qas nim kibʼantajik (Salmo 83:18, TNM; Mateo 28:18). Xuqujeʼ kkichʼobʼo ri kubʼan ri uxlabʼixel re ri Dios, ri kʼaslik uchuqʼabʼ ri Jehová (Gálatas 5:22, 23; 2 Pedro 1:21).

24, 25. a) ¿Jas kraj kubʼij ri qasanjaʼ? b) ¿Jas pregunta rajawaxik kqabʼano?

24 Chiʼ kabʼan ri aqasanjaʼ xaq xiw ta katkoj bʼi chupam ri jaʼ. Wariʼ are jun etal che sibʼalaj nim ubʼanik. Chiʼ katkoj bʼi chupam ri jaʼ wariʼ kraj kubʼij che «katkamik», wajun tzij riʼ kraj kubʼij che kaya kan ri ojer akʼaslemal. Chiʼ katel lo pa ri jaʼ kraj kubʼij che are kataqej ubʼanik ri kraj ri Dios. Masach chawe che, che ri Dios Jehová xajach wi ri akʼaslemal, xa ta che jun winaq o jumulaj winaq. Ri ujachik ri akʼaslemal xuqujeʼ ri aqasanjaʼ are ri umajixik jun utzalaj achilanik rukʼ ri Dios (Salmo 25:14).

25 Tekʼuriʼ rukʼ ta ri qasanjaʼ kabʼij che katkolotaj kanoq. Ri apóstol Pablo xutzʼibʼaj wariʼ: ‹Chikojo ichoqʼabʼ rukʼ utzalaj ichak, chinimaj ronojel jas kubʼij ri Dios chiwe rukʼ maxolaj iwanimaʼ, chixibʼij iwibʼ chuwach ri ubʼanik itzelal rech jelaʼ kitzʼaqatsaj na ronojel rech kixkolotaj na› (Filipenses 2:12, La Biblia en Quiché de Joyabaj, ortografía actualizada). Ri qasanjaʼ xa are ri umajixik. Tekʼuriʼ kpe jun pregunta pa qajolom: ¿jas rajawaxik kqabʼano rech kojkʼojiʼ che unaqaj ri Dios xuqujeʼ kojkʼojiʼ pa ri uloqʼoqʼenik? Pa ri jun chik kʼutunem kqil wariʼ.

^ párr. 21 Ri qasanjaʼ kbʼan pa ri nimaʼq taq riqbʼal ibʼ kech ri testigos rech Jehová che keqʼax pa ronojel ri junabʼ.