Skip to content

Skip to table of contents

VAHE HONGOFULUMĀVALU

Papitaisó mo Ho Vaha‘angatae mo e ‘Otuá

Papitaisó mo Ho Vaha‘angatae mo e ‘Otuá
  • ‘Oku anga-fēfē hono fakahoko ‘a e papitaiso faka-Kalisitiané?

  • Ko e hā ‘a e ngaahi sitepu ‘oku fiema‘u ke ke fou ai ke taau ai ki he papitaisó?

  • ‘Oku anga-fēfē hono fai ‘e ha taha ha fakatapui ki he ‘Otuá?

  • Ko e hā ‘a e ‘uhinga makehe ki he hoko ‘o papitaisó?

1. Ko e hā na‘e kole ai ha ‘ōfisa mei he loto‘ā fakatu‘i ‘Itiopeá ke papitaisó?

“ ‘E KO E vai ‘eni; ‘oku ai ha me‘a ‘oku ta‘ofi ki haku papitaiso?” Ko e fehu‘i ko iá na‘e ‘eke ia ‘e ha ‘ōfisa mei he loto‘ā fakatu‘i ‘Itiopea ‘i he ‘uluaki senitulí. Ko ha Kalisitiane ko hono hingoá ko Filipe na‘á ne fakamo‘oni‘i ange kiate ia ko Sīsū ‘a e Mīsaia na‘e tala‘ofa maí. ‘I he maongo ki hono lotó ‘a e me‘a na‘á ne ako mei he Tohi Tapú, na‘e fai ai ‘a e me‘a ‘e he tangata ‘Itiopeá. Na‘á ne fakahaa‘i na‘á ne loto ke papitaiso!—Ngāue 8:​26-36.

2. Ko e hā ‘oku totonu ai ke ke fakakaukau fakamātoato ‘o fekau‘aki mo e papitaisó?

2 Kapau kuó ke ako fakalelei ‘a e mu‘aki ngaahi vahe ‘o e tohí ni mo e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, te ke ongo‘i mateuteu nai ai ke ‘eke, ‘ ‘Oku ‘i ai ha me‘a ‘okú ne ta‘ofi au mei hoku papitaisó?’ ‘I he a‘u mai ki he taimi ní kuó ke ako fekau‘aki mo e tala‘ofa ‘a e Tohi Tapú ‘o fekau‘aki mo e mo‘ui ta‘engata ‘i Palataisí. (Luke 23:43; Fakahā 21:​3, 4) Kuó ke toe ako foki fekau‘aki mo e tu‘unga mo‘oni ‘o e kau maté pea mo e ‘amanaki ‘o e toetu‘ú. (Koheleti 9:5; Sione 5:​28, 29) Ngalingali kuó ke feohi mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i he‘enau ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá pea kuó ke sio tonu ‘i he anga ‘o ‘enau tō‘onga‘aki ‘a e lotu mo‘oní. (Sione 13:35) Ko e me‘a ‘oku mahu‘inga tahá, ngalingali kuó ke kamata ke fakatupulekina ha vaha‘angatae fakafo‘ituitui mo Sihova ko e ‘Otuá.

3. (a) Ko e hā ‘a e fekau na‘e fai ‘e Sīsū ki hono kau muimuí? (e) ‘Oku anga-fēfē hono fakahoko ‘o e papitaiso ‘i he vaí?

3 ‘E lava fēfē ke ke fakahaa‘i ‘okú ke loto ke tauhi ki he ‘Otuá? Na‘e tala ‘e Sīsū ki hono kau muimuí: “Ke mou ō, ‘o ngaohi ‘a e ngāhi kakai kotoa pe ko ‘eku kau ako, ‘i he papitaiso kinautolu.” (Faka‘ītali ‘amautolu; Mātiu 28:19) Ko Sīsū tonu na‘á ne fokotu‘u ‘a e fa‘ifa‘itaki‘angá ‘aki ‘ene papitaiso ‘i he vaí. Na‘e ‘ikai ke afuhi ‘aki ia ha vai, pea na‘e ‘ikai hua‘i hifo pē ha vai ‘i hono ‘ulú. (Mātiu 3:16) Ko e fo‘i lea “papitaiso” ‘oku ha‘u ia mei ha fo‘i lea faka-Kalisi ko hono ‘uhingá ko e “unu.” ‘Oku ‘uhinga leva ai ‘a e papitaiso faka-Kalisitiané ko e unu, pe fakauku kakato, ‘i he vaí.

4. Ko e hā ‘oku fakahaa‘i ‘e he papitaiso ‘i he vaí?

4 Ko e papitaiso ‘i he vaí ko ha fiema‘u ia ki he fa‘ahinga kotoa ‘oku nau loto ke ‘i ai hanau vaha‘angatae mo Sihova ko e ‘Otuá. ‘Oku fakahaa‘i fakahāhā ‘i he papitaisó ‘a ho‘o holi ke tauhi ki he ‘Otuá. ‘Oku fakahaa‘i ai ‘okú ke fiefia ke fai ‘a e finangalo ‘o Sihová. (Sāme 40:​7, 8) Kae kehe, ke taau ki he papitaisó, kuo pau ke ke fou ‘i ha ngaahi sitepu pau.

FIEMA‘U ‘A E ‘ILO MO E TUI

5. (a) Ko e hā ‘a e ‘uluaki sitepu ‘i he taau ke papitaisó? (e) Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ‘a e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané?

5 Kuó ke ‘osi kamata ke fou ‘i he ‘uluaki sitepú. Anga-fēfē? ‘Aki hono ma‘u ‘a e ‘ilo fekau‘aki mo Sihova ko e ‘Otuá pea mo Sīsū Kalaisi, mahalo pē fakafou ‘i hano ako ‘i ha founga tu‘uma‘u ‘a e Tohi Tapú. (Sione 17:3) Ka ‘oku ‘i ai ‘a e me‘a lahi ange ia ke ako. ‘Oku loto ‘a e kau Kalisitiané ke ‘⁠fakafonu akinautolu aki ae ilo [totonu] ki he finagalo [‘o e ‘Otuá].’ (Kolose 1:​9PM) Ko hono ma‘u ‘a e ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘anga ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ko ha tokoni lahi ia ‘i he fekau‘aki mo e me‘á ni. ‘Oku mahu‘inga ke ma‘u ‘a e ngaahi fakataha ko iá. (Hepelu 10:​24, 25) Ko hono ma‘u tu‘uma‘u ‘a e fakatahá ‘e tokoni‘i ai koe ke fakalahi ‘a ho‘o ‘ilo‘i ‘o e ‘Otuá.

Ko hono ma‘u ‘a e ‘ilo totonu ki he Folofola ‘a e ‘Otuá ko ha sitepu mahu‘inga ia ki he taau ke papitaisó

6. Ko e hā hono lahi ‘o e ‘ilo Fakatohitapu kuo pau ke ke ma‘ú ka ke taau ai ki he papitaisó?

6 Ko e mo‘oni, ‘oku ‘ikai fiema‘u ke ke ‘ilo‘i ‘a e me‘a kotoa pē ‘i he Tohi Tapú ka ke taau ai ki he papitaisó. Ko e ‘ōfisa ‘i he loto‘ā fakatu‘i ‘Itiopeá na‘á ne ma‘u ha ‘ilo, ka na‘e fiema‘u kiate ia ‘a e tokoni ke ne mahino‘i ‘a e ngaahi konga pau ‘o e Tohi Tapú. (Ngāue 8:​30, 31) ‘I he tu‘unga meimei tatau, ‘oku kei toe ‘a e me‘a lahi ke ke ako. Ko hono mo‘oní, ‘e ‘ikai ‘aupito ke tuku ‘a ho‘o ako fekau‘aki mo e ‘Otuá. (Koheleti 3:11) Kae kehe, ki mu‘a ke lava ‘o ke papitaisó, ‘oku fiema‘u ke ke ‘ilo‘i pea tali ‘a e ngaahi akonaki tefito ‘a e Tohi Tapú. (Hepelu 5:12) Ko e ngaahi akonaki ko iá ‘oku kau ai ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e tu‘unga ‘o e kau maté pea mo e mahu‘inga ‘o e huafa ‘o e ‘Otuá mo hono Pule‘angá.

7. Ko e hā ‘a e ola ‘oku totonu ke hoko kiate koe ‘i he ako ‘a e Tohi Tapú?

7 Neongo ia, ‘oku ‘ikai ke fe‘unga ‘a e ‘iló pē taha, he “ ‘o ka ta‘ekau ‘a e tui, ‘oku ‘ikai momo‘i lava ha‘ate fakahōifua [‘a e ‘Otuá].” (Hepelu 11:6) ‘Oku tala mai ‘e he Tohi Tapú ‘i he taimi na‘e fanongo ai ha kakai ‘i he kolo motu‘a ko Kolinitoó ki he pōpoaki faka-Kalisitiané, na‘a nau ‘⁠tui bea babitaiso.’ (Ngāue 18:​8PM) ‘I ha founga meimei tatau, ko hano ako ‘a e Tohi Tapú ‘oku totonu ke fakafonu‘aki ai koe ‘a e tui ko e Folofola fakamānava‘i ia ‘a e ‘Otuá. Ko e ako Tohi Tapú ‘oku totonu ke ne tokoni‘i koe ke ke ma‘u ‘a e tui ki he ngaahi tala‘ofa ‘a e ‘Otuá pea ki he mālohi faifakahaofi ‘o e feilaulau ‘a Sīsuú.—Siosiua 23:14; Ngāue 4:12; 2 Timote 3:​16, 17.

KO HONO VAHEVAHE ‘A E MO‘ONI FAKATOHITAPÚ KI HE NI‘IHI KEHÉ

8. Ko e hā te ne ue‘i koe ke vahevahe ki he ni‘ihi kehé ‘a e me‘a kuó ke akó?

8 ‘I he tupu ‘a e tuí ‘i ho lotó, te ke ‘ilo‘i ai ‘oku faingata‘a ke tauhi ‘iate koe pē ‘a e me‘a kuó ke akó. (Selemaia 20:9) ‘E ue‘i mālohi koe ke lea ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e ‘Otuá pea mo ‘ene ngaahi taumu‘á.—2 Kolinito 4:13.

‘Oku totonu ke ue‘i koe ‘e he tuí ke ke vahevahe ‘a e me‘a ‘okú ke tui ki aí ki he ni‘ihi kehé

9, 10. (a) Ko hai ‘e lava ke ke kamata vahevahe ki ai ‘a e mo‘oni Fakatohitapú? (e) Ko e hā ‘oku totonu ke ke faí kapau ‘okú ke loto ke kau ‘i he ngāue fakamalanga fokotu‘utu‘u maau ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová?

9 Te ke kamata nai ke vahevahe ‘a e mo‘oni Fakatohitapú ki he ni‘ihi kehé ‘aki ‘a e lea fakapotopoto fekau‘aki mo ia ki ho ngaahi kāingá, ngaahi kaume‘á, ngaahi kaungā‘apí mo e kaungāngāué. ‘I he faai atu ‘a e taimí, te ke loto ai ke kau ‘i he ngāue fakamalanga fokotu‘utu‘u maau ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. ‘I he tu‘unga ko iá, ongo‘i tau‘atāina ke ke talanoa ki he ngaahi me‘á ni mo e tokotaha Fakamo‘oni ‘a ia ‘okú ne ako‘i koe ki he Tohi Tapú. Kapau ‘oku hā ‘okú ke taau ki he ngāue fakafaifekau ki he kakaí, ‘e fai ha ngaahi fokotu‘utu‘u kiate koe mo ho‘o faiakó ke mo fakataha mo e toko ua ‘o e kau mātu‘a ‘i he fakataha‘angá.

10 ‘E ‘ai koe ‘e he me‘á ni ke ke malava ‘o maheni lelei ange ai mo e ni‘ihi ‘o e kau mātu‘a Kalisitiane, ‘a ia ‘oku nau tauhi ‘a e tākanga ‘a e ‘Otuá. (Ngāue 20:28; 1 Pita 5:​2, 3) Kapau ‘e ‘ilo‘i ‘e he toko ua ko eni ‘o e kau mātu‘á ‘okú ke mahino‘i pea tui ki he ngaahi akonaki tefito Fakatohitapú, mo‘ui ‘o fehoanaki mo e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘a e ‘Otuá, pea loto mo‘oni ke hoko ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, te na tala atu ke ke ‘ilo‘i ‘okú ke taau ke kau ‘i he ngāue fakafaifekau ki he kakaí ‘i he tu‘unga ko ha tokotaha malanga te‘eki papitaiso ‘o e ongoongo leleí.

11. Ko e hā ‘a e ngaahi liliu kuo pau nai ke fai ‘e he ni‘ihi ki mu‘a ke nau taau ki he ngāue fakafaifekau ki he kakaí?

11 ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ‘e fiema‘u nai ke ke fai ha ngaahi liliu ‘i ho‘o founga mo‘uí mo e ngaahi tō‘ongá koe‘uhi ke taau ai ki he ngāue fakafaifekau ki he kakaí. ‘E kau nai ‘i he me‘á ni ‘a hono tuku ‘a e ngaahi tō‘ongafai ‘e ni‘ihi ‘a ia kuó ke tauhi fakapulipuli mei he ni‘ihi kehé. Ko ia ai, ki mu‘a ke ke kole fekau‘aki mo e hoko ko ha tokotaha malanga te‘eki papitaisó, ‘oku fiema‘u ke ke ‘atā mei he ngaahi angahala mamafá, hangē ko e ‘ulungāanga ta‘etaau fakaefehokotaki fakasinó, konaá mo e ngāuehala‘aki ‘o e faito‘o kona tapú.—1 Kolinito 6:​9, 10; Kaletia 5:​19-21.

FAKATOMALA PEA LILIU

12. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ‘a e fakatomalá?

12 Kuo pau ke fou ‘i ha ngaahi sitepu kehe ki mu‘a ke ke taau ki he papitaisó. Na‘e pehē ‘e he ‘apositolo ko Pitá: “Mou fei mo fakatomala, pea tafoki, koe‘uhi ke tamate‘i ho‘omou ngaahi angahala.” (Ngāue 3:19) Ke fakatomalá ko e ongo‘i ia ‘a e faka‘ise‘isa loto-mo‘oni ‘i ha me‘a kuó ke fai. Ko e fakatomalá ‘oku fe‘ungamālie mo‘oni ia kapau kuo mo‘ui‘aki ‘e ha tokotaha ha mo‘ui ‘ulungāanga ta‘etaau, ka ‘oku toe fiema‘u ia neongo kapau ‘oku mo‘ui ha taha ‘i ha tu‘unga mo‘ui ma‘a fakae‘ulungāanga. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ko e fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá ko e kau angahala pea ‘oku nau fiema‘u ‘a e fakamolemole ‘a e ‘Otuá. (Loma 3:23; 5:12) Ki mu‘a ke ako ‘a e Tohi Tapú, na‘e ‘ikai te ke ‘ilo‘i pe ko e hā ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá. Ko ia, na‘e mei lava fēfē ke ke mo‘ui ‘o fehoanaki kakato mo hono finangaló? Ko ia ai, ‘oku fiema‘u ‘a e fakatomala.

13. Ko e hā ‘a e liliu?

13 Ko e fakatomalá kuo pau ke hoko atu ai ‘a e liliu, pe “tafoki.” Kuo pau ke ke fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i he ongo‘i faka‘ise‘isá pē. ‘Oku fiema‘u ke ke si‘aki ‘a ho‘o founga mo‘ui ki mu‘á pea fakapapau‘i mālohi te ke fai ‘a e me‘a ‘oku totonú ‘i he taimí ni ‘o faai atu. Ko e fakatomalá mo e liliú ko e ongo sitepu ia kuo pau ke ke fou ai ki mu‘a ke ke papitaisó.

KO HONO FAI HA FAKATAPUI FAKAFO‘ITUITUI

14. Ko e hā ‘a e sitepu mahu‘inga kuo pau ke ke fou ai ki mu‘a ke ke papitaisó?

14 ‘Oku ‘i ai ha toe sitepu mahu‘inga ‘e taha ke fou ai ki mu‘a ke papitaisó. Kuo pau ke ke fakatapui koe kia Sihova ko e ‘Otuá.

Kuó ke fai ha fakatapui fakafo‘ituitui ki he ‘Otuá ‘i he lotu?

15, 16. ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e fakatapui koe ki he ‘Otuá, pea ko e hā ‘okú ne ue‘i ha tokotaha ke ne fai ení?

15 ‘I he taimi ‘okú ke fakatapui ai koe kia Sihova ko e ‘Otuá ‘i he lotu fakamātoató, ‘okú ke palōmesi ai ke fai kiate ia ‘a ho‘o lī‘oa ma‘ata‘ataá ‘o ta‘engata. (Teutalonome 6:15) Kae kehe, ko e hā ‘e loto ai ha taha ke ne fai ‘a e me‘a ko iá? Sai, tau pehē pē kuo kamata ke faisō ha tangata mo ha fefine. Ko e lahi ange ‘a ‘ene ‘ilo fekau‘aki mo iá mo sio ‘okú ne ma‘u ha ngaahi ‘ulungāanga leleí, ko e lahi ange ai pē ia hono tohoaki‘i ia ki he fefiné. ‘I he faai atu ‘a e taimí, ‘oku fakanatula pē ke ne kole ki he fefiné ke mali mo ia. Ko e mo‘oni, ko e malí ‘e ‘uhinga iá ko hono ma‘u ‘a e ngaahi fatongia lahi ange. Ka ‘e ue‘i ia ‘e he ‘ofá ke ne fou ‘i he sitepu mahu‘inga ko iá.

16 ‘I he taimi ‘okú ke hoko ai ‘o ‘ilo‘i mo ‘ofa ‘ia Sihová, ‘oku ue‘i ai koe ke ke tauhi kiate ia ‘o ‘ikai toe ta‘ota‘ofi pe fokotu‘u ha ngaahi fakangatangata ‘i he lotu kiate iá. Ko ha taha pē ‘oku loto ke muimui ‘i he ‘Alo ‘o e ‘Otuá, ‘a Sīsū Kalaisi, kuo pau ke ne “jiaki eia ia.” (Maake 8:​34PM) ‘Oku tau si‘aki kitautolu ‘aki hono fakapapau‘i ko e ngaahi holi mo e ngaahi taumu‘a fakafo‘ituituí ‘oku ‘ikai ke ne ta‘ofi ‘etau talangofua kakato ki he ‘Otuá. Ko ia ai, ki mu‘a ke ke hoko ‘o papitaisó, ko hono fai ‘a e finangalo ‘o Sihova ko e ‘Otuá kuo pau ke hoko ko ho‘o taumu‘a tefito ia ‘i he mo‘uí.—1 Pita 4:2.

IKU‘I ‘A E MANAVAHĒ ‘I HE TA‘ELAVAME‘Á

17. Ko e hā nai ‘oku toumoua ai ‘a e ni‘ihi mei hono fai ha fakatapui ki he ‘Otuá?

17 ‘Oku toumoua ‘a e ni‘ihi mei hono fai ha fakatapui kia Sihová koe‘uhí ‘oku nau ki‘i ilifia ‘i he fou ‘i he sitepu mafatukituki ko iá. ‘Oku nau manavahē nai ‘i he hoko ‘o fai ha fakamatala ki he ‘Otuá ‘i he tu‘unga ko ha Kalisitiane ‘osi fakatapuí. ‘I he ilifia ‘i ha‘anau ta‘elavame‘a nai pea fakasiva ‘amanaki kia Sihová, ‘oku nau fakakaukau ai ko e lelei tahá ke ‘oua ‘e fai ha fakatapui kiate ia.

18. Ko e hā ‘e lava ke ne ue‘i koe ke ke fai ha fakatapui kia Sihová?

18 ‘I ho‘o ako ke ‘ofa kia Sihová, ‘e ue‘i ai koe ke ke fai ha fakatapui kiate ia pea ke fai ho‘o lelei tahá ke mo‘ui ‘o fakatatau ki ai. (Koheleti 5:4) Hili hono fai ha fakatapuí, ko e mo‘oni te ke loto ke ‘⁠tāu ho‘o laká pea mo Sihova, ‘o hu‘u ki he me‘a kotoa pe te ne hōifua aí.’ (Kolose 1:10) Koe‘uhi ko ho‘o ‘ofa ki he ‘Otuá, ‘e ‘ikai te ke fakakaukau ai ‘oku fu‘u faingata‘a ke fai hono finangaló. ‘Oku ‘ikai ha veiveiua te ke loto-tatau mo e ‘apositolo ko Sioné, ‘a ia na‘á ne tohi: “Ko eni ia ‘a e ‘ofa ki he ‘Otua, ‘a ‘etau tauhi ki he‘ene ngaahi tu‘utu‘uni. Pea ‘oku ‘ikai ke fakamafasia ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni.”—1 Sione 5:​3, 4a.

19. Ko e hā ‘oku ‘ikai fiema‘u ai ke ke manavahē ‘i hano fai ha fakatapui ki he ‘Otuá?

19 ‘Oku ‘ikai fiema‘u ia ke ke haohaoa ke fai ai ha fakatapui ki he ‘Otuá. ‘Oku ‘afio‘i ‘e Sihova ‘a ho ngaahi ngata‘angá pea ‘oku ‘ikai ‘aupito te ne ‘amanekina meiate koe ke ke fai ‘a e me‘a lahi ange ia ‘i he me‘a ‘oku malava ke ke faí. (Sāme 103:14) ‘Okú ne fiema‘u ke ke lavame‘a pea te ne poupou‘i mo tokoni‘i koe. (Aisea 41:10) ‘E lava ke ke fakapapau‘i kapau ‘okú ke falala kia Sihova ‘aki ‘a e kotoa ‘o ho lotó, te ne “fakatonutonu ‘e ia ho ngaahi ‘alunga.”—Palovepi 3:​5, 6.

FAKA‘ILONGA‘I HO‘O FAKATAPUÍ ‘AKI ‘A E HOKO ‘O PAPITAISO

20. Ko e hā ‘e ‘ikai ke kei hoko ai ko ha me‘a fakapulipuli ‘a ho‘o fakatapui kia Sihová?

20 Ko e fakakaukau fekau‘aki mo e ngaahi me‘a kuo tau toki ‘osi lāulea ki aí ‘e tokoni‘i nai ai koe ke ke fai ha fakatapui fakafo‘ituitui kia Sihova ‘i he lotu. Ko e tokotaha kotoa pē ‘oku ‘ofa mo‘oni ki he ‘Otuá kuo pau foki ke ne ‘⁠fai ‘a e fakaha ke ma‘u ai ‘a e fakamo‘uí.’ (Loma 10:10) ‘Oku anga-fēfē ho‘o fai ‘a e me‘a ko iá?

Ko e papitaisó ‘oku ‘uhinga iá ko e mate ki he‘etau founga mo‘ui ki mu‘á pea hoko ‘o mo‘ui ke fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá

21, 22. ‘E lava fēfē ke ke “fai ‘a e fakaha” ‘o ho‘o tuí?

21 ‘Ai ke ‘ilo‘i ‘e he sea ‘o e kulupu ‘o e kau mātu‘a ‘i ho‘o fakataha‘angá ‘okú ke loto ke ke papitaiso. Te ne fokotu‘utu‘u ki ha kau mātu‘a ke nau fakamanatu mo koe ha fehu‘i ‘a ia ‘e kāpui ai ‘a e ngaahi akonaki tefito ‘a e Tohi Tapú. Kapau ‘e loto-tatau ‘a e kau mātu‘a ko ení ‘okú ke taau, te nau tala atu ‘e lava ke ke papitaiso ‘i he faingamālie hoko maí. * ‘Oku fa‘a fai ha malanga ‘o fakamanatu ai ‘a e ‘uhinga ‘o e papitaisó ‘i he taimi peheé. ‘Oku fakaafe‘i leva ai ‘e he tokotaha malangá ‘a e kotoa ‘o e fa‘ahinga ‘oku teu papitaisó ke nau tali ha ongo fehu‘i faingofua ‘a ia ko e founga ia ‘e taha ke fai ai ha tala ngutu ‘o “fai ‘a e fakaha” ‘o ‘enau tuí.

22 Ko e papitaisó tonu ‘okú ne faka‘ilonga‘i fakahāhā ai koe ko ha tokotaha kuó ne fai ha fakatapui ki he ‘Otuá pea hoko he taimí ni ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Ko e fa‘ahinga teu papitaisó ‘oku fakauku kakato kinautolu ‘i he vaí ke fakahaa‘i fakahāhā ai kuo nau fai ha fakatapui kia Sihova.

KO E ‘UHINGA ‘O HO‘O PAPITAISÓ

23. ‘Oku ‘uhinga ki he hā ke papitaiso “ki he Huafa ‘o e Tamai mo e ‘Alo mo e Laumalie Ma‘oni‘oni”?

23 Na‘e pehē ‘e Sīsū ko ‘ene kau ākongá ‘e papitaiso kinautolu “ki he Huafa ‘o e Tamai mo e ‘Alo mo e Laumalie Ma‘oni‘oni.” (Mātiu 28:19) ‘Oku ‘uhinga ení ko ha taha teu papitaiso ‘okú ne ‘ilo‘i ‘a e tu‘unga mafai ‘o Sihova ko e ‘Otuá pea mo Sīsū Kalaisí. (Sāme 83:18; Mātiu 28:18) ‘Okú ne toe ‘ilo‘i ‘a e tu‘unga mo e ngāue ‘a e laumālie mā‘oni‘oni, pe ivi ngāue ‘o e ‘Otuá.—Kaletia 5:​22, 23; 2 Pita 1:21.

24, 25. (a) Ko e hā ‘oku faka‘ilonga‘i ‘e he papitaisó? (e) Ko e hā ‘a e fehu‘i ‘oku fiema‘u ke fai hano talí?

24 Kae kehe, ko e papitaisó ‘oku ‘ikai ko ha kaukau pē ia ‘i he vaí. Ko ha faka‘ilonga ia ‘o e me‘a ‘oku mahu‘inga ‘aupito. Ko e ‘alu hifo ki lalo ‘i he vaí ‘oku faka‘ilonga‘i ai kuó ke mate ki ho‘o ‘alunga mo‘ui ki mu‘á. Ko hono fokotu‘u hake mei he vaí ‘oku fakahaa‘i ai ‘okú ke mo‘ui he taimí ni ke fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá. Manatu‘i foki, kuó ke fai ha fakatapui kia Sihova ko e ‘Otuá tonu, ‘o ‘ikai ki ha ngāue, ki ha taumu‘a, ki ha fa‘ahinga kehe ‘o e tangatá, pe ko ha kautaha. Ko ho‘o fakatapuí mo e papitaisó ko e kamata‘anga ia ‘o ha kaume‘a vāofi ‘aupito mo e ‘Otuá—ko ha vaha‘angatae fekoekoe‘i mo ia.—Sāme 25:14.

25 Ko e papitaisó ‘oku ‘ikai ko ha fakapapau‘i‘anga ia ‘o e fakamo‘uí. Na‘e tohi ‘e he ‘apositolo ko Paulá: “Mou gaue ke lava‘i hoo mou moui a moutolu i he manavahe moe tetetete.” (Filipai 2:​12PM) Ko e papitaisó ko ha kamata‘anga pē ia. Ko e fehu‘í leva, ‘E lava fēfē ke ke nofo ma‘u ‘i he ‘ofa ‘a e ‘Otuá? Ko ‘etau vahe faka‘osí te ne ‘omai ‘a e talí.

^ pal. 21 Ko e papitaisó ko ha tafa‘aki tu‘uma‘u ia ‘o e ngaahi ‘asemipilī mo e ngaahi fakataha-lahi fakata‘u ‘oku fai ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.