Kosomar nuejaas toma

Skip to table of contents

NUIYATAKINITAI

Ekiror Loka Edeke​—Etosomae ka Apolou ke

Ekiror Loka Edeke​—Etosomae ka Apolou ke

EPONE ani esiomatar isabulin 83:18 kotoma Obaibuli kon? Ebala Ebaibuli kokokoro kangon ebe: “Tetere ejenunete ebe ijo bon, loerai ekonikiror YAWE, irai Loijai kuju kakuj koyaite akwap kere.” Ibaibulin luipu luijulitai esiomasi kesida kwape kwangin. Konye, elemaritai ekiror Yawe kotoma aijulita luka Ibaibulin luipu kitosomaete adoketa aiboisike kwape nat “Ejakait” araibo “Loejari ikaru kere.” Inyoin bo ejai okokoro lo? Adoketait araibo ekiror Yawe?

Ekiror loka Edeke kanyukutan nuka Aburanian

Inera ekokoro lo nuikamunitos ekiror. Kotoma Aburanian nuewadikatere akiro nuipu nuka Ebaibuli, ekiror elopet loitegelikina nges ejai ne. Iwadikatai, יהוה (YHWH) kanyukutan nuka Aburanian. Kateso ijulitai ekiror ngon kwape “Yawe.” Konye ejai ekiror ngon okokoro ediopet bon loka Ebabuli? Mam. Ejai ngesi toma aiwadikaeta nuka Aburanian nepetai irwan 7,000!

Epol kereka ekiror loka Edeke? Komoom ber ijo nuikamunitosi ailip naka Ejakait nabu Yesu Kristo kisisianak. Egeunit kwanata: “Papakosi loejai toma akuj, ekonikiror kitalaunai.” (Matayo 6:9) Akaulo kangin abu bobo Yesu kilip neijai Edeke: “Papa, kitopoloo ekonikiror.” Kabongokin, kiner Edeke kokuj, ebe: “EtopoIo, ido etopoloori bobo.” (Yokana 12:28) Kaidelel, erai ekiror loka Edeke lo angosibib. Konye kanukinyo, elemaritotor icejulak Ebaibuli ekiror ngon kotoma Obaibulin kec, kosodete aijulakin nges kede adoketa?

Ejaasi akiro aarei. Nasodit, luipu ebakasi ebe mam ibusakinit aitosoma ekiror ngon lolo naarai mam ejena apone loanyaritere ngesi kotoma ageunet. Angajep naka Aburanian, ewadikao komameet anyukutan nuingarekinete akirot asiomun. Kanukangun, emamei do lolo itunganan yeni epero ajenun epone cut loanyaritotor itunga luka apaarasia nu Ebaibuli ekiror YHWH. Araida arai kwangin, ibusakinit do nu aisimik oni aitosom ekiror loka Edeke? Kotoma apakio nuka Ebaibuli, ekiror Yesu aticepak anyaritai Yosua araibo nat Yeosua​—emamei yen ejeni cut. Karaida eja ngun, itosomaete itunga lolo kakwap kere ekiror Yesu kotupitos epone loenyaritere kangajepe kec. Mam kes ebuonokinos aitosom ekiror ngon naarai mam ejenete eipone lo anyaritotor itunga lukolosek. Kwape kwangin, arai kilot ijo akwap ace nakokinga, imina ijo kodumun ebe eipone loenyaritere ekirorikon egitakina kangajep ace. Kanu kangun, amamut aijen eipone lokolo enyaritere ekiror loka Edeke, mam araasi nuebeitor oni ainyeikin aitosom ekiror loka Edeke.

Akirot nakiyaariet naelemaritere ekiror Edeke kotoma Obaibuli ikamunit einono loka Iyudayan loajai sek. Luipu kakesi, abakasi ebe mam cut ebusanakit alimit ekiror loka Edeke. Einono lo, ajai kanu amamut amisikin ikisila loka Ebaibuli loebala ebe: “Sirilimit atai ekiror loka Ejakait Ekonideke, naarai mam Ejakait isikai aitetelekaar akirot, ŋin yenelimit atai ekekiror.”​—Anyoun 20:7.

Ekisil lo, emikit alimit ekiror loka Edeke atitai. Konye emikit keraka Edeke alimit ekekiror kayongit? Mam cut. Ewadikak Ebaibuli loka Aburanian (“Aitutuket Namojong”) araasi kere itunga luamunokina koricitos Ikisila luabu Edeke kijaik Iyudayan lukolosek. Etosomaenenete da ekiror loka Edeke noi. Kwape nat aanyunet, emorikikitai ekiror ngol osabulin luayeenenete ikodeta luka itunga luamaenenete Edeke. Abu Edeke Yawe bobo da kicorak ikekamaak anyarit ekekiror, apotu ngul lumunon korimasi. (Yoel 2:32; Aswamisio 2:21) Kwape kwangin, Ikrisitayon da lolo mam ebuonokinos aitosom ekiror loka Edeke kanyongit kwape abu Yesu da kiswama.​—Yokana 17:26.

Kanu ailocokin ekiror loka Edeke kede adoketa, eswamata ejulak Ebaibuli adiakaret naepol noi. Einakitosi kesi Edeke esubit do bala elwana, komamei, konye isinyikokit Ebaibuli itunga adukun eidicane nepepe ka Yawe. (Isabulin 25:14) Komoom ber ijo eidicane kon kopaperikon. Ejauni bodo ekus paperone biai karai mam ijo ijeni ekekiror? Kwape kwangin, nemam itunga ejeniata ekiror loka Edeke, epone ani epedoriata kesi adukun apaperone ka Edeke? Aiyatakinit, ne mam itunga itosomata ekiror loka Edeke, mam kesi da emisikinete akepolou naeumokina. Inyoin bo apolou kekiror loka Edeke?

Abu Edeke elopet kitijenu apolou na ekekiror nejai ekejanakinan lomunot Musa. Nengisia Musa Edeke nuikamunitos ekekiror, abu Yawe kobongok nges: “AJAI KWAPE AJAAR.” (Anyoun 3:14) Kotoma aijul naka Rotherham Ijulakinit nges akiro ngun ebe: “Araun eong ibore kere yen isialamikit eong.” Aso, epedori Yawe aijulakin araun idio bore kere yen ekoto nges kanu aitodolikin akelosikineta.

Arai kopedori ijo aijulakin araun ngin bore yen ikoto ijo, inyo ti iswamaik ijo ikonipapero? Arai kedekakin idiopet kakesi, ti ijo kiraun emuron lokacao kosodi aitingaleun ngesi. Araibo icanakin ece, ti ijo kirauni lokabaran kosodi aingarakin ngesi. Abeit na ebe, imamiator ijo kapedori araun ngin bore kere. Oni kere kimameotor apedor. Neisisia ijo Ebaibuli, ibuni ijo aumokin aanyun epone loeraunor Yawe ngin bore yeni ekot kanu aitodolikin aisumuneta ke. Ido isialamikit nges aitosom akegogong kanu aingarakin ngul lueminas ngesi. (2 Aisiitonokin 16:9) Iponesio luka Yawe luelaete mam ajenasi kane ejaasi ngul lumam ejenet ekekiror.

Kaidedel, ekiror Yawe ejai toma Obaibuli. Aijen akepolou ka aitosom ngesi kailajara kotoma aima wok, ingarakin oni aikunyakin nejaai Papa wok lokokuju, Yawe. *

^ atu. 3 Kanu ajenun nuipu nuikamunitos ekiror loka Edeke, apolouke ka nuibusakinitor aitosom ngesi kaima wok, koany eitabo The Divine Name That Will Endure Forever, loinomitos Ajenak luka Yawe.