Skip to content

Skip to table of contents

‘APENITIKI

Ko e Huafa Faka‘otuá—Ko Hono Ngāue‘akí mo Hono ‘Uhingá

Ko e Huafa Faka‘otuá—Ko Hono Ngāue‘akí mo Hono ‘Uhingá

‘I HO‘O tatau Tohi Tapú, ‘oku anga-fēfē hono liliu ai ‘a e Sāme 83:18? Ko e New World Translation of the Holy Scriptures ‘oku fakalea ai ‘a e vēsí ni ‘o pehē: “Ke lava ‘o ‘ilo‘i ‘e he kakaí ko koé, ‘a ia ko ho huafá ko Sihová, ko koe pē taha ‘a e Fungani Mā‘olunga ‘i he kotoa ‘o e māmaní.” ‘Oku ‘omai ‘e he ngaahi liliu Tohi Tapu kehé ‘a e ngaahi fakalea meimei tatau. Kae kehe, ‘oku li‘aki ‘e he ngaahi liliu lahi ‘a e huafa Sihová, ‘o fetongi ia ‘aki ‘a e ongo hingoa fakalakanga hangē ko e ‘“Eiki” pe “ ‘Otua.” Ko e hā ‘oku totonu ke ‘i he veesi ko ení? Ko ha hingoa fakalakanga pe ko e huafa Sihová?

Huafa ‘o e ‘Otuá ‘i he mata‘itohi faka-Hepeluú

‘Oku lau ‘a e veesi ko ení fekau‘aki mo ha hingoa. ‘I he mu‘aki lea faka-Hepeluú ‘a ia na‘e tohi ai ‘a e konga lahi ‘o e Tohi Tapú, ‘oku ‘asi ai heni ha hingoa fakafo‘ituitui laulōtaha. ‘Oku sipela ia ko e יהוה (YHWH) ‘i he ngaahi mata‘itohi faka-Hepeluú. ‘I he lea faka-Tongá, ko e fakalea anga-maheni ai ‘o e huafá ko e “Sihova.” ‘Oku ‘asi ‘a e huafa ko iá ‘i ha fo‘i veesi Tohi Tapu pē ‘e taha? ‘Ikai. ‘Oku hā ia ‘i he ‘uluaki konga tohi ‘o e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ‘o meimei tu‘o 7,000!

‘Oku mahu‘inga fēfē ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá? Fakakaukau angé ki he sīpinga lotu na‘e ‘omai ‘e Sīsū Kalaisí. ‘Oku kamata ia ‘o peheni: “Ko ‘emau Tamai ‘oku ‘i Hevani, ke tapuhā ho Huafa.” (Mātiu 6:9) Ki mui ai, na‘e lotu ‘a Sīsū ki he ‘Otuá: “ ‘Alā Tamai, ke ke fakalangilangi‘i ho‘ou huafa.” ‘I he tali ki aí, na‘e folofola hifo ‘a e ‘Otuá mei hēvani, ‘o pehē: “Kuo u fakalangilangi‘i ia, pea te u toe fakalangilangi‘i foki.” (Sione 12:28) ‘Oku hā mahino, ko e huafa ‘o e ‘Otuá ‘oku mahu‘inga taupotu tahá. Ko e hā leva kuo li‘aki ai ‘e he kau liliu ‘e ni‘ihi ‘a e huafá ni mei he‘enau ngaahi liliu Tohi Tapú pea fetongi ia ‘aki ‘a e ngaahi hingoa fakalakangá?

‘Oku hā ngali ‘i ai ‘a e ongo ‘uhinga tefito ‘e ua. ‘Uluakí, ‘oku taukave‘i ‘e he tokolahi ko e huafá ‘oku ‘ikai totonu ke ngāue‘aki ia koe‘uhi ko e fuofua founga ke pu‘aki aí ‘oku ‘ikai ‘ilo‘i ia he ‘ahó ni. Ko e lea faka-Hepelū motu‘á na‘e hiki ia ‘o ‘ikai ha ngaahi vauele. Ko ia ai, ‘oku ‘ikai ha taha he ‘ahó ni ‘e lava ke ne tala papau ‘a e anga tofu pē ko ia ‘o hono pu‘aki ‘e he kakai ‘i he taimi ‘o e Tohi Tapú ‘a e YHWH. Kae kehe, ‘oku totonu ke ta‘ofi kitautolu ‘e he me‘á ni mei hono ngāue‘aki ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá? ‘I he taimi ‘o e Tohi Tapú, ko e hingoa Sīsuú na‘e pu‘aki nai ai ia ko e Iēsua pe Iehosua—‘oku ‘ikai lava ke fakapapau‘i ia ‘e ha taha. Neongo ia, ko e kakaí ‘i he kotoa ‘o e māmani he ‘aho ní ‘oku nau ngāue‘aki ‘a e ngaahi fa‘unga kehekehe ‘o e hingoa Sīsuú, ‘o pu‘aki ia ‘i he founga ‘a ia ‘oku anga-maheni ‘aki ‘i he‘enau leá. ‘Oku ‘ikai te nau toumoua ke ngāue‘aki ‘a e huafá koe‘uhi pē ko e ‘ikai te nau ‘ilo‘i ‘a hono pu‘aki ‘i he ‘uluaki senitulí. ‘I he tu‘unga meimei tatau, kapau te ke fononga ki ha fonua muli, ‘oku ngalingali te ke ‘ilo‘i ‘oku ongo kehe ‘aupito ho hingoá tonu ‘i he lea ‘e tahá. Ko ia ai, ko e veiveiua fekau‘aki mo e pu‘aki motu‘a ‘o e huafa ‘o e ‘Otuá ‘oku ‘ikai ko ha ‘uhinga ia ki he ‘ikai ke ngāue‘aki iá.

Ko ha ‘uhinga hono ua ‘oku ‘omai ki hono li‘aki ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá mei he Tohi Tapú ‘oku kau ki ai ha talatukufakaholo fuoloa ‘a e kau Siú. Ko e tokolahi ‘o kinautolú na‘a nau tui ko e huafa ‘o e ‘Otuá ‘oku ‘ikai ‘aupito totonu ke pu‘aki ia. Ko e tui ko ení ‘oku hā mahino na‘e fakatu‘unga ia ‘i hano ngāuehala‘aki ha lao ‘i he Tohi Tapú ‘a ia ‘oku fakamatala ai: “ ‘Oua te ke takuanoa ‘a e huafa ‘o Sihova ko ho ‘Otua: he ‘e ‘ikai lau ‘e Sihova ‘oku ta‘ehalaia ia ‘a ia ‘oku ne takuanoa hono huafa.”—Ekisoto 20:7.

‘Oku tapui ‘i he laó ni ‘a e ngāuehala‘aki ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá. Ka ‘oku tapui ai ‘a hono ngāue‘aki ‘i he tu‘unga faka‘apa‘apa ‘a hono huafá? ‘Ikai ‘aupito. Ko e kau hiki tohi ‘o e Tohi Tapu Hepeluú (‘a e “Fuakava Motu‘á”) ko e kau tangata faitōnunga kotoa kinautolu ‘a ia na‘a nau mo‘ui‘aki ‘a e Lao na‘e ‘oange ‘e he ‘Otuá ki he kau ‘Isileli ‘i he kuonga mu‘á. Neongo ia, na‘a nau ngāue‘aki tu‘o lahi ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá. Hangē ko ení, na‘a nau fakakau ia ‘i he ngaahi saame lahi ‘a ia na‘e hiva‘i le‘o-lahi ‘e he fu‘u kau lotú. Na‘e a‘u ‘o fakahinohino ‘e Sihova ko e ‘Otuá ki he‘ene kau lotú ke nau tautapa ki hono huafá, pea na‘e talangofua ki ai ‘a e fa‘ahinga faitōnungá. (Sioeli 2:32; Ngāue 2:21) Ko ia ai, ko e kau Kalisitiane he ‘aho ní ‘oku ‘ikai te nau toumoua ke ngāue‘aki ‘i he tu‘unga faka‘apa‘apa ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá, ‘o hangē ko ia na‘e fai mo‘oni ‘e Sīsuú.—Sione 17:26.

‘I hono fetongi ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá ‘aki ‘a e ngaahi hingoa fakalakangá, ‘oku fai ai ‘e he kau liliu Tohi Tapú ha fehālaaki mafatukituki. ‘Oku nau ‘ai ‘a e ‘Otuá ‘o ne hā ngali mama‘o mo ta‘efekau‘aki mo ha taha, lolotonga ia ‘oku ekinaki mai ‘a e Tohi Tapú ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá ke nau fakatupulekina ‘a e “fekoekoe‘i mo Sihová.” (Sāme 25:​14NW) Fakakaukau angé ki hao kaume‘a fekoekoe‘i. Te ke vāofi mo‘oni fēfē mo ia kapau na‘e ‘ikai ‘aupito te ke ‘ilo‘i ‘a e hingoa ‘o ho kaume‘á? ‘I he tu‘unga meimei tatau, ‘i he taimi ‘oku tauhi ai ke ‘oua ‘e ‘ilo ‘a e kakaí fekau‘aki mo e huafa ‘o e ‘Otuá, ‘a e Sihová, ‘e lava fēfē ke nau hoko mo‘oni ‘o ofi ki he ‘Otuá? ‘Ikai ko ia pē, ‘i he taimi ‘oku ‘ikai ke ngāue‘aki ai ‘e he kakaí ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá, ‘oku ‘ikai foki ke nau ‘ilo‘i ‘a hono ‘uhinga fakaofó. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e huafa faka‘otuá?

Na‘e fakamatala‘i ‘e he ‘Otuá tonu ‘a e ‘uhinga ‘o hono huafá ki he‘ene sevāniti faitōnunga ko Mōsesé. ‘I he taimi na‘e ‘eke ai ‘a Mōsese fekau‘aki mo e huafa ‘o e ‘Otuá, na‘e tali ange ‘e Sihova: “Te u hoko ki ha me‘a pē ‘oku ou loto ke hoko ki aí.” (Ekisoto 3:​14NW) ‘Oku fakalea ‘e he liliu ‘a Rotherham ‘a e ngaahi lea ko iá ‘o peheni: “Te U Hoko ki ha me‘a pē ‘oku ou lelei‘ia aí.” Ko ia ai, ‘e lava ke hoko ‘a Sihova ko ha me‘a pē ‘oku fiema‘ú koe‘uhi ke fakahoko ai ‘a ‘ene ngaahi taumu‘á.

Tau pehē ‘e lava ke ke hoko ko ha fa‘ahinga me‘a pē ‘okú ke loto ke hoko ki aí. Ko e hā te ke fai ma‘a ho ngaahi kaume‘á? Kapau ‘e hoko ‘o puke lahi ha taha ‘o kinautolu, ‘e lava ke ke hoko ko ha toketā pōto‘i ‘o fakahoko ha faito‘o. Kapau ‘e faingata‘a‘ia ha taha kehe ‘i ha mole fakapa‘anga, ‘e lava ke ke hoko ko ha tokotaha tokoni koloa‘ia ‘o fakahaofi ia. Ko ia ai, ko hono mo‘oní, ‘okú ke fakangatangata ‘i he me‘a ‘e lava ke ke hoko ki aí. Ko kitautolu kotoa ‘oku tau pehē. ‘I ho‘o ako ‘a e Tohi Tapú, te ke ‘ohovale ai ke sio ki he anga ‘o e hoko ‘a Sihova ko ha me‘a pē ‘oku fiema‘ú koe‘uhi ke fakahoko ai ‘a ‘ene ngaahi tala‘ofá. Pea ‘oku fakafiefia kiate ia ke ngāue‘aki ‘a hono mālohí ma‘á e fa‘ahinga ‘oku ‘ofa kiate iá. (2 Kalonikali 16:9) Ko e ngaahi tafa‘aki faka‘ofo‘ofa ko eni ‘o e ‘ulungāanga ‘o Sihová ‘oku ‘ikai ‘ilo‘i ia ‘e he fa‘ahinga ko ia ‘oku ‘ikai te nau ‘ilo‘i ‘a hono huafá.

‘Oku hā mahino ko e huafa Sihová ‘oku totonu ke ‘i he Tohi Tapú ia. Ko hono ‘ilo‘i ‘a hono ‘uhingá pea ngāue‘aki tau‘atāina ia ‘i he‘etau lotú ‘a e tokoni mālohi ‘i he ‘unu‘unu ‘o ofi ange ki he‘etau Tamai fakahēvani ko Sihová. *

^ pal. 3 Ki ha fakamatala lahi ange ki he huafa ‘o e ‘Otuá, ko hono ‘uhingá, mo e ngaahi ‘uhinga ‘oku totonu ke ngāue‘aki ai ‘i he lotú, sio ki he polosiua The Divine Name That Will Endure Forever, ko e pulusi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.