Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHIWEDELWAKO

Etomheno molwaashi Ovakriste vashili ihava longifa omushiyakano melongelokalunga

Etomheno molwaashi Ovakriste vashili ihava longifa omushiyakano melongelokalunga

OMUSHIYAKANO ou holike nowa fimanekwa kovanhu omamiliyona. O-The Encyclopædia Britannica otai popi omushiyakano u li “edidiliko la fimana lelongelokalunga lopaKriste.” Ndele nande ongaho, Ovakriste vashili ihava longifa omushiyakano melongelokalunga. Omolwashike mbela?

Etomheno la fimana ololo kutya Jesus Kristus ina fila komushiyakano. Oshitya shOshigreka sha tolokwa luhapu “omushiyakano” osho stau·ros′. Otashi ti lelalela “opala ile omuti wa yukilila.” O-The Companion Bible otai ti: “[Stau·ros′] itashi ti nandenande oiti ivali ye liindakana monghedi yonhumba . . . Kape na sha osho sha longifwa nokuli mOshigreka [mEtestamenti Lipe] osho tashi ulike koitetela yoiti ivali.”

 Momishangwa dihapu, ovashangi vOmbibeli ova longifa oshitya shimwe shi lili shi na sha naako kwa fila Jesus. Oshitya shOshigreka osho osho xy′lon. (Oilonga 5:30; 10:39; 13:29; Ovagalati 3:13) Oshitya osho otashi ti ashike “oshitetati” ile “oshiti, odibo ile omuti.”

Mokuyelifa kutya omolwashike omuti wongaho wa kewa kwa li hau longifwa luhapu omolwokudipaela ko ovanhu, embo Das Kreuz und die Kreuzigung (Omushiyakano nokuvalelwa komushiyakano), kuHermann Fulda, otali ti: “Omiti kada li di li keshe pamwe peenhele odo da li da hoololwa okudipaela ovanhu moipafi. Onghee hano, omuti wa kewa wa yukilila owa li hau felwa elambo. Ovakaulinyanga ova li hava valelwa va endjelela komuti wa tya ngaho, nomaoko avo a yuka pombada naluhapu eemhadi davo oda li hadi mangwa ile di valelwe neembosha.”

Ndele oumbangi oo tau tomho neenghono otau di mEendjovo daKalunga. Omuyapostoli Paulus okwa ti: “Kristus okwe tu kulila mefingo lomhango, eshi a ninga omufingwa omolwetu — osheshi pa shangwa: Keshe ou ta endjelele momuti, oye a fingwa.” (Ovagalati 3:13) Momushangwa oo, Paulus okwa tofa mo Deuteronomion 21:22, 23, oo ta popi sha yela shi na sha nomuti, ndele hamushiyakano. Molwaashi ovanhu ovo kwa li hava dipawa monghedi ya tya ngaho okwa li hava talika ko va “fingwa,” itashi ka kala sha yuka kOvakriste okuwapeka omaumbo avo nomafano e na sha nokuvalelwa kwaKristus.

Kape na oumbangi kutya oule womido 300 dotete konima yefyo laKristus, ovo va li tave liti kutya ove li Ovakriste ova li hava longifa omushiyakano melongelokalunga. Ndelenee mefelemudo etine, omukesari omupaani Constantine okwa ninga oshilyo shOukriste woushunimonima ndele ta xumifa komesho omushiyakano u li edidiliko lao. Kashi na nee mbudi kutya elinyengotomheno laConstantine ola li shike, omushiyakano kawa li u na sha naJesus Kristus nandenande. Doshili, elongifo lomushiyakano ola hovela movapaani. O-New Catholic Encyclopedia oya dimina tai ti: “Omushiyakano otau hangwa momaputuko aavo va tetekela efimbo lOukriste nosho yo ovo ve he fi Ovakriste.” Oishangomwa ikwao i shii okulineekelwa oya ulika kutya omushiyakano owa li hau longifwa melongelokalunga lokwiilikana oushitwe nosho yo shi na sha neenghedi doshipaani da kwatelwa mo omilele.

Ndele omolwashike mbela edidiliko olo loshipaani la xumifwa  komesho? Otashi dulika sha ningwa nelalakano loku shi ninga shipu kovapaani opo va tambule ko “Oukriste.” Ndele nande ongaho, okwiilikana edidiliko keshe loshipaani osha dilikwa filufilu kOmbibeli. (2 Ovakorinto 6:14-18) Omishangwa otadi dilike yo okulongela oikalunga kwoludi keshe. (Exodus 20:4, 5; 1 Ovakorinto 10:14) Onghee hano, onetomheno liwa eshi Ovakriste vashili ihava longifa omushiyakano melongelokalunga. *

^ okat. 5 Omolwouyelele muhapu u na sha neenghundafana di na sha nomushiyakano, tala epandja 89-93 lembo Reasoning From the Scriptures, la nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.