Kɔ o sɔɔŋ lebolloŋ sakpo

Kɔ o sɔɔŋ lebolloŋ sakpo

YOOŊGULA CHƆƆLAALAŊ

Le Yɛɛ Kilisiɔŋaa Tonyaa Soliŋ Yɔm Siŋgafilaa Kpeku o Mɛlɛka Piɛiyo Niŋ Te

Le Yɛɛ Kilisiɔŋaa Tonyaa Soliŋ Yɔm Siŋgafilaa Kpeku o Mɛlɛka Piɛiyo Niŋ Te

WAŊNDA o miiliɔŋndaŋ niŋ kaala bɔɔ hau yɔm siŋgafilaa. Nduyɛ, a ke ndu bɔɔ bɛɛleŋ. Yau yaasiaa ŋsɔɔ le chieeŋndo ma veelu ndu o puuluei niŋ aa, The Encyclopædia Britannica dimi aa, “A yɔm siŋgafilaa nda sina Kilisiɔŋnda ni.” Kɛ o wa bɛɛ lende, Kilisiɔŋaa tonyaa nɔ ma soliŋ yɔm siŋgafilaa kpeku le Mɛlɛka piɛiyo le. Le yɛɛ?

Wana dimi isɔɔ a tonya, Chiisu vi o yɔm siŋgafilaa choo le. A veelu nyɛ nda baŋ Chiisu le choo wo o Kilikiiye niŋ aa, stáūlɔ̄s. Yɛɛ stáūlɔ̄s sim yɛ? O Kilikiiye niŋ, stáūlɔ̄s sim ni maa, “yɔm cho sakpo wo.” Baabui nda veelu o puuluei niŋ aa Companion Bible wo bɛɛ dimi aa, “O cho yɔm siŋgafilaa le stáūlɔ̄s cho le. Nduyɛ, diom o diom cho o yaula maKilikiilaŋ niŋ, o soo a yɔm siŋgafilaa okɔɔ wo le.”

Buŋgaŋ bɔɔbɔɔ o Baabuiyo niŋ, mi wanaa poonyiaa Baabuiyo wa soliŋ diom cheleŋ kpeku le nyɛ nda dii Chiisu le choo wo. A veelu diomndo hoo o Kilikiiye niŋ aa sīlɔ̄ŋ. (Walta Wanaa Chiisuaa 5:30; 10:39; 13:29; Pitɛ Tasoo 2:24, NW; Kaleesiaŋnda 3:13) Nyɛ diomndo hoo simndo cho ni, yɔm cho “sakpo” wo.

Mi yau nda veelu o Chamaŋnde niŋndo diolaŋ aa, Das Kreuz und die Kreuzigung ndu sim ni maa (Yɔm Siŋgafilaa a Diyɔɔ Imɔnɔɔ) bɛɛ tɛɛsiaa le sabu ndaa soliŋ yɔm sakpoo kpeku le waŋnda diyɔɔ wo. Hermann Fulda poonyiaa yauwo hoo ni. Mbo dimi aa, “O cho o fondaŋ ndaŋ fau le yɔmnde ndii sɔlaŋ le waŋnda baŋɔɔ le. Le hei, yɔm cho sakpo wo kinɛi ndaa chuaŋ lɛŋ ni le waŋndo baŋɔɔ lechoo. Te waŋndo ndoo tɛɛmbuu pɛ sawaa, o yɔm pilɛ koŋ choo ndaa hol ndu ni ma heelu ndu balaŋ amaluaŋ, peloŋ amatou, okoŋ, a baŋ peŋ peŋ a lɔndimɛiyoŋ (pɔntiiyoŋ).”

Yau dimul naa kpeekpei tonyaa a hei okɔɔ wo kinɛi cho Baabuiyo ni. Mi kiilanɔɔ Pɔɔl dimi aa, “Muŋ kpou tɛɛsiaa ndɔɔ cho ni, maa Mɛlɛka chii naa yamɛi kilul, maa o cho kuee mbo tuisi naa nyɛ palaa choo kani fondole, maa ŋ chue sawalaŋ fau le. Kɛ Kiliti, ndu faŋa naa nyɛ palaa koŋ kuee ni. Ndu chua nyɛ palaa koŋ sɔŋgɔ naa ni. Ŋ sina maa lende icho ni kani fondole, Yau Mɛlɛkaa dimi aa, ‘Wana o wana nda baŋ o yɔŋndo choo pɛ, mɛɛ wana koŋ ndu Mɛlɛka tuisi nyɛ palaa choo ni.’” (Kaleesiaŋnda 3:​13) Nyɛ cho o poonyiaa o Ditɔnɔmii 21:​22, 23 niŋndo Pɔɔl miŋgi hoo sondo lechoo ni. Loŋ o chɔm naa kpendekele ni maa, o cho yɔm siŋgafilaa le, kɛ yɔmndo ndu pilɛ kpe. Le mɛɛ diyɔɔ waa ndoo wa suɛi lasiɔmbu yɛ, o cho i kɛndɛ kposoŋ le mi Kilisiɔŋnda soliŋ yɔm waa lende ndoo kpeku o piɛileŋ niŋ te, kɛlɛŋgaa niŋ te, ma kɛsi ndu o la ndalo chiɛɛniŋ.

Wɔsilaŋ 300 hiouwɔɔ o piɔm Chiisu wo kɔɔli, nyɛ o nyɛ cho mbo chɔm maa mi wanaa ndaa chuanuŋ ndapila maa Kilisiɔŋnda wa soliŋ yɔm siŋgafilaa kpeku o piɛileŋ niŋ te. O wɔsiŋ kɛmɛ lehiɔɔlu woŋ niŋ, mi masa bɛndu pum o ndoo piɛi Mɛlɛka le wo diolaŋ aa Kɔŋsaŋtaiŋ simnuŋ Kilisiɔŋaa lachoowaa opilɛ. Masaa hoo ke Kilisiɔŋnda yoomuaŋ ni le yɔm siŋgafilaa soliŋndo kpeku le Mɛlɛka piɛiyo. Ŋ sina nyɛ wa yiyaŋ Kɔŋsaŋtaiŋndo le. Kɛ nyɛ naŋ nɔ miŋ sina wo cho ni maa yɔm siŋgafilaa nɔ mbo tosa nyɛ o nyɛ a Chiisu Kiliti le. Wanaa ndaa piɛi Mɛlɛka le wa hiŋ a yɔm siŋgafilaa soliŋndo kpeku ni le Mɛlɛka piɛiyo. Mi yau pum o puuluei niŋ, New Catholic Encyclopedia dimi aa, “Yɔm siŋgafilaa wa niŋ tuupa mi Kilisiɔŋndeŋ le huŋ. Nduyɛ Kilisiɔŋnda a wanaa ve ŋKilisiɔŋ te wa, va niŋ yɔm siŋgafilaa soliŋndo kpeku. Ma chua ndu maa naamu nda.” Mi wanaa bɛnduaa pum bɛɛ dimi vɛlɛ maa le nyɛm cheleŋndoŋ sooluuwo ndaa soliŋ yɔm siŋgafilaa kpeku ni. Apum ndaa soliŋ ndu kpeku te a yeema pɛ wana lanɔɔ violɔɔ, te koŋ te wana pɔnɔɔ.

Le yɛɛ niko mi waŋnda haa chɛl yɔm siŋgafilaa le Mɛlɛka piɛiyo? Saboo cho ni maa le mi wanaa piɛi haa Mɛlɛka le wa bɛɛ simnuŋ Kilisiɔŋnda maa nda. Nyɛ o nyɛ chɛŋ pɛ tum o piɛile lachoowaleŋ niŋ, Baabuiyo kɛɛ ndu kpooŋ. (Kɔliŋtiaŋ Diiŋ Ndɔɔ 6:​14-18) Baabuiyo kuuna vɛlɛ piɛile ŋpiɔmndeŋ. (Ɛsɔdɔɔ 20:​4, 5; Kɔliŋtiaŋ Tasoo 10:​14) Le saboo hoo, Kilisiɔŋnda nɔ ma soliŋ yɔm siŋgafilaa kpeku le Mɛlɛka piɛiyo le. *

^ pɛl. 9 Le chɔɔloo sinaa a yɔm siŋgafilaa okɔɔ, tofa yauwo hoo, Reasoning From the Scriptures, pei 89 tei 93 (Comment raisonner à partir des Écritures, pei 77 tei 81). Seiyaa Chɛhowaa soli ndu ni.