Ir al contenido

Ir al índice

NIKʼAJ CHIK ETAʼMANIK

¿Jasche ri e qastzij cristianos kkikoj ta ri cruz che uyaʼik uqʼij ri Dios?

¿Jasche ri e qastzij cristianos kkikoj ta ri cruz che uyaʼik uqʼij ri Dios?

SIBʼALAJ e kʼi winaq kkaj xuqujeʼ nim kkil wi ri cruz. Jun wuj che kchʼaw chrij taq tzij español (Enciclopedia Hispánica) kubʼij che are jun «etal rech ri kojonem cristiana». Tekʼuriʼ, ¿la kkikoj wariʼ ri e qastzij cristianos?

Nabʼe, rajawaxik che kqetaʼmaj jun bʼantajik che nim ubʼanik: che Jesucristo xkam ta chuwach jun cruz. Ri tzij griega che xbʼix «cruz» che are staurós, wariʼ kraj kubʼij che xa jun «cheʼ jikom, o takʼalik». Xuqujeʼ, wajun tzij griego riʼ «kubʼij taj che are jun cheʼ rukʼ jun chik cheʼ che uqʼebʼam ribʼ [...] pa ri griego rech ri [Nuevo Testamento] kʼot kubʼij chupam che are kebʼ cheʼ» jewaʼ kubʼij jun wuj che kubʼij tzij chrij ri Biblia (The Companion Bible).

Xuqujeʼ kʼo nikʼaj chik textos che ri e ajtzʼibʼanel xkikoj jun chik tzij che ri jasach che xkam wi ri Jesús. Are ri tzij griega xýlon (Gálatas 3:13).

Jun achi che kʼo retaʼmabʼal ubʼiʼ Hermann Fulda xubʼij jasche xaq xiw jun cheʼ kkoj chke ri kekamisaxik: «Pa ri kʼolbʼal jachiʼ kekamisax wi ri winaq kʼot chi cheʼ. Rumal laʼ xaq ktik jun cheʼ pa ri ulew tekʼuriʼ che wariʼ ketzeybʼax wi o kebʼajix wi ri elaqʼomabʼ che kiqʼabʼ xuqujeʼ che ri kaqan» (Das Kreuz und die Kreuzigung [La cruz y la crucifixión]).

Tekʼuriʼ ri qas utz kubʼij chrij wariʼ are ri Utzij ri Dios. Ri apóstol Pablo kubʼij: ‹Are ri Cristo xojresaj chuxeʼ ri ukʼoqonik ri Pixabʼ, xux kʼu itzel che qakʼexwach. Tzʼibʼatal kʼut: itzel kʼut ronojel ri katzayabʼax cho jun cheʼ› (Gálatas 3:13). Chiʼ Pablo xubʼij wariʼ xresaj ri e tzij riʼ pa Deuteronomio 21:22, 23, che qastzij wi tajin kchʼaw chrij jun cheʼ, are ta jun cruz. Ri cheʼ are xubʼan jun jastaq che xkoj che kamisabʼal xuqujeʼ jun itzel. Rumal laʼ utz taj che jun cristiano kutzeyebʼa ri Cristo tzeyel cho jun cruz pa rachoch.

Junam rukʼ ri xqilo, ¿jas xbʼanik chiʼ kaminaq chi ri Cristo? Chiʼ kaminaq chi ri Jesús xqʼax 300 junabʼ ri winaq che kkibʼij che e cristianas kkikoj ta ri cruz che uyaʼik uqʼij ri Dios. Tekʼuriʼ pa ri junabʼ 300, ri ajqʼatal tzij Constantino xbʼe kukʼ ri e winaq che kkibʼan ri kojonem che qastzij taj. Rumal laʼ areʼ xubʼano che ri cruz xubʼan jun etal rech ri kojonik. Apachike taneʼ ri kraj kubʼan ri Constantino, ri cruz kʼot kraj kubʼij rukʼ ri Jesucristo. Ri cruz petinaq che ri kojonem che qastzij taj. Jun wuj kech ri católico kubʼij: «Ri cruz kʼo chi nabʼe chuwach ri e kojonem rech cristiana xuqujeʼ kkikoj ri e cristianas taj» (New Catholic Encyclopedia). Nikʼaj chik winaq che kʼo nim ketaʼmabʼal kkibʼij che xaq junam rukʼ ri uyaʼik uqʼij ri Qʼij xuqujeʼ ri kbʼan ojer che kitoʼik ri winaq rech kkʼojiʼ kalkʼwal.

Rumal laʼ, ¿jasche xjabʼun wajun etal rech ri kojonem che qastzij taj? Xa rumal rech kʼax taj «kekojon» ri winaq e ajkojonelabʼ taj. Tekʼuriʼ, ri Dios kubʼij che utz ta ri uyaʼik uqʼij ri etal riʼ che xa rech ri kojonem che qastzij taj (2 Corintios 6:14-18). Xuqujeʼ kubʼij che utz taj kbʼan ronojel uyaʼik kiqʼij ri e tyox xuqujeʼ nikʼaj chik (Éxodo 20:4, 5; 1 Corintios 10:14). Rumal laʼ ri e qastzij cristianos, kkaj taj kkikoj ri cruz che uyaʼik uqʼij ri Dios. *

^ párr. 5 Kqariq nikʼaj chik tzij chrij wariʼ pa ri uxaq 91-95 rech ri wuj ubʼiʼ Razonamiento a partir de las Escrituras, bʼanom kumal ri testigos rech Jehová.