Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

APENETIKI

Te Tumu Kare te Au Kerititiano Mou e Taangaanga i te Koroti i Roto i te Akamorianga

Te Tumu Kare te Au Kerititiano Mou e Taangaanga i te Koroti i Roto i te Akamorianga

TE INANGAROIA ra e te akangateiteiia ra te koroti e te mirioni ua atu tangata. Te kapiki ra The Encyclopædia Britannica i te koroti ko “te akatutu anga maata o te akonoanga Kerititiano.” Noatu rai, kare te au Kerititiano mou e taangaanga ana i te koroti i roto i te akamori anga. Eaa te tumu?

Tetai tumu puapinga koia oki kare a Iesu Karaiti i mate i runga i tetai koroti. Te tuatua Ereni tei uriia e “koroti” ko te stau·rosʹ. Te aiteanga “tetai rakau tu tikatika ua ki runga me kare e poupou.” Te akakite ra The Companion Bible e: “Kare rava te aiteanga o te [stau·rosʹ] e e rua rakau tei tikotiia tetai ki runga ake i tetai . . . Kare rava e apinga i roto i te reo Ereni o te [Koreromotu Ou] i te tuatua anga e e rua potonga rakau.”

E maata te au tataanga, te taangaanga ra te aronga tata Pipiria i tetai akaou tuatua no te apinga i te mate anga o Iesu. Ko te tuatua Ereni xyʹlon. (Angaanga 5:30; 10:39; 13:29; Galatia 3:13; 1 Petero 2:24) Teia tuatua tona aiteanga ua ko te “rakau” me kore “potonga rakau, rakau maata, me kore tumu rakau.”

Te akatakaanga i te tumu i taangaanga maataia ai tetai rakau ua nei no te tamate anga, kua akakite te puka Das Kreuz und die Kreuzigung (Te Koroti e te Akatatauro Anga), na Hermann Fulda, e: “Kare e au tumu rakau i vai ua i te au ngai tei ikiia no te tamate anga i te ngai tangata. No reira kua tukuia tetai rakau ua nei ki roto i te one. Tei runga te aronga kino i teia, ma te nga rima tei taakiia ki runga e i te maata anga o te taime ma to ratou nga vaevae katoa, te tapeka angaia me kore te patia angaia.”

Inara, te akapapu anga papu rava atu, no roto mai i te Tuatua a te Atua. Te karanga ra te apotetoro ko Paulo e: “Kua oti oki tatou i te oko ravaia e te Mesia, kia ora tatou i te taumaa a te ture, i te mea kua riro aia uaorai ei taumaa no tatou: (Kua tataia oki, ‘Ko tei riia ki runga i te rakau [“tetai tumu rakau,” King James Version] ra, kua taumaa anakeia ra.’” (Galatia 3:13) I konei te taiku ra a Paulo ia Deuteronomi 21:​22, 23, te taiku taka meitak ira i tetai rakau, kare tetai koroti. Mei te mea kua akariro taua ravenga tamate anga i te tangata ei “taumaa” anga, kare i te mea tau no te au Kerititiano kia akamanea i to ratou kainga ma te au tutu akatikitikiia o Karaiti tei tamamaeia.

Kare e akakite anga tika no te 300 mataiti mua i muri ake i to Karaiti mate anga, e kua taangaangaia e te aronga tu Kerititiano te koroti i roto i te akamori anga. Inara, i te a anere mataiti, kua riro mai te Emepera peikani ko Constantine ei tangata irinaki apoteiti i te Akonoanga Kerititiano e kua akamaata i te koroti ei akatutu anga no te reira. Noatu eaa to Constantine au manako, kare o te koroti ngai i roto i te oraanga o Iesu Karaiti. Te tika, te koroti, e akamata anga peikani tona. Te akatika ra te New Catholic Encyclopedia e: “Te kiteaia ra te koroti i roto i nga peu akonoanga i mua ake i te tuatau Kerititiano e te aronga kare i te Kerititiano.” Kua akapiri tetai atu aronga taoonga tukeke i te koroti ki te akamori anga natura e te au peu ainga peikani.

No teaa ra, i reira, teia akatutu anga peikani i akamaataia ai? Te akara anga, kia riro ei mea ngoie ua no te au tangata peikani kia ariki i te “Akonoanga Kerititiano.” Noatu rai, te akono anga i tetai ua atu akatutu anga peikani te akaapa taka tikaiia ra e te Pipiria. (2 Korinetia 6:​14-18) Te patoi katoa ra te au Tuatua Tapu i te au tu akamori itoro katoatoa. (Exodo 20:​4, 5; 1 Korinetia 10:14) No reira, ma te tumu meitaki tikai, kare te au Kerititiano mou e taangaanga i te koroti i roto i te akamori anga. *

^ para. 4 No tetai uriuri anga maata atu no te koroti, e akara i te kapi 89-93 o te puka Reasoning From the Scriptures, neneiia e te Au Kite o Iehova.