Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

FAAOPOOPOGA

Le Pogai e Lē Faaaogā ai e Kerisiano Moni le Koluse i la Latou Tapuaʻiga

Le Pogai e Lē Faaaogā ai e Kerisiano Moni le Koluse i la Latou Tapuaʻiga

O LE koluse o se mea e pele ma e tāua i le faitau miliona o tagata. Ua faapea mai se tasi tusi, o le koluse “o le faailoga autū lea o lotu Kerisiano.” (The Encyclopædia Britannica) Ae ui i lea, e lē faaaogāina e Kerisiano moni le koluse i la latou tapuaʻiga. Aiseā?

O se tasi o māfuaaga autū, auā foʻi e leʻi maliu Iesu Keriso i luga o se koluse. O le upu Eleni e masani ona faaliliuina i le “koluse” o le stau·rosʹ. O lona uiga “o se laau saʻo po o se pou.” Ua faapea mai The Companion Bible: “E lē o faasino atu le satauro i se laau o loo faalava i se isi laau . . . E leai se faamatalaga i le gagana Eleni i le [Feagaiga Fou] e uiga i ni laau se lua.”

I nisi o mau, ua faaaogā ai e tusitala o le Tusi Paia se isi upu mo le laau na maliu ai Iesu. O le upu Eleni o le xyʹlon. (Galuega 5:30; 10:39; 13:29; Kalatia 3:13; 1 Peteru 2:24) E faasino atu lenā upu i se “laupapa” po o se “fasi laau, pouvai po o se laau.”

Na faamatala e Hermann Fulda i lana tusi faa-Siamani Le Koluse ma le Faasatauroina, le māfuaaga na masani ai ona faaaogā se laau saʻo e faasala ai i le oti tagata solitulafono: “E iai taimi na lē maua ai ni laau i le mea na fuafua e faaoo ai le faasalaga oti i luma o le lautele. O le ala lea na faatūina ai pou saʻo. E saisai agaʻi i luga pe e tutuʻi foʻi i fao lima o tagata solitulafono, ma o le mea foʻi lenā na fai i o latou vae.”

Ae o le faamaoniga sili, o le Afioga lea a le Atua. Na taʻua e le aposetolo o Paulo: “O le faatauina o i tatou e Keriso, ua faasaʻolotoina ai i tatou mai i le malaia o le Tulafono, ma ua malaia o ia e sui ai i tatou, auā ua tusia: ʻE faamalaia i latou uma ua faatautauina i se laau.’” (Kalatia 3:13) Na taʻua e Paulo i le mau lenā, le Teuteronome 21:22, 23 lea e faasino atu i se laau ae lē o se koluse. Talu ai o lenei faasalaga na “malaia” ai se tagata, e lē talafeagai la mo Kerisiano ona teuteuina o latou fale i faatusa po o ata o Keriso o loo tautau i luga o se koluse.

E leai se faamaoniga e iloa ai, na faaaogā e i latou na faapea mai o Kerisiano le koluse i a latou tapuaʻiga, i uluaʻi tausaga e 300 ina ua mavae le maliu o Keriso. Peitaʻi, i le senituri lona fā, na liliu ai le emeperoa faapaupau o Konesetatino i le lotu Kerisiano na vavaeese mai i le Faa-Kerisiano moni, ma na avea le koluse ma faailoga o lea tapuaʻiga. Po o le ā lava le mea na mafaufau i ai Konesetatino, ae e matuā leai lava se fesootaʻiga o le koluse ma Iesu Keriso. O le mea moni, e faapaupau le amataga mai o le koluse. Na faapea mai se tusi Katoliko: “Na iai le koluse i aganuu faapaupau ma a o leʻi oo mai le faa-Kerisiano.” (New Catholic Encyclopedia) Ua faapea mai isi lomiga, e iai le sootaga o le koluse ma le tapuaʻi i mea faalenatura ma sauniga faapaupau na fai ai feusuaʻiga.

Aiseā la na faatāuaina ai lenei faailoga faapaupau? E aliali mai ina ia taliagofie ai e tagata faapaupau le “Faa-Kerisiano.” Ae ui i lea, e matuā taʻusalaina e le Tusi Paia le tapuaʻi atu i faailoga faapaupau. (2 Korinito 6:14-18) E faasā foʻi e le Tusi Paia le ifo i tupua. (Esoto 20:4, 5; 1 Korinito 10:14) O lea la, e iai māfuaaga lelei e lē faaaogā ai e Kerisiano moni le koluse i la latou tapuaʻiga. *

^ pala. 5 Mo nisi faamatalaga i le koluse, tagaʻi i le itulau e 89-93 o le tusi Reasoning From the Scriptures, ua lomia e Molimau a Ieova.