Hagnente ty agnate’ao

Hizilike amy ty lohahevetse

FAGNAZAVAGNE FAGNAMPE’E

Nagnino ty Kirisitianagne Vata’e ro Tsy Mampiasa Lakoroà?

Nagnino ty Kirisitianagne Vata’e ro Tsy Mampiasa Lakoroà?

NDATY maro ty tea naho miasy lakoroà. Mirehake ty boke Fangalan-kilala Britannica fa “mareke mampiambake ty fivavahagne kirisitianagne” ty lakoroà. Faie tsy mampiasa aze o Kirisitianagne vata’eo naho fa mivavake. Fa nagnino?

Ty anto’e lahibey, tsy mate tamy ty lakoroà ty Jesosy. Misy mandika tihoe “lakoroà” ty rehake girike staorôs. Faie ty dika’e “hatae vantagne ndra oren-katae.” Izao ty fagnazavagne trea amy ty Baiboly raike: “Tsy boda-katae roe tihoe [staorôs], le ty raike mitivalagne ... Tsy misy rehake manondro boda-katae roe ty rehake girike amy [Tesitamenta Vaovao] ao.”—Ty Baiboly Ragnetse (angilé).

Mampiasa rehake hafa ty mpanoratse Baiboly, mba hirehafagne ty raha nampiasaegne namonoagne i Jesosy. Ty rehake girike ksylon ty ampiasae’e. (Asan’ny Apostoly 5:30; 10:39; 13:29; Galatianina 3:13; 1 Petera 2:24) “Boda-katae” ndra “tsipilo, kobaigne, ndra hatae” ty dika’e.

Hazavae ty boke Ty Lakoroà Naho ty Fipehagne Tamy ty Lakoroà (alemà), nisorate i Hermann Fulda, ty anto’e nampiasagne oren-katae naho fa nisy ndaty vinono. Hoe reke: “Tsy nisy hatae nitiry ty tamy ty toeragne jinobogne hamonoagne ndaty agnatreha o ndaty maro. Izay ty nahavy aze boda-katae ro naoregne an-tane eo, le tamy igne eo ty nagnatognagne ze mpandika lily. Naonjogne magnambone ty tagna’e sady finehe ndra pinéke; le natao manahake izay ka ty tombo’e.”

Faie ty Baiboly avao ro magnamaregne vata’e fa tsy mate tamy ty lakoroà ty Jesosy. Hoe ty apositoly Paoly: “Nivily naho namotsotse antikagne tamy ty fatse amo o Lilio ty Kirisity naho fa nanjary nafàtse hisolo antikagne, fa sinoratse tie: ‘Fokopatse ze mihatogne amy ty oren-katae [‘hatae’, Iziliho ty Zitse Vantañe].’ ” (Galatianina 3:13) Nangalake rehake amy Deoteronomia 21:22, 23 ty Paoly naho fa nanoratse io, sady hatae ty rehafe o andine’e iohoe, fa tsy lakoroà. A naho “fokopatse” ze ndaty nahatogne tamy i hataey, le tsy mete amy ty Kirisitianagne ty manao fihaminan-tragno ty sare i Kirisity pinéke tamy i hatae mampijaley ey.

Tsy misy magnamaregne tie nampiasa lakoroà ze ndaty nanognogne ty vata’e ho Kirisitianagne, tagnate ty 300 taogne tafara ty nimateza i Kirisity. Faie nanjary agnisa ty Kirisitianagne mpagnova lilitse ty Constantin, mpanjaka romana, tamy ty taogne 300. Lakoroà ty nandrisiha’e hatao mareke famantaragne iareo. Tsy nisy nifandrambesa’e tamy i Jesosy Kirisity ty nanoagne izay, ndra inogn’ino ty anto’e nampiasagne lakoroà. Boake amy ty ndaty mpanao masimasy o raha iohoe naho ty maregne. Izao ty raha rehafe ty Fangalan-kilala Katolika Vaovao (angilé): “Nampiasa lakoroà iaby ndra ty ndaty taolo ty andro Kirisitianagne ndra ty ndaty tsy kirisitianagne.” Boke maro ty mirehake fa nampiasa lakoroà ty ndaty mpanao masimasy naho fa nanao fombafomba miomba ty fiharoan-damba ty lahilahy naho ty ampela.

A nagnino o ndatio ie nirisihegne hampiasa ty mareke mampiambake o mpanao masimasiò? Va’e soa tie tsy magnore tarihegne hagnorike ty fivavahagne nao kirisitianagne varagne ty mpanao masimasy. Faie rarà ty Baiboly ty fivavahagne amy ze raha misy mareke mampiambake ty ndaty mpanao masimasy. (2 Korintianina 6:14-18) Rarà’e ka ty fivavahagne amy ze karazan-draha trea maso. (Eksodosy 20:4, 5; 1 Korintianina 10:14) Misy anto’e soa kanao tsy mampiasa lakoroà ty Kirisitianagne vata’e naho fa mivavake. *

^ feh. 1 Ahatreavagne fagnazavagne fagnampe’e miomba ty lakoroà ty peje 317-321 amy ty boke Fandresean-dahatse Mifototse amy ty Soratse Masigne (malagasy), naboa ty Vavaolombelo i Jehovah.