Skip to content

Skip to table of contents

‘APENITIKI

Ko e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí—Ko ha Kātoanga ‘Oku Fakalāngilangi‘i Ai ‘a e ‘Otuá

Ko e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí—Ko ha Kātoanga ‘Oku Fakalāngilangi‘i Ai ‘a e ‘Otuá

‘OKU fekau‘i ‘a e kau Kalisitiané ke nau kātoanga‘i ‘a e Fakamanatu ‘o e pekia ‘a Kalaisí. Ko e kātoangá ni ‘oku toe ui ia ko e ‘‘Ohomohe [pe kai efiafi] ‘a e ‘Eikí.’ (1 Kolinito 11:​20) Ko e hā ‘oku mātu‘aki mahu‘inga fekau‘aki mo iá? Ko ‘afē pea ‘oku totonu ke anga-fēfē ‘a hono kātoanga‘í?

Na‘e fokotu‘u ‘e Sīsū Kalaisi ‘a e kātoangá ni ‘i he pō ‘o e Pāsova faka-Siú ‘i he 33 T.S. Ko e Pāsová ko ha kātoanga ia na‘e fai tu‘o taha pē he ta‘u, ‘i he ‘aho hono 14 ‘o e māhina faka-Siu ko Nīsaní. Ke fika‘i ‘a e ‘aho ko iá, ‘oku hā mahino na‘e tatali ‘a e kau Siú ki he ‘ekunoti ‘i he fa‘ahita‘u failaú. Ko e ‘aho eni ‘a ia ‘oku fakafuofua ai ki he houa ‘e 12 ‘a e maama ‘o e ‘ahó mo e houa ‘e 12 fakapo‘uli. Ko e ‘uluaki māhina fo‘ou ‘oku lava ke vakai ki ai ‘oku ofi taha ki he ‘ekunoti ‘i he fa‘ahita‘u failaú na‘e faka‘ilonga‘i ai ‘a e kamata‘anga ‘o Nīsaní. Na‘e kamata leva ‘a e Pāsová ‘i he ‘aho ‘e 13 ki mui aí.

Na‘e kātoanga‘i ‘e Sīsū ‘a e Pāsová fakataha mo ‘ene kau ‘apositoló, na‘á ne faka‘atā ke mavahe ‘a Siutasi ‘Isikaliote, peá ne toki fokotu‘u leva ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí. Na‘e fetongi ‘e he kai ko ení ‘a e Pāsova faka-Siú pea ko ia ai, ‘oku totonu ke kātoanga‘i tu‘o taha pē ia ‘i he ta‘u.

‘Oku fakamatala ‘a e Kōsipeli ‘a Mātiú: “Na‘e to‘o ‘e Sisu ha fo‘i ma, ‘o ne tapuaki ia, mo ne pakipaki ‘o tufaki ki he kau ako, ‘o ne pehe, To‘o ‘o kai; ko hoku sino ‘eni. Na‘a ne to‘o foki ha ipu, mo ne fakafeta‘i, ‘o ne ‘ange kiate kinautolu, mo ne pehe, Mou inu kotoa pe mei ai; he ko hoku toto ‘eni ko e toto fuakava, ‘a ia ‘oku lilingi koe‘uhi ko e tokolahi ke lava ai ‘a e fakamolemole angahala.”​—Mātiu 26:​26-28.

‘Oku tui ‘a e ni‘ihi na‘e liliu ‘e Sīsū ‘a e maá ki hono kakano mo‘oní pea ko e uainé ki hono totó. Kae kehe, na‘e kei kakato pē ‘a e sino fakakakano ia ‘o Sīsuú ‘i he taimi na‘á ne foaki ai ‘a e mā ko ení. Na‘e kai mo‘oni ‘e he kau ‘apositolo ‘a Sīsuú ‘a hono kakanó tonu pea inu ‘a hono totó? ‘Ikai, he ‘e hoko ia ko e kai-tangata mo hano maumau‘i ‘o e lao ‘a e ‘Otuá. (Senesi 9:​3, 4; Livitiko 17:10) Fakatatau ki he Luke 22:​20, na‘e pehē ai ‘e Sīsū: “Ko e ipu ni ko e fuakava fo‘ou ia ‘oku fai‘aki hoku toto, ‘a ia ‘oku lilingi koe‘uhi ko kimoutolu.” Na‘e hoko mo‘oni ‘a e ipu ko iá “ko e fuakava fo‘ou”? He‘ikai malava ia, koe‘uhí ko e fuakavá ko ha felotoi ia, ‘o ‘ikai ko ha me‘a ‘oku lava ke ala ki ai.

Ko ia ai, ko e maá mo e uainé fakatou‘osi ko ha ongo faka‘ilonga pē. ‘Oku faka‘ilonga‘i ‘e he maá ‘a e sino haohaoa ‘o Kalaisí. Na‘e ngāue‘aki ‘e Sīsū ha fo‘i mā na‘e toe mei he kai Pāsová. Ko e maá na‘e ngaohi ia ‘o ‘ikai ha lēvani, pe ‘īsite. (Ekisoto 12:8) ‘Oku fa‘a ngāue‘aki ‘e he Tohi Tapú ‘a e lēvaní ko ha faka‘ilonga ia ‘o e angahala pe ‘au‘auha. Ko ia ai, ‘oku fakafofonga‘i ‘e he maá ‘a e sino haohaoa ‘a ia na‘e feilaulau‘i ‘e Sīsuú. Na‘e ‘atā ia mei he angahalá.—Mātiu 16:​11, 12; 1 Kolinito 5:​6, 7; 1 Pita 2:​22; 1 Sione 2:​1, 2.

‘Oku fakafofonga‘i ‘e he uaine kulokulá ‘a e toto ‘o Sīsuú. Ko e toto ko iá na‘á ne ‘ai ke fakalao ‘a e fuakava fo‘oú. Na‘e pehē ‘e Sīsū ko hono totó na‘e lilingi ia ko e “fakamolemole angahala.” ‘Oku lava ai ke hoko ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘o ma‘a ‘i he vakai mai ‘a e ‘Otuá pea ‘e lava ke nau hū ai ki ha fuakava fo‘ou mo Sihova. (Hepelu 9:14; 10:​16, 17) Ko e fuakava, pe konituleki ko ení, ‘oku ‘ai ai ‘o malava ‘a e kau Kalisitiane faitōnunga ‘e toko 144,000 ke nau ō ki hēvani. Te nau ngāue ai ko e ngaahi tu‘i mo e kau taula‘eiki ki hono tāpuaki‘i ‘a e fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá.—Senesi 22:18; Selemaia 31:​31-33; 1 Pita 2:9; Fakahā 5:​9, 10; 14:​1-3.

Ko hai ‘oku totonu ke ma‘u ‘inasi ‘i he mā mo e uaine ko eni ‘i he Fakamanatú? Ko hono totonú, ko e fa‘ahinga pē ‘i he fuakava fo‘oú—‘a ia, ko e fa‘ahinga ko ē ‘oku nau ma‘u ‘a e ‘amanaki ‘o e ‘alu ki hēvaní⁠—‘oku totonu ke nau ma‘u ‘inasi ‘i he maá pea mo e uainé. ‘Oku fakatuipau‘i ‘e he laumālie mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá ki he fa‘ahinga peheé kuo fili kinautolu ke nau hoko ko e ngaahi tu‘i fakahēvani. (Loma 8:16) ‘Oku nau toe ‘i he fuakava ‘o e Pule‘angá ai fakataha mo Sīsū.—Luke 22:29.

Fēfē ‘a e fa‘ahinga ko ia ‘oku nau ma‘u ‘a e ‘amanaki ‘o e mo‘ui ta‘engata ‘i Palataisi ‘i he māmaní? ‘Oku nau talangofua ki he fekau ‘a Sīsuú pea ma‘u ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí, ka ‘oku nau ha‘u ko e kau mamata anga-faka‘apa‘apa kinautolu, ‘o ‘ikai ko e kau ma‘u ‘inasi. Tu‘o taha he ta‘u ‘i he hili e tō ‘a e la‘aá ‘i Nīsani 14, ‘oku kātoanga‘i ai ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí. Neongo ko e lau afe si‘i pē ‘i māmani lahi ‘oku nau taukave‘i ‘oku nau ma‘u ‘a e ‘amanaki fakahēvaní, ko e kātoangá ni ‘oku mahu‘inga ia ki he kau Kalisitiane kotoa pē. Ko ha taimi ia ‘e lava ke fakakaukauloto atu ai ‘a e tokotaha kotoa ki he ‘ofa mā‘olunga ‘a Sihova ko e ‘Otuá pea mo Sīsū Kalaisí.—Sione 3:16.