Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

DIKSONARI

“Sol” Mo “Spirit”—?Tufala Tok Ya i Minim Wanem?

“Sol” Mo “Spirit”—?Tufala Tok Ya i Minim Wanem?

?TAEM yu harem tufala tok ya “sol” mo “spirit,” yu tingbaot wanem? Plante man oli ting se tufala tok ya i minim wan samting we yumi no save luk, we i stap insaed long yumi mo we i no save ded. Oli ting se taem man i ded, samting ya we man i no save luk, i aot long bodi mo i go stap samples. From we plante man oli gat bilif ya, oli sek taem oli harem se Baebol i no tijim samting ya nating. ?Ale, Tok blong God i talem se sol hem i wanem, mo spirit hem i wanem?

TOK YA “SOL” OLSEM WE BAEBOL I YUSUM

Fastaem bambae yumi tokbaot sol. Tingbaot se taem ol man oli raetem Baebol, oli raet long tufala lanwis ya Hibru mo Grik. Ale, taem oli tokbaot sol, oli yusum Hibru tok ya neʹphesh no Grik tok ya psy·kheʹ. Tufala tok ya oli kamaot bitim 800 taem long Baebol. Long Baebol ya New World Translation, oli tanem Hibru no Grik tok ya oltaem i kam “sol.” Taem yu skelem fasin blong Baebol blong yusum tok ya “sol,” bambae yu luksave klia nomo se tok ya i minim (1) ol man, (2) ol anamol, mo (3) laef we i stap long ol man no ol anamol. I gud yumi lukluk sam vas blong Baebol we oli soemaot trifala poen ya.

Ol man. “Long taem blong Noa, . . . i no gat fulap man we oli sef, be eit sol nomo oli stap sef taem bigfala wota i draonem wol ya.” (1 Pita 3:20) I klia nomo long vas ya se tok ya “sol” i minim ol man​—hemia Noa, woman blong hem, trifala boe blong hem wetem trifala woman blong trifala boe ya. Eksodas 16:16 i tokbaot wanem we ol man Isrel oli mas mekem taem oli go blong pikimap mana. Vas ya i talem se: “Yufala i mas pikimap mana we i naf blong olgeta sol we oli stap long haos tapolen blong yufala.” Hemia i min se, ol man oli pikimap mana we i stret long namba blong ol man we oli stap long famle blong olgeta. Sam narafala eksampol long Baebol we i soemaot se “sol” i minim ol man, i stap long Jenesis 46:18; Josua 11:11; Ol Wok 27:37; mo Rom 13:1.

Ol anamol. Baebol i tokbaot taem ya we God i wokem olgeta samting i se: “Nao God i talem se, ‘Solwota i mas fulap long ol laef sol, mo i mas gat plante pijin tu oli flae olbaot long skae.’ Nao God i tok bakegen, i se: ‘I mas gat ol laef sol oli stap long graon ya, oli stret nomo long kaen blong olgeta. I mas gat ol anamol blong vilej, wetem ol anamol we oli stap wokbaot, wetem ol wael anamol blong graon, stret nomo long kaen blong olgeta.’ Mo ol samting i kamaot stret olsem we hem i talem.” (Jenesis 1:​20, 24) Long vas ya, ol fis, ol anamol blong vilej wetem ol anamol blong bus, evriwan, Baebol i talem se oli ol “sol.” Sam narafala vas we oli tokbaot ol pijin mo ol anamol se oli “sol,” hemia long Jenesis 9:10; Levitikas 11:46; mo Namba 31:28.

Laef we i stap long man. Samtaem, tok ya “sol” i minim laef blong man. Jeova i talem long Moses se: “Olgeta man we oli stap lukaot yu blong kilim sol blong yu, oli ded finis.” (Eksodas 4:19) ?Ol enemi blong Moses oli wantem mekem wanem? Oli wantem karemaot laef blong Moses. Wan narafala vas bifo long hemia, i tokbaot taem we Rejel i stap bonem pikinini boe blong hem, Benjamin, i se “sol blong hem i stap goaot long hem (from we hem i ded).” (Jenesis 35:​16-19) Long taem ya, laef blong Rejel i finis. Mo tu, tingbaot ol tok ya blong Jisas se: “Mi mi gudfala man ya blong lukaot long sipsip; mo wan gudfala man blong lukaot long sipsip i save givim sol blong hem blong sevem ol sipsip blong hem.” (Jon 10:11) Jisas i givim sol, no laef, blong hem blong sevem ol man. Long ol vas ya blong Baebol, i klia se tok ya “sol” i minim laef blong man. Yu save faenem mining ya blong “sol” long sam narafala vas olsem 1 King 17:​17-23; Matiu 10:39; Jon 15:13; mo Ol Wok 20:10.

Taem yu gohed blong stadi long Tok blong God, bambae yu luk se neva Baebol i tokbaot sol se i “no save ded samtaem” no i “laef olwe.” Defren olgeta, Baebol i soemaot se sol i save ded. (Esikel 18:​4, 20) Taswe, taem wan man i ded, Baebol i talem nomo se hem i wan “ded sol.”​—Levitikas 21:11.

KASEM MINING BLONG TOK YA “SPIRIT”

Naoia bambae yumi tokbaot mining blong tok ya “spirit” olsem we i stap long Baebol. Sam man oli ting se “spirit” hem i wan narafala tok nomo blong talem “sol.” Be samting ya i no tru. Baebol i soemaot klia se “spirit” mo “sol” tufala i tu defren samting. ?Tufala i defren olsem wanem?

Ol man blong raetem Baebol oli yusum Hibru tok ya ruʹach no Grik tok ya pneuʹma taem oli tokbaot “spirit.” Baebol i soemaot mining blong ol tok ya. Eksampol, long Ol Sam 104:​29, yumi ridim se: “Taem yu [Jeova, yu] tekemaot spirit [ruʹach] blong olgeta, oli ded, mo oli gobak long graon ya we oli kamaot long hem.” Mo Jemes 2:26 i talem se, “bodi we i no gat spirit [ pneuʹma], hem i ded.” Taswe, long tufala vas ya i klia se tok ya “spirit” i minim wan samting we i stap mekem se bodi i laef. Sipos i no gat spirit ya, bodi bambae i ded. From samting ya, sam Baebol oli tanem Hibru tok ya ruʹach i kam “spirit” mo tu “paoa,” no paoa blong laef. Eksampol, taem Bigfala Wota i ron long taem blong Noa, God i talem se: “Bambae mi mekem we bigfala wota i draonem wol ya nao evri samting we i gat paoa blong laef [ruʹach] long hem, hemia olgeta samting long graon, bambae oli ded.” (Jenesis 6:​17; 7:​15, 22) Yes, tok ya “spirit” i minim wan paoa we yumi no save luk, we i givim laef long olgeta samting we oli stap pulum win.

Sol i defren olgeta long spirit. Bodi blong man i nidim spirit sem mak olsem we wan radio i nidim lektrik blong i save wok. Tingbaot sipos yu gat wan radio we i wok wetem batri. Sipos yu putum batri long radio blong yu mo yu onem, paoa we i stap long ol batri bambae i mekem we radio i wok, i olsem se radio i laef. Be sipos yu no gat batri, radio blong yu bambae i no save wok, hem i ded. Sem samting i hapen long wan radio we i wok wetem rop blong lektrik. Taem yu karemaot rop blong lektrik long radio ya, hem i no moa wok. Ale long sem fasin, spirit i wan paoa we i mekem bodi blong yumi i laef. Spirit ya hem i olsem lektrik nomo, hem i no gat filing no tingting. Nogat. Hem i no olsem wan man. Be sipos spirit ya, no paoa blong laef, i aot long bodi blong yu, ale, ‘yu ded, mo yu gobak long graon ya we yu kamaot long hem,’ olsem man blong raetem Sam i talem.

Eklesiastis 12:7 i tokbaot taem we man i ded i se: “Graon [bodi] i gobak long graon olsem bifo, mo spirit i gobak long trufala God, we hem i bin givim spirit ya fastaem.” Taem spirit, no paoa blong laef, i aot long bodi, bodi i ded mo i gobak long ples we hem i kamaot long hem, hemia graon. Ale, paoa blong laef i gobak long Man ya we i givim laef, hemia God. (Job 34:​14, 15; Ol Sam 36:9) Hemia i no minim se paoa blong laef i wan prapa samting we i flae i gobak long heven. Nogat. Hem i minim nomo se taem wan man i ded, Jeova God nomo i save mekem man ya i laef bakegen. I olsem we laef blong man ya i stap long han blong God. God nomo i gat paoa blong givimbak spirit, no laef, long wan dedman.

!Yumi glad tumas blong save se hemia nao samting we God bambae i mekem long olgeta dedman we oli stap long “ol gref blong olgeta”! (Jon 5:​28, 29) Taem Jeova i mekem ol dedman oli laef bakegen, bambae hem i wokem wan niufala bodi blong olgeta man ya wanwan, nao bambae hem i putum spirit, no paoa blong laef, i gobak long ol bodi ya. Ale ol dedman ya bambae oli girap. !Tru, bambae hemia wan taem blong bigfala glad!

Sipos yu wantem save moa long tufala tok ya “sol” mo “spirit” olsem we i stap long Baebol, yu save ridim buklet ya ?Wanem Bambae i Hapen Long Yumi Taem Yumi Ded? mo buk ya Reasoning From the Scriptures, pej 375-384 (Franis pej 27-32, 135-140). Ol Witnes blong Jeova oli wokem tufala buk ya.