Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

MAGWEDEREROKO

“Mwenyo” ntani “mpepo”—Yinke sili adi tanta nonkango edi?

“Mwenyo” ntani “mpepo”—Yinke sili adi tanta nonkango edi?

NSENE o zuvha nonkango edi “mwenyo” ntani “mpepo,” yinke no gazara? Wovanzi kwa pura asi nonkango edi kwa tamba sininke sa kara monda zetu esi asi dili kumoneka ndi kufa. Awo kugazara asi ponomfa sininke esi asi dili kumoneka kusiga rutu nokutwikira kuparuka. Mokumona asi epuliro eli lya lihana nakunye, wovanzi kutetuka pokulironga asi kapisi yiyo azi rongo Bibeli. Kuliza noNonkango daKarunga, yinke nye mwenyo ntani mpepo?

YINKE AGU TANTA “MWENYO”?

Pomuhowo tarurura mwenyo. Kuvhura o diworoke asi pomuhowo Bibeli kwa zi tjenge unene po moRuhebeli ntani moRugereka. Pokutjanga kuhamena mwenyo, vatjangi woBibeli kwa ruganesere nkango zoRuhebeli nefesi ndi zoRugereka sike. Nonkango edi mbali kwa moneka moMatjangwa yikando yokupitakana po-800, ntani kwa di toroka moBibeli zoRukwangali mononkedi dokulisiga-siga ngwendi asi “mwenyo,” “munamwenyo,” “sinamwenyo,” “muntu” ntani “eparu.” (Exodus 4:19; Genesis 2:7; 1:20; Hesekiyeli 18:4; Deuteronomium 24:6) Nsene o kona-kona monkedi ezi va di ruganesa nonkango edi nefesi ndi sike moBibeli, kumoneka nawa-nawa asi nonkango edi kutamba (1) vantu (2) yikorama ndi (3) eparu eli a kara nalyo muntu ndi sikorama. Tu zeni tu tarurure matjangwa gamwe aga aga likida nontanto edi ntatu dokulisiga.

Vantu. Pokutamba vantu, Bibeli zoRukwangali poyiruwo yimwe kutoroka nkango nefesi asi “munamwenyo.” Pasihonena, Genesis 2:7 kutanta asi apa Karunga ga heserere Adamu “munku gomwenyo makura muntu ta kara munamwenyo [nefesi].” Poyikando yoyinzi apa ava ruganesa nefesi ndi sike zi tambe vantu, Bibeli zoRukwangali azo kuzitoroka asi “muntu” ndi “vantu.” Pasihonena Varoma 13:1 va zi toroka asi: “Nkenye muntu [sike] a limburukwe kepangero.”

Yikorama. Pokutamba yikorama noyidira ntani nonomfi, Bibeli zoRukwangali pamwe kutoroka nkango nefesi ndi sike asi “sinamwenyo.” Pasihonena, ose kuresa metjango lyesito moBibeli asi: “Karunga ta panga asi: ‘Mema ga kare noyinamwenyo [nefesi] peke-peke, ano yidira yi tuke keguru.’ Makura tayi kara po.” (Genesis 1:20) Pokutamba nomfi, nkango nefesi kwa zi toroka asi “yinamwenyo.” Nkango nefesi kwa zi toroka hena asi yinamwenyo mwaGenesis 9:10 ntani moLevitikusi 11:46. Poyikando yoyinzi apa ava ruganesa nkango nefesi zi tambe yikorama, Bibeli zoRukwangali azo kuzitoroka tupu asi “yikorama.” Sihonena simwe kusigwana mwaGenesis 9:12, 13 omu Karunga ga tanterere Nowa asi: “Sidiviso somalikwatakano ganarunye getu neni noyikoroma [nefesi] nayinye, sekongoro eli ngani tura momaremo.”

Eparu lyomuntu. Yikando yimwe nkango nefesi ndi sike kutanta asi eparu lyomuntu. Jehova kwa tanterere Mosesa asi: “Ava va here mwenyo [nefesi] goge, navenye va fa po.” (Exodus 4:19) Yinke da here nonkore daMosesa? Ado kwa paparere mokugusa eparu lyaMosesa. Siruwo esi ga hampurukire Rakera munwendi Mbenyameni ‘mwenyo [nefesi] gwendi kwa pwege mo, yeeyi kwa fire.’ (Genesis 35:16-19) Posiruwo sooso, Rakera ga zumbanesere eparu lyendi. Momatjango aga goBibeli, nkango nefesi kulikida nawa-nawa asi eparu lyomuntu. Ngo ka gwana yihonena yimwe yontanto ezi nefesi ndi sike mo-1 Vahompa 17:17-23 ntani mwaMateusa 10:39.

Erongo lyoNonkango daKarunga ngali ku likida asi kwato moBibeli nazinye va ruganesa nkango ezi “zahafu” zi likwatakane nonkango “mwenyo.” Nye, Matjangwa kutanta asi mwenyo kufa.—Josuwa 2:13, 14; Yisewe 22:23; Mateusa 10:28.

YINKE AZI TANTA “MPEPO”?

Tu zeni tu tarurure eruganeso lyoBibeli lyonkango “mpepo.” Vantu vamwe kugazara asi nkango “mpepo” kutanta hena asi “mwenyo.” Nye, kapisi yimo ya kara ngoso. Bibeli za yi zeresa nawa-nawa asi “mpepo” ntani “mwenyo” kutamba koyininke yivali yokulisiga. Ngapi omu da lisiga?

Vatjangi woBibeli kwa ruganesere nkango zoRuhebeli roaki ndi zoRugereka nema, edi za toroka Bibeli zoRukwangali mononkedi dokulisiga-siga, ngwendi asi “muhesero,” “mpepo,” ntani pamwe asi “mwenyo.” (Joba 24:3; Muudisi 3:21; 12:7) Matjangwa gene kulikida ntanto zononkango roaki ntani nema. Pasihonena, Joba 34:14, 15 kutanta asi: “Karunga nsene a gusa po mpepo [roaki] zomwenyo, ngano nkenye ogu ta fu, a tengwire hena kombundu zevhu.” “Mpepo” ndi roaki kutanta asi nonkondo da ha moneka edi adi parukisa yinamwenyo nayinye.

Mwenyo nompepo kapi ya lifana. Rutu rwa hepa mpepo ngamoomu tupu radio za hepa rutjeno yipo zi rugane. Mokuyifanekesa eyi, gazara kuhamena radio zomamanya. Nsene to tura mamanya moradio nokuzipaturura, marutjeno gena ga kara momamanya kuninkisa radio zi rugane. Nye, pwa hana mamanya, radio nokurugana si. Yimo tupu noradio nsene va zi zupura ko korutjeno. Mokulifana, mpepo yizo nonkondo edi adi parukisa marutu getu. Ngwendi rutjeno, mpepo kapi za kara nomalizuvho ntani kapi azi gazara. Azo nonkondo tupu. Pwa hana mpepo ozo, ndi nonkondo deparu, marutu getu ‘kufa nokutengwira hena kombundu zevhu,’ moomu ga yi tente Joba.

Apa mpepo ndi nonkondo deparu adi pwaga morutu, aro kufa nokutengwira oku rwa tundilira—mevhu. Mokulifana, nonkondo deparu kutengwira oku da tundilira—kwaKarunga. (Genesis 3:19; Mapisarome 36:9) Eyi kapi ya kutanta asi nonkondo deparu sili kuza meguru. Nye, kutanta asi ogu a fu, ehuguvaro lyokomeho lyokuparuka kwa karera mwaJehova Karunga. Eparu lyendi momawoko gaKarunga. Ntudi mononkondo daKarunga yipo mpepo, ndi nonkondo deparu, nava di tengwida yipo muntu a paruke hena.

Eh, ehengagwido musi pokudiva asi eyi sili yiyo nga ka ruganena Karunga kwanavenye ava va kara “monontoko”! (Johanesa 5:28, 29) Pevhumbuko, Jehova nga ka ruganena rutu rorupe komuntu ogu ana rara monomfa ntani nokukarureta keparu pokutura mo mpepo, ndi nonkondo deparu. Eh, ruhafo musi ngaru ka kara!

Nsene ono hara kulironga ko yoyinzi kuhamena nonkango edi “mwenyo” ntani “mpepo,” ngo ka gwana nombudi domulyo mosifo Nzira zokutwara komwenyo gwanarunye—Wa zi gwana ndi? pomapenuno 12-14 ntani pomapenuno 375-384 gobuke Reasoning From the Scriptures, nadinye kwa di nduruka Nombangi daJehova.