Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

APENDIXS

“Chuny” kod “Roho”—Wechegi Tiendgi Ang’o Kuom Adier?

“Chuny” kod “Roho”—Wechegi Tiendgi Ang’o Kuom Adier?

ANG’O mabiro e pachi seche ma iwinjo ka ji wuoyo e wi “chuny” kod “roho”? Ji mang’eny puonjo ni weche ariyogi wuoyo e wi gimoro manie dendwa ma ok nyal ne, kendo ma ok nyal tho kata kethore. Giparo ni ka ng’ato otho, gino wuok e dend dhano, kendo gino dhi nyime gi ngima. To nikech mani en puonj mayudore kuonde mang’eny, ji mang’eny bedo gi wuoro bang’ yudo ni Muma ok puonj wachni kata matin. To kare chuny en ang’o, kendo roho en ang’o kaluwore gi Wach Nyasaye?

“CHUNY” KAKA OTI KODE EI MUMA

Mokwongo, we wang’i ane wach chuny. Ng’e maber ni Muma ne okwong ndiki e dho-Hibrania kod dho-Grik. Kane gindiko e wi wach chuny, jondiko mag Muma ne otiyo gi neʹphesh e dho-Hibrania kod psy·kheʹ e dho-Grik. Weche ariyogi yudore ndalo makalo 800 ei Ndiko, kendo loko mar New World Translation e dho-Ngere loko wechego ni “chuny” kuonde duto ma wechego yudore. Ka ing’iyo yo ma “chuny” kata “chunje” oti godo ei Muma, nenore ratiro ni wachno itiyogo ka iwuoyo kuom (1) dhano, (2) le, kata (3) ngima ma dhano, kata le ni godo. We wang’i ane ndiko moko manyiso yore adekgi ma oti godo gi wachni.

Dhano. E Chakruok 2:7, wasomo kama: “Kendo Jehova Nyasaye nochweyo dhano gi buru mar lowo, mokudho much ngima e ume; ma dhano nodoko chuny mangima.” Adam ne ok omi chuny, to en owuon ne en chuny. Kuonde moko ei Muma manyiso kaka oti gi “chuny” kata “chunje” ka iwuoyo kuom ji, yudore e ndiko kaka Zaburi 19:7; 22:20.

Le. Ei weche Muma mawuoyo kuom tij chweyo gik moko, wasomo kama: “Nyasaye nowacho niya, Pige mondo gipong’ gi gik [neʹphesh] mangima e igi, kendo winy mondo obedi e wi piny, ka gihuyo e kor kind polo. Kendo Nyasaye nowacho niya, Piny mondo onyuol gik [neʹphesh] mangima kaka kothgi obet, jamini, gi gik mamol, kod gibuya mag piny kaka kothgi obet: mi nobedo kamano.” (Chakruok 1:20, 24) Ei ndikono, rech, jamni, kod le mag bungu, giduto iluongogi gi nying achiel ni “chunje.” E Muma mar dho-Luo, iloko neʹphesh ni gik mangima. Winy kod le mamoko bende iluongo ni chunje (gik mangima) ei ndiko kaka Zaburi 74:19.

Ngima ma dhano ni godo. Seche moko, “chuny” itiyo godo ka iwuoyo kuom ngima ma dhano ni godo. Daudi wacho e achiel kuom Zaburi mage niya: “Isegolo chunya kuom tho.” (Zaburi 56:13) Higini moko motelo ni mano, seche ma Rahel ne nyuolo Benjamin, “chunye nodwaro chot (nikech notho).” (Chakruok 35:16-19) Kuom mano, Rahel ne otho. Jakobo bende ne otiyo gi chuny kane owacho niya: “Ng’euru ni ng’a ma duogo jarichono ma bayo yo nores chuny ng’atno a e tho.” (Jakobo 5:20) Ei ndikogi mayudore ei Muma, kuom adier “chuny” itiyo godo ka iwuoyo kuom ngima ma dhano ni godo. Ibiro yudo kuonde moko ma oti gi “chuny” kamano e ndiko kaka 1 Ruodhi 17:17-23; Zaburi 121:7; Mariko 3:4; Luka 12:20; Jakobo 1:21; 1 Petro 2:11, 25.

Ka ing’iyo Wach Nyasaye e yo matut, ibiro neno ni onge ka ma Muma tiyo gi “chuny” ka owuoyo kuom “ngima ma ok nyal kethi” kata “ma nyaka chieng.” Kar mano, Ndiko wacho ni chuny inyalo kethi, tiende ni chuny en gima tho.—Ezekiel 18:4, 20.

“ROHO” EN ANG’O?

We mondo wane ane yo ma Muma tiyo godo gi wach miluongo ni “roho.” Jomoko paro ni “roho” en nying machielo miluongogo “chuny.” Kata kamano, wachno ok en adier. Muma wacho maler ni “roho” kod “chuny” gin gik moko ariyo mopogore. Gipogore e yo mane?

Jondiko mag Muma ne otiyo gi ruʹach e dho-Hibrania, kod pneuʹma e dho-Grik kane gindiko e wi “roho.” Ndiko wuon nyiso tiend wechegi. Kuom ranyisi, Zaburi 104:29 wacho ni: “Igolo [Jehova] muchgi [ruʹach], mi githo, kendo gidok e buch lowo margi.” Kendo Jakobo 2:26 bende wacho ni “ringruok maonge muya [ pneuʹma] otho.” (Bible in Luo 1976) Ndikogo nyiso ni, “roho [ruʹach]” en gino mamiyo del bedo gi ngima. Ka onge roho, del en del motho. Kuom mano, ei Muma ruʹach ok lok mana ni roho kende, to iloke bende ni “much ngima.” Kuom ranyisi, kaluwore gi Ataro mar pi e kinde mag Noa, Nyasaye ne owacho kama: “Akelo ataro mar pige kuom piny mondo oketh ringruok duto ma ni e bwo polo, ma much ngima [ruʹach] ni e igi.” (Chakruok 6:17; 7:15, 22) Kuom mano, “roho” en teko ma ok ne (teko mar ngima) mamiyo chwech duto mangima, bedo gi ngima.

Chuny kod roho, ok gin gimoro achiel. Mana kaka redio tiyo gi sitima, e kaka del bende bedo mangima nikech much ngima (roho). Mondo wawinj tiend wachni maber, par ane redio ma tiyo gi betari. Ka iketo betari e redio machalo kamano, ma iyawo rediono, mach manie betrigo miyo rediono chako tiyo. Ka rediono onge betari, ok obi tiyo. Redio matiyo gi sitima bende ok nyal tiyo ka ok ochwowe e sitima. Kamano bende, roho (much ngima) e teko mamiyo del bedo gi ngima. Kendo mana kaka sitima, roho (much ngima) ok nyal winjo, kata paro gimoro. En mana teko to ok en gima nigi kido mar dhano. Kata kamano, ka onge much ngima (roho), jandik Zaburi ne owacho ni del ‘tho, kendo dok e buch lowo margi.’

Eklesiastes 12:7 wacho kama kuom tho mar dhano: “Ringrewa biro dok e lowo, kendo muya mar ngima biro dok ir Nyasaye mane omiyowago.” (Bible in Luo 1976) Ka much ngima (roho), owuok, del tho to dok ka ma ne ogole, tiende ni, e lowo. Kamano bende, much ngima dok ka ma ne oaye, tiende ni, ir Nyasaye. (Ayub 34:14, 15; Zaburi 36:9) Mani ok onyiso ni much ngima dhi nyaka e polo. Kar mano, tiend wachno en ni, ka ng’ato otho, geno moro amora mar bedo mangima kinde mabiro kendo, owe e lwet Jehova Nyasaye. Matiende ni, ngimane ni e lwet Nyasaye. Inyalo dwok ni ng’ato much ngima (roho) mana gi teko moa kuom Nyasaye, mondo obed mangima kendo.

Ng’eyo ni ma e gima Nyasaye biro timo ni jogo duto ma yueyo e “liete,” en wach ma hoyo chuny ahinya! (Johana 5:28, 29) E kinde mag chier, Jehova biro chweyo del manyien ni ng’ato manindo e tho, kendo obiro miyo dend ng’atno ngima ka oketo much ngima (roho) kuome. To mano kaka kindeno nobed kinde mag mor miwuoro!

Ka diher medo puonjori e wi “chuny” kod “roho” kaka oti kodgi ei Muma, ibiro yudo weche manyalo konyi ahinya e brosua miluongo ni What Happens to Us When We Die? kod ite mag 375-384 e buk miluongo ni Reasoning From the Scriptures. Buge ariyogo ogo gi Joneno mag Jehova.