Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

 Mokanwo

“Ɛkɛla” nee “Sunsum”—Duzu A Edwɛkɛ Agbɔkɛ Ɛhye Mɔ Kile Amgba A?

“Ɛkɛla” nee “Sunsum”—Duzu A Edwɛkɛ Agbɔkɛ Ɛhye Mɔ Kile Amgba A?

SAA ɛte edwɛkɛ agbɔkɛ “ɛkɛla” nee “sunsum” a, duzu a wɔ adwenle kɔ zo a? Menli dɔɔnwo die di kɛ debie bie mɔɔ ɛnyelɛ ɛnnwu ye anzɛɛ ɛnwu ɛlɛ la wɔ yɛ nu. Bɛsuzu kɛ saa sonla ne wu a, deɛ ɛhye fi sonlabaka ne anu na ɔkɔ zo ɔtɛnla aze. Ɔluakɛ diedi ɛhye ɛdɛlɛ ɛhɔ moa la ati, saa menli dɔɔnwo sukoa nwu ye kɛ Baebolo ne ɛngilehile zɔ a ɔsi bɛ nwo. Ɛnee, kɛmɔ Nyamenle Edwɛkɛ ne kile la, duzu a le ɛkɛla ne yɛɛ sunsum ne?

MƆƆ “ƐKƐLA” NE KILE WƆ BAEBOLO NE ANU

Mɔɔ lumua la, suzu ɛkɛla ne anwo nea. Bie a ɛbahakye kɛ bɛlumua bɛhɛlɛle Baebolo ne wɔ Hibulu nee Giliki aneɛ nu. Mekɛ mɔɔ bɛkɛlɛ ɛkɛla ne anwo edwɛkɛ la, Baebolo kɛlɛvoma vale Hibulu edwɛkɛkpɔkɛ ne′phesh anzɛɛ Giliki edwɛkɛkpɔkɛ psy·khe′ a lile gyima a. Edwɛkɛ agbɔkɛ nwiɔ ɛhye finde Ngɛlɛlera ne anu mɔɔ bo fane 800, na New World Translation ne kile ɔ bo “ɛkɛla” wɔ ɛleka biala mɔɔ bɛfinde la. Ɔwɔ nuhua kɛ Nzema Baebolo ne kile edwɛkɛ agbɔkɛ ɛhye mɔ abo kɛ “ɛkɛla” ɛdeɛ, noko ɔdwu mekɛ ne bie a eza ɔkile ɔ bo kɛ “sonla,” “tease abɔdeɛ,” “awie,” “menli,” “funli,”  “yɛdayɛ,” “ɔ nwo,” “abo zo amra,” “nane” yɛɛ “ngoane.” Noko, saa ɛnea kɛzi bɛva ne′phesh nee psy·khe′ bɛli gyima wɔ Baebolo ne anu la a, ɔda ali kɛ bɛgyi ɛkɛ ne bɛmaa (1) menli, (2) nane, anzɛɛ (3) ngoane mɔɔ wɔ sonla anzɛɛ nane nu la. Maa yɛnlea kɛzi ngɛlɛlera bie mɔ da adwenle nsa ɛhye ali la.

Menli. Wɔ Nowa mekɛ zo, “bɛdabɛ ekyi ne ala, bɛle [psy·khe′] mɔtwɛ, mɔɔ ɛnee bɛwɔ ɛlɛne ne anu wɔ azule ne anye la yɛɛ bɛliele bɛ ngoane a.” (1 Pita 3:20) Wɔ ɛke, Giliki edwɛkɛ kpɔkɛ psy·khe′ kile menli—Nowa, ɔ ye, ɔ mra mrenya nsa ne, yɛɛ bɛ ye mɔ. Adendulɛ 16:16 ka adehilelɛ mɔɔ bɛvale bɛmanle Yizilayɛma wɔ mana ne ɛsesalɛ nwo la anwo edwɛkɛ. Bɛhanle bɛhilele bɛ kɛ: “Awie biala ɛsesa dɔɔnwo mɔɔ kɛza . . . menli [ne′phesh] mɔɔ wɔ ye awuke ne anu la.” Yemɔti bɛnleanle menli dodo mɔɔ wɔ abusua ko biala anu la a bɛsesale mana ne a. Ɛbanwu Baebolo nu neazo bie mɔ mɔɔ kile kɛ ne′phesh nee psy·khe′ kile menli anzɛɛ awie la wɔ Mɔlebɛbo 46:18; Dwɔhyua 11:11; Gyima ne 27:37; yɛɛ Wulomuma 13:1.

Nane Nane. Ninyɛnebɔlɛ nwo edwɛkɛ mɔɔ wɔ Baebolo ne anu la ka kɛ: “Nyamenle zele kɛ, ‘Nzule nu anyewɔzo abɔdeɛ [ne′phesh] ngakyile muala ɛrɛla, na nloma mɔɔ tu dua anwomanyunlu la ɛrɛla azɛlɛ ye azo.’ Akee Nyamenle zele kɛ, ‘Anyewɔzo abɔdeɛ [ne′phesh] ɛrɛla azɛlɛ ye azo, biala nee ye ɛsaso; nlankɛ nee ninyɛne mɔɔ twenle bɛ nwo aze la amuala nee nanemgbole, ko biala nee ye ɛsaso.’ Na ɔyɛle zɔhane.” (Mɔlebɛbo 1:20, 24) Wɔ ɛke, Hibulu edwɛkɛ kpɔkɛ ne′phesh kile fɛlɛ, yɛɛ nyɛmoa. Eza bɛvale ne′phesh bɛgyinlanle ɛkɛ ne bɛmanle nloma nee nane nane wɔ Mɔlebɛbo 9:10; Sɛlɛvolɛma 11:46; yɛɛ Ɛdianlɛ 31:28.

Sonla ngoane. Ɔdwu mekɛ ne bie a ne′phesh nee psy·khe′ kile sonla ngoane. Gyihova Mɛla ne ka kɛ: “Saa nrenzɛvolɛ ne anwo bu ɛbonle a, ɛnee yemɔ, ɔbayɛ mɔɔ ɛku ɛ gɔnwo [ne′phesh] a bɛku wɔ.” (Adendulɛ 21:23) Ɛnee saa nrenzɛvolɛ ne wu a bɛbava ngoane a bɛazie ɔ gyakɛ anu a. Kolaa na ɛhye azi la, mekɛ bie mɔɔ Relahyɛle wo ɔ ra Bɛngyaman la, ‘ɔwule anzɛɛ ye ngoane [ne′phesh] vile ɔ sa.’ (Mɔlebɛbo 35:16-19) Suzu edwɛkɛ mɔɔ Gyisɛse hanle la noko anwo nea: “Mame a mele mboaneneavolɛ kpalɛ ne a. Mboaneneavolɛ kpalɛ ne fa ye ngoane [psy·khe′] to aze maa ye mboane ne.” (Dwɔn 10:11) Gyisɛse vale ye psy·khe′, anzɛɛ ye ngoane dole ɛkɛ ne manle alesama. Wɔ Baebolo edwɛkɛ ɛhye mɔ anu, ɔda ali wienyi kɛ  edwɛkɛ agbɔkɛ “ɛkɛla” anzɛɛ ne′phesh nee psy·khe′ kile sonla ngoane. Ɛbanwu ɛkɛla ne mɔɔ bɛva bɛli gyima zɛhae la anwo neazo dɔɔnwo wɔ 1 Arelemgbunli 17:17-23; Mateyu 10:39; Dwɔn 15:13; yɛɛ Gyima ne 20:10.

Saa ɛkɔ zo ɛsukoa Nyamenle Edwɛkɛ ne a ɛbanwu ye kɛ Baebolo ne ɛnga ye wɔ ɛleka biala kɛ ne′phesh nee psy·khe′ kile “debie mɔɔ ɛnwu ɛlɛ” anzɛɛ “debie mɔɔ wɔ ɛkɛ ne dahuu” a. Emomu, Ngɛlɛlera ne ka kɛ ne′phesh wu. (Yizikeɛle 18:4, 20) Ɛhye ati, Baebolo ne fɛlɛ awie mɔɔ ɛwu la funli, ne′phesh anzɛɛ sonla mɔɔ ɛwu.Sɛlɛvolɛma 21:11.

MƆƆ “SUNSUM” NE KILE LA

Akee maa yɛzuzu kɛzi Baebolo ne fa edwɛkɛ kpɔkɛ “sunsum” di gyima la anwo. Menli bie mɔ dwenle kɛ “sunsum” nee “ɛkɛla” le ko. Noko akee, ɛhye ɛnle zɔ. Baebolo ne maa ɔda ali wienyi kɛ “sunsum” nee “ɛkɛla” le ninyɛne ngakyile nwiɔ. Adenle boni azo a bɛle ngakyile a?

Mekɛ mɔɔ Baebolo kɛlɛvoma ɛlɛka “sunsum” ne anwo edwɛkɛ la, bɛvale Hibulu edwɛkɛkpɔkɛ ru′ach anzɛɛ Giliki edwɛkɛkpɔkɛ pneu′ma a bɛlile gyima a. Nzema Baebolo ne noko kile ɔ bo kɛ ɛnwomenle anzɛɛ sunsum. Ngɛlɛlera ne maa mɔɔ ru′ach nee pneu′ma kile la anu da ɛkɛ ne wienyi. Kɛ neazo la, Edwɛndolɛ 104:29 ka kɛ, saa ɛdawɔ Gyihova, “ɛdie bɛ ɛnwomenle [ru′ach] ne a, bɛwu na bɛsia bɛkɔ ndɛtɛlɛ nu.” Gyemise 2:26 noko ka kɛ: “Nwonane mɔɔ sunsum [pneu′ma] ɛnle nu la le funli.” Nɔhalɛ nu, ru′ach nee pneu′ma mɔɔ bɛva bɛli gyima wɔ ngɛlɛlera ɛhye mɔ anu la ɛngile anwoma mɔɔ yɛdie yɛkɔ yɛ nu, anzɛɛ ‘ɛkɛla’ ne, emomu ɔkile sɛkɛlɛneɛ adenle zo tumi ne mɔɔ maa sonlabaka ne nyia ngoane la. Saa sunsum ɛhye anzɛɛ ngoane tumi ne ɛnle ɛkɛ ne a ɛnee sonlabaka ne ɛwu. Yɛkola yɛnwu ɛhye wɔ Azuyilɛ ne mɔɔ rale Nowa mekɛ zo la anu wɔ mekɛ mɔɔ Nyamenle hanle kɛ: “Mebamaa ezule kpole bie adɔ toonwo abu aze, yeazɛkye debie biala mɔɔ die ɛnwomenle [ru′ach] mɔɔ wɔ aleɛabo la amuala.” (Mɔlebɛbo 6:17; 7:15, 22) Ɛhye ati, “sunsum” ne kile tumi ne mɔɔ ɛnyelɛ ɛnnwu ye mɔɔ maa abɔdeɛ biala nyia ngoane anzɛɛ tɛnla aze la.

Sonlabaka ne hyia ngoane tumi [ru′ach anzɛɛ pneu′ma] ne kɛmɔ riledio noko hyia lateleke na yeayɛ gyima la. Kɛ ndonwo la, saa ɛfa batile ɛwula riledio nu na ɛbuke a—saa yɛbaha a—lateleke tumi ne  mɔɔ wɔ batile ne anu la maa ɔnyia ngoane. Noko akee, saa batile ne ɛnle ɛkɛ a ɛnee riledio ne ɛwu. Yemɔti riledio biala mɔɔ bɛbaye ye nyɛma ne bavi lateleke tumi ne anu la ɛngola ɛnli gyima. Zɔhane ala yɛɛ sonlabaka ne hyia ngoane tumi na yeahola yeadɛnla aze a. Bieko, sunsum ne [ru′ach anzɛɛ pneu′ma] ɛngola ɛnde nganeɛ biala kɛmɔ lateleke de la. Ɔle tumi mɔɔ ɔnlɛ nganeɛdelɛ biala a. Noko saa zɔhane sunsum ne anzɛɛ ngoane tumi ne ɛnle sonlabaka ne anu a “bɛwu na bɛsia bɛkɔ ndɛtɛlɛ nu,” kɛmɔ edwɛndolɛnli ne hanle la.

Nolobɔvo ne 12:7 ka alesama ewule nwo edwɛkɛ kɛ: “Munlutu [sonlabaka ne] bazia ahɔ ndɛtɛlɛ nu kɛ ye dɛba ne ala la, na sunsum ne [ru′ach] azia ahɔ Nyamenle mɔɔ vale manle la ɛkɛ.” Yemɔti saa sunsum ne anzɛɛ ngoane tumi ne fi sonlabaka ne anu a, sonla ne wu na ɔsia ɔkɔ ɛleka mɔɔ ɔvi ɔrale—azɛlɛ ne anu. Zɔhane ala a, ngoane tumi ne sia kɔ ɛleka mɔɔ ɔvi ɔrale—Nyamenle ɛkɛ a. (Dwobu 34:14, 15; Edwɛndolɛ 36:9) Nɔhalɛ nu, ɛhye ɛngile kɛ ngoane tumi ne kɔ anwuma. Emomu, ɛhye kile kɛ saa awie wu a, anyelazo biala mɔɔ wɔ ɛkɛ ne kɛ ɔbadɛnla aze bieko kenlebie la gyi Gyihova Nyamenle anwo zo. Ye ngoane ne wɔ Nyamenle asa nu. Ɔlua Nyamenle tumi zo ala a bɛbava sunsum ne anzɛɛ ngoane tumi ne bɛazia bɛamaa ye na yeahola yeadɛnla aze bieko a.

Nea kɛzi ɔle arɛlekyekyelɛ kɛ yɛkɛnwu kɛ ɛhye a Nyamenle bayɛ amaa menli mɔɔ wɔ ngakyelɛ “nla ne mɔ anu” la kɔsɔɔti a! (Dwɔn 5:28, 29) Wɔ ewudwazo mekɛ ne anu, Gyihova bayɛ sonlabaka fofolɛ amaa menli mɔɔ ɛla wɔ ewule nu la kɔsɔɔti, na yeava ngoane tumi yeamaa bɛ yeamaa bɛara ngoane nu bieko. Nea kɛzi menli nye balie wɔ zɔhane mekɛ ne anu a!

Saa ɛkpondɛ kɛ ɛsukoa mɔɔ “ɛkɛla” nee “sunsum” kile wɔ Baebolo ne anu la anwo ninyɛne dɔɔnwo a, nea What Happens to Us When We Die? buluku ne, yɛɛ Reasoning From the Scriptures buluku ne mukelɛ 375-84, mɔɔ Gyihova Alasevolɛ ɛyɛ la anu.