Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

FAAOPOOPOGA

Pe e Iai so Tatou Agaga e Lē Mafai Ona Oti?

Pe e Iai so Tatou Agaga e Lē Mafai Ona Oti?

E TALITONU le toʻatele o tagata e iai so tatou agaga e lē mafai ona oti. Latou te talitonu a oti le tagata, e faaauau pea ona ola le agaga. Ona o le taatele o lenei talitonuga, ua faateʻia ai le toʻatele o tagata pe a latou iloa, e lē o le aʻoaʻoga lenā a le Tusi Paia. O lea la, o ā fa a le Tusi Paia i le mea e tupu pe a tatou feoti?

LE UPU NEʹPHESH MA LE PSY·KHEʹ E PEI ONA TAʻUA I LE TUSI PAIA

Atonu o e manatua, na tusia muamua le Tusi Paia i le gagana Eperu ma le Eleni. O le upu Eperu neʹphesh ma le upu Eleni psy·kheʹ ua faaliliuina i nisi o faaliliuga o le Tusi Paia e pei o le Faaliliuga a le Lalolagi Fou, i tagata, manu, ola ma le agaga. E silia i le 800 taimi ua taʻua ai i le Tusi Paia le upu neʹphesh ma le psy·kheʹ e faasino atu i (1) tagata, (2) manu po o (3) ola o tagata po o manu. Seʻi o tatou iloiloina ni mau o loo taʻua ai uiga na e tolu.

Tagata. “I aso o Noa, . . . na faasaoina ai mai i le vai ni nai tagata, e na o le toʻavalu [psy·kheʹ] lava.” (1 Peteru 3:20) O loo faaliliuina i lenei mau le upu psy·kheʹ i tagata—o Noa, o lana avā, o ona atalii e toʻatolu ma a latou avā. O loo taʻua i le Esoto 1:5 le aiga na tupuga mai iā Iakopo. Ua faapea mai le mau: “E toʻafitu sefulu i latou na tupuga mai iā Iakopo.” O lea la, e toʻa 70 le aiga o Iakopo. O isi faaaʻoaʻoga o loo taʻua i le Tusi Paia, lea ua faaliliuina ai le neʹphesh ma le psy·kheʹ i tagata, o loo maua lea i le Esoto 12:4; Iosua 11:11; Roma 13:1 ma le 2 Peteru 2:14.

Manu. Tatou te faitau i le tala a le Tusi Paia i le amataga mai o mea e faapea: “Ua fetalai ane le Atua: ʻIa iai i le vai le anoanoaʻi o meaola [neʹphesh] e feoaʻi, ia felelei solo manulele i luga aʻe o le eleele, i le vanimonimo o le lagi.’ . . . Ua fetalai ane le Atua: ʻIa tutupu mai i le laueleele, o meaola [neʹphesh] e tusa ma o latou ituaiga, o manu lalata, ma meaola fetolofi, ma manu ʻaivao o le laueleele e taʻitasi e tusa ma lona ituaiga.’ Ua faapea lava ona fai.” (Kenese 1:20, 24) I lenei mau, o le upu Eperu neʹphesh o loo faasino atu i iʻa, manu lalata ma manufeʻai. O loo taʻua foʻi manulele ma isi manu o neʹphesh i le Kenese 9:10 ma le Levitiko 11:10, 46.

Ola o le tagata. O isi taimi o le upu neʹphesh ma le psy·kheʹ e faasino atu i le ola o se tagata. O se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai le Faamasino 5:18: “O Sepulona o le nuu na lamatia o latou ola [neʹphesh] e oo i le oti.” Ia tomānatu foʻi i fetalaiga a Iesu: “O aʻu o le leoleo mamoe lelei; e foaʻi atu e le leoleo mamoe lelei lona ola [psy·kheʹ] mo mamoe.” (Ioane 10:11) Na foaʻi mai e Iesu lona psy·kheʹ, po o lona soifua mo tagata. I mau nei o le Tusi Paia, o le upu neʹphesh ma le psy·kheʹ e faasino atu i le ola o se tagata. E iai isi faaaʻoaʻoga o le neʹphesh ma le psy·kheʹ lea e faasino atu i le ola, i le Mataio 10:39; Ioane 15:13; ma le 1 Ioane 3:16.

Pe afai e te suʻesuʻeina lelei le Afioga a le Atua, e faaalia ai e leai se fesootaʻiga o le upu neʹphesh ma le psy·kheʹ i le ola e lē mafai ona oti po o le ola pea. Na i lo lea, ua taʻua e le Tusi Paia e mafai ona oti le neʹphesh. (Esekielu 18:4, 20) O lea la, e tusa ai ma le Tusi Paia, a oti se tagata e leai se vaega o lona tino e faaauau ona ola.—Failauga 9:5,10.

LE UIGA O LE “AGAGA”

Na taʻua e tusitala o le Tusi Paia le upu Eperu ruʹach po o le upu Eleni pneuʹma pe a taʻua le “agaga.” Ua faaalia mai e le Tusi Paia le uiga o na upu. O se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai le Salamo 146:3, 4: “Aua tou te faatuatua atu i tamālii, po o le fanau a tagata e lē o iai se faaolataga. E alu ese lana mānava [ruʹach, agaga], e toe foʻi atu o ia i le eleele; e faaumatia i lea lava aso ona manatunatuga.” Ua taʻua foʻi i le Iakopo 2:26: “E pei lava ona oti le tino pe a leai le agaga [pneuʹma].” I fuaiupu nei, e faasino atu le upu “agaga” i le mea e māfua ai ona ola le tino. E oti le tino pe a leai se agaga. O lea la, ua faaliliuina i nisi Tusi Paia le upu ruʹach i le “agaga” ma le “malosi,” po o le “malosi o le ola.” O lea la, o le “agaga” e faasino atu i le malosi o le ola lea e māfua ai ona ola tagata.

Pe faamata e na o tagata e iai o latou agaga? E maua le tali i le Tusi Paia. Na tusi le tupu poto o Solomona: “O ai sē na te iloa pe alu aʻe i luga le agaga o le fanau a tagata; ma pe e alu ifo i le eleele le agaga o le manu?” (Failauga 3:21) O lea la, e pei ona taʻua i le mau, e iai agaga o tagata atoa foʻi ma manu.

E manaʻomia e le tino le agaga ina ia gaoioi ai, e pei ona manaʻomia e le leitiō le eletise ina ia ola ai le leitiō. O se faaaʻoaʻoga, seʻi mafaufau i se leitiō feaveaʻi. A iai ni maa o se leitiō feaveaʻi, e ola le leitiō ona o le eletise o loo i totonu o maa. Ae e pē le leitiō pe a leai ni maa. E pē foʻi se leitiō e alu i le uila pe a lē faapipiiina le uaea i le palaka eletise. E faapena foʻi le agaga, o le malosi lenā e māfua ai ona ola o tatou tino. E pei o le eletise, e lē lagonaina e le agaga se mea ma e leai se mafaufau o le agaga. A leai se agaga po o le malosi o le ola, e toe foʻi o tatou tino i “le eleele” e pei ona taʻua e le faisalamo.

Ua faapea mai le Failauga 12:7 e uiga i le tagata ua oti: “Ona toe foʻi atu lea o le efuefu [o lona tino] i le eleele sa iai muamua, ma e toe foʻi atu le agaga i le Atua moni o lē na aumaia.” A alu ese le agaga po o le malosi o le ola mai le tino, ona oti lea o le tino ma toe foʻi atu i le efuefu na fai mai ai o ia. E faapena foʻi ona toe foʻi atu le malosi o le ola i lē na foaʻi maia lenā malosi, o le Atua lea. (Iopu 34:14, 15; Salamo 36:9) E lē faapea e alu atu i le lagi le malosi o le ola. Peitaʻi, e faalagolago i le Atua le toe tū mai o se tagata ua maliu. Ua tuu atu lona ola i aao o le Atua. O le mana o le Atua e foaʻi maia le agaga po o le malosi o le ola i le tagata ina ia mafai ai ona toe soifua le tagata.

O se faamāfanafanaga le iloa, o le gaoioiga tonu lenā o le a faia e le Atua mo tagata uma o loo tofafā “i tuugamau.” (Ioane 5:28, 29) Pe a toe faatutūina tagata, o le a faia e Ieova se tino fou mo se tagata ua maliu ma toe faaola e ala i le tuu i ai o le agaga, po o le malosi o le ola i totonu o le tino fou. Ioe, o se aso e olioli ai!

Pe a e fia iloa atili le uiga o le upu “agaga,” e iai faamatalaga lelei o loo maua i le sāvali ua lomia e Molimau a Ieova e taʻua Pe e Iai Sou Agaga e Lē Mafai Ona Oti?