MARO ty mino fa misy raha tsy trea maso naho tsy mete mate ty agnatentikagne ao. Misintake amo o vatagneo zao hoe o raha iohoe naho fa mate o ndatio mba hanohy hiaigne akalo-driake agne. Maro ty ndaty mino izay, le maro ka ty latsa naho fa mahafantatse fa tsy mampianatse izay ty Baiboly. Inogne ty raha rehafe ty Baiboly fa miseho amantikagne naho fa mate tikagne?

Tsiaro’o varagne fa sinoratse tamy ty rehake hebereo naho girike ty Baiboly voaloha’e. Adika tihoe “ndaty”, “aigne”,  “biby” naho “fagnahy” ty rehake hebereo nefesh naho ty rehake girìke psykè amy ty Baiboly malagasy. Mihoatse ty 800 ty iherekeregna ty rehake nefesh naho psykè agnate Soratse masigne ao sady manondro 1) ndaty, 2) biby, naho 3) fiay o ndaty ndra fiaim-biby. Handineke andalan-teny ahatreavagne ty heve o rehake telo rehoe tikagne.

Ndaty. ‘Tamy ty andro i Noa, le ndaty tsy ampe, fa valo avao ty ndaty [psykè] nindese i sambobeỳ, le nitoly soa boake an-drano ey.’ (1 Petera 3:20) Ty rehake girike psykè ro nadika tihoe ndaty. Agnisa izay ty ry Noa mirovaly, i ana’e telo lahy rey naho ty valy iareo tsikiraidraike. Hoe ty Eksodosy 1:5: “Fitopolo ty isa ty ndaty [nefesh] natera i Jakoba.” Nisy 70 isake ty tarana i Jakoba. Adika tihoe ndaty ka ty rehake nefesh naho psykè amy ty andine’e hafa. Ohatse ty Eksodosy 12:4; Josoa 11:11; Romanina 13:1; naho 2 Petera 2:14.

Biby. Izao ty tantarae ty Baiboly miomba ty famboaragne ze kila raha: “Nanao tihoe ty Andrianagnahare: Misia raha velogne [nefesh] maro mifagneagne ty agnate rano ao, sady misia biby mitiligne mihelakelagne ty ambone taney, ampagnivoa i lagnitsey ey. Le Nisaontsy ty Andrianagnahare tie: Magnakara raha velogne [nefesh] sambe managne ty karaza’e rehe tane, le biby harègne naho biby milaly vaho biby hako ambone tane ey, le sambe managne ty karaza’e iaby. Le nisy zay.” (Genesisy 1:20, 24) Nefesh iaby ty anognonagne ty fian-driake, ty biby harègne, naho ty biby hako amo o andalan-teny rehoe. Nefesh ty anognonagne ty vorogne naho ty biby ila’e amy Genesisy 9:10; Levitikosy 11:46; naho Nomery 31:28.

Aigne. Aigne ty andikagne ty rehake tihoe nefesh naho psykè. Hoe ty Jehovah tamy i Mosesy: “Nimate iaby i ndaty nikinia ty fiai’oy [nefesh].” (Eksodosy 4:19) Rinehake ka fa naho fa niterake i Benjamina ty Rahely, le ‘niala aigne [nefesh] (mate reke).’ (Genesisy 35:16-19) Hoe ka ty Jesosy: “Izaho ro mpiarake fanjaka. Ty mpiarake fanjaka mahafoe ty fiai’e [psykè] hoahy o agnondrio.” (Jaona 10:11) Nagnomey ty fiai’e ndra psykè hoahy o ndatio ty Jesosy. Trea amo o andalan-teny rehoe fa aigne ty dika ty rehake tihoe nefesh naho  psykè. Izay ka ty trea amy 1 Mpanjaka 17:17-23; Matio 10:39; Jaona 15:13; Asan’ny Apostoly 20:10.

Naho fa mitombo ty fianara’o Baiboly, le ho fanta’o fa tsy ampiharoegne amy ty rehake tihoe “tsy mete mate” ndra “nainai’e” ty rehake tihoe nefesh naho psykè. Mifanipake amy izay ty rehafe ty Soratse Masigne fa mete mate ty fagnahy (nefesh). (Ezekiela 18:4, 20) Izay ty mahavy o Baibolio hanognogne ty ndaty mate tihoe nefesh mate. Tsy misy raha velogne sasa ty ama’ao naho fa mate reke.—Mpitoriteny 9: 5, 10.

Adika tihoe “fagnahy”, “aigne”, ndra “fofogn’aigne” ty rehake hebereo roah naho ty rehake girike pneoma amy ty Baiboly ila’e. Naho henteagne ty rehake nanoratagne ty Baiboly voaloha’e, le ty raha mamelogne ze kila raha miaigne ambone tane etoy o roah naho pneoma zao. Izao ohatse ty rehafe ty Salamo 104:29: “Afaha’o [Jehovah] ty hery mamelogne [roah] aze, le tapetse ty fiai’e, sady miheregne ho lemboke indraike reke.” Mirehake ka ty Lioka 8:55 fa “niheregne indraike ty fiai’e [pneoma], le avy le nifoha reke.” Naho o andalan-teny rehoe ty henteagne, le ty roah naho ty pneoma ro mahavy ty vatagne ho velogne. Mate i vatagney naho tsy misy o raha rehoe. Izay ty anto’e nandikagne ty rehake roah tihoe ‘fofogn’aigne’ fa tsy ‘fagnahy’, amy ty Dikan-drehake Tontolo Vaovao. Izao ohatse ty nisaontsien’Andrianagnahare miomba ty Ranobey tamy ty andro i Noa: “Hagnohoke ranobey ambone taney raho, hamonovonoako ze raha managn’aigne [roah] tsy ho ambane lagnitsey.” (Genesisy 6:17; 7:15, 22) Ty hery tsy trea maso mamelogne ze kila raha, ro atao tihoe roah naho pneoma.

Tsy velogne ty vatagne naho tsy misy hery mamelogne, manahake ty radio tsy velogne naho tsy misy pily. Dineho hey ty radio kedekede raike. Inogne ty raha miseho naho fa isia’o pily reke, le velome’o amy izay? Mamelogne i radioy i pilỳ naho mbe tsy lany. Faie mate i radioy naho tsy misy pily. Mate ka ty radio mandeha korà naho afahagne i pirizỳ.  Hambagne amy izay avao ka o vatagneo, mipay hery mamelogne mba hahavelogne aze. Tsy misy raha rendre’e o hery iohoe, sady tsy mieretseretse manahake o korào. Izao ty reha ty mpanoratse Salamo: “Mate” ty vatantikagne sady “miheregne amy i lemboke namboaragne azey eo”, naho fa tsy misy hery mamelogne.

Hoe ty Mpitoriteny 12:7 miomba ty mate: “Hiheregne an-taneo manahake i tamy ty voaloha’ey i lembokey [namboaragne ty vata’e], fa i hery mamelogney [roah] hiheregne aman’Andrianagnahare nagnomey aze.” Mate naho miheregne amy ty tane namboaragne aze ty vatagne naho fa misintake ty hery mamelogne aze. Fa i hery mamelogney ro miheregne amy i Andrianagnahare nagnomey azey. (Joba 34:14, 15; Salamo 36:9) Tsy tihoe zay tie mitiligne mban-dagnitse mbeo vata’e i hery mamelogney, fa miankigne amy i Jehovah Andrianagnahare ty hahavelogne ty ndaty indraike naho fa mate. Ie raike avao ty mahay magneregne ty hery mamelogne o ndatio mba hahavy aze ho velogne indraike.

Mampionogne ty mahafantatse izay, fa toe hanao izay vata’e ty Andrianagnahare naho fa hamoha ze “miroro an-kibory agne”! (Jaona 5:28, 29) Naho fa ho avy ty andro hamelomagne o ndaty nimateo, le hagnomey vatagne vaovao o ndatio indraike reke. Hisia’e hery mamelogne indraike ty agnate ty vata iareo ao mba hahavelogne aze. Hahafale vata’e zay!

Naho mbe teà’o ty hanohy hahafantatse ty dika tihoe “fagnahy”, le henteo ty boke Fandresen-dahatse Mifototse amy ty Soratra Masigne (malagasy), peje 159-163; 433-438, naboa ty Vavaolombelo i Jehovah.