Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU FAKAOPOOPO

Se a te Uiga o Seoli mo te Lalolagi o Tino ‵Mate?

Se a te Uiga o Seoli mo te Lalolagi o Tino ‵Mate?

E SILI atu i te faka-70 taimi e fakaaogā ei ne te Tusi Tapu i ‵gana mua kolā ne tusi ki ei a te pati Epelu ko te sheʼohlʹ mo te pati Eleni telā e ‵pau tena uiga ko te haiʹdes. E isi se sokoga o te avā pati konā mo te mate. E ‵fuli ne nisi tino ‵fulitusi o te Tusi Tapu a pati konā ki “te tānuga,” “Seoli,” io me ko “te lalolagi o tino ‵mate.” Kae ko te ukega o ‵gana, e seai eiloa se pati telā e fakaasi faka‵lei mai i ei te uiga tonu o te pati tenei i te ‵gana Epelu mo te ‵gana Eleni. Se a la te uiga tonu o pati konei? Ke na onoono aka tatou ki te auala e fakaaogā ei a pati konei i tusi siki kese‵kese i te Tusi Tapu.

E fai mai te Failauga 9:10, penei: “Kafai e oko koutou ki te lalolagi o tino ‵mate [seoli, sheʼohlʹ], te koga ka olo koutou ki ei, e se toe mafau‵fau koutou, seai se poto e toe sala ne koutou, se toe gasue‵sue foki koutou.” E mata, e fakauiga i ei me e fakasino atu a Seoli ki se tānuga e tasi o se tino, io me se tānuga telā kāti ne tanu ne tatou i ei se tino pele? Ikai. Kafai e fakasino atu te Tusi Tapu ki se tānuga e tasi, e fakaaogā ne ia a nisi pati Epelu mo pati Eleni, kae e se ko te sheʼohlʹ mo te haiʹdes. (Kenese 23:7-9; Mataio 28:1) E se fakaaogā foki i te Tusi Tapu a te pati “seoli” ke fakauiga ki se tānuga e tasi telā e tanu i ei a tino e tokouke.—Kenese 49:30, 31.

Se a la te vaegā koga telā e fakauiga ki ei te pati “Seoli”? E fakaasi mai i te Muna a te Atua me e lauefa atu te uiga o te pati “Seoli,” io me ko te “lalolagi o tino ‵mate,” kae e se fakauiga i ei ki se matugā tānuga lasi. E pelā mo te Isaia 5:14, e fai mai penei: “A te lalolagi o tino ‵mate [seoli, sheʼohlʹ] ko manako mai ki a latou, ko fakamaga tena gutu o folo latou.” E tiga eiloa ko oti ne folo ne Seoli a te fia o tino ‵mate i se auala fakatusa, e foliga mai me e manako faeloa a ia ki nisi tino. (Faataoto 30:15, 16) E se pelā mo so se tānuga, telā e mafai fua o tanu i ei a nāi tino ‵mate, ‘e se mafai eiloa o malie a Seoli.’ (Faataoto 27:20) Ko tena uiga, e se mafai eiloa o ‵fonu a Seoli. E seai sena gataga. Tela la, e se fakauiga Seoli, io me ko te lalolagi o tino ‵mate, ki se koga tonu telā e tu mai i se koga mautinoa. Kae i lō te mea tenā, e fakauiga eiloa Seoli ki te tānuga masani o tino ‵mate, ko te koga fakatusa telā e ‵moe i ei a te tokoukega o tino ‵mate.

E fesoasoani mai te akoakoga i te Tusi Tapu e uiga ki te toetuga ke momea aka te ‵tou mainaga i te uiga o “Seoli” io me ko te “lalolagi o tino ‵mate.” E fai mai te Muna a te Atua me i Seoli, io me ko te lalolagi o tino ‵mate, ko te vaegā mate telā e toe‵tu mai i ei a tino ‵mate. * (Iopu 14:13; Galuega 2:31; Fakaasiga 20:13) E fakaasi mai foki i te Muna a te Atua me e aofia i tino kolā e ‵nofo atu i Seoli, io me ko te lalolagi o tino ‵mate, a tino kolā ne tavini atu ki a Ieova mo tino foki kolā ne seki tavini atu ki a ia. (Kenese 37:35; Salamo 55:15) Tela la, e akoako mai i te Tusi Tapu me “i tino ‵lei mo tino sē ‵lei, ka faka‵tu mai katoa mai te mate.”—Galuega 24:15.

^ pala. 1 E ‵kese mai i ei, e isi ne tino ‵mate kolā ka se toe‵tu mai. E fai pelā me e ‵nofo atu latou “i Kēna,” kae e se ko Seoli, io me ko te lalolagi o tino ‵mate. (Mataio 5:30; 10:28; 23:33) A Kēna e se se koga tonu, e pelā eiloa mo Seoli, io me ko te lalolagi o tino ‵mate, e se se koga tonu.