Yaa mi ní ɔ nɔ

Yaa e mi ní ɔ mi

MI TSƆƆMI MUNYUHI

1914—Jeha Nɛ Sa Kadimi Ngɛ Baiblo Gbami Mi

1914—Jeha Nɛ Sa Kadimi Ngɛ Baiblo Gbami Mi

BAIBLO kaseli kɛ jeha maa pee 40 sɛ hlami de ke, ní komɛ nɛ sa kadimi maa ya nɔ ngɛ jeha 1914 mi. Mɛni ji ní nɛ ɔmɛ, nɛ mɛni odase yemi lɛ tsɔɔ kaa jeha 1914 ji jeha nɛ sa kadimi?

Kaa bɔ nɛ Luka 21:24 ɔ tsɔɔ ɔ, Yesu de ke: ‘Ma je li ɔmɛ maa naa Yerusalem nɔ kɛ maa su be nɛ ma je li ɔmɛ a be ɔ maa su.’ Jinɛ Yerusalem ji Yuda ma ngua, nɛ lejɛ ɔ matsɛmɛ nɛ je Matsɛ David weku ɔ mi ɔ hi kɛ ye matsɛ. (La 48:1, 2) Se matsɛmɛ nɛ ɔmɛ ngɛ kpa ngɛ jema amɛ a matsɛmɛ ɔmɛ a he. Matsɛmɛ nɛ je David weku ɔ mi ɔ hi ‘Yehowa matsɛ sɛ’ nɔ kaa Mawu nane mi dali. (1 Kronika 29:23) Lɔ ɔ he ɔ, Yerusalem daa si ha Yehowa nɔ yemi.

Lɛɛ mɛni be mi “ma je li ɔmɛ” bɔni Mawu nɔ yemi ɔ ‘nɔ naami,’ nɛ ngɛ mɛni blɔ nɔ? Enɛ ɔ ba mi ngɛ jeha 607 loko a fɔ Kristo benɛ Babilon bi ɔmɛ ye Yerusalem nɔ kunimi ɔ. ‘Yehowa matsɛ sɛ’ ɔ fɔ si gu nɛ nɔ ko hi nɔ, nɛ matsɛmɛ nɛ a je David weku ɔ mi ɔ se po kɛ ya si be ko. (2 Matsɛmɛ 25:1-26) Anɛ ma je li ɔmɛ ‘maa naa’ Mawu nɔ yemi ɔ nɔ daa lo? Dɛbi, ejakaa Ezekiel gbami ɔ de ngɛ Zedekia, nɛ ji nyagbe matsɛ ngɛ Yerusalem ɔ he ke: “Je o yi fimi nɔ́ ɔ, nɛ je matsɛ pɛɛ ɔ ngɛ o yi. . . . E be nɔ ko nɔ ko nɔ́ pee kɛ yaa si nɔ nɛ ngɛ he blɔ ɔ maa ba, nɛ ma ngɔ kɛ ha lɛ.” (Ezekiel 21:26, 27, NW) Kristo Yesu ji “nɔ nɛ ngɛ he blɔ” nɛ ma bu David matsɛ pɛɛ ɔ nɛ. (Luka 1:32, 33) Lɔ ɔ he ɔ, ‘nɔ naami’ ɔ maa ba nyagbe ke a wo Yesu matsɛ.

Mɛni be ní peemi titli nɛ ɔ maa ya nɔ? Yesu tsɔɔ kaa ma je li ɔmɛ maa ye nɔ kɛ ya si be pɔtɛɛ ko. Sane nɛ ngɛ Daniel yi 4 ɔ yeɔ bua wɔ nɛ wa naa jamɛ a be ɔ mi kɛmi. Sane ɔ kɔ nlami ko nɛ ji gbami nɛ Babilon matsɛ Nebukadnezar nla a he. E na tso ngua ko nɛ a hɛ kɛ fɔ si. A ngɔ kpa nɛ a kɛ dade kɛ akɔblee pee kɛ fi tso kpoku ɔ konɛ e ko tsɛ̃. Bɔfo ko jaje ke: “Nyɛ ha be kpaago nɛ be ngɛ e yi.”Daniel 4:10-16, NW.

A kɛ tso pɔɔ nɔ yemi he foni peemi ngɛ Baiblo ɔ mi. (Ezekiel 17:22-24; 31:2-5) Enɛ ɔ he ɔ, foni peemi mi tso nɛ a hɛ kɛ fɔ si ɔ tsɔɔ kaa Mawu nɔ yemi nɛ e kɛ gu Yerusalem matsɛmɛ ɔmɛ a nɔ ɔ se ma ba po. Se nina a tsɔɔ kaa a ‘maa naa Yerusalem nɔ’ be kpiti ko, nɛ ji “be kpaago.” Jamɛ a be ɔ mi kɛmi ji enyɛmɛ?

Kpojemi 12:6, 14 (NW), tsɔɔ kaa be etɛ kɛ fã peeɔ “ligbi 1,260.” Enɛ ɔ he ɔ, “be kpaago” ɔ peeɔ lɔ ɔ totoe enyɔ, aloo ligbi 2,520. Se ma jeli ɔmɛ kpa we Mawu nɔ yemi ɔ ‘nɔ naami’ ngɛ Yerusalem hɛ mi kpatami ɔ se ligbi 2,520 pɛ kɛkɛ. Enɛ ɔ he ɔ, e ngɛ heii kaa jamɛ a be ɔ hiɛ pe ligbi 2,520 ɔ. Ke wa da 4 Mose 14:34 kɛ Ezekiel 4:6 nɛ de ke “ligbi kake ma plɛ pee jeha” nɔ ɔ, “be kpaago” ɔ mi kɛmi maa pee jeha 2,520.

Jeha 2,520 ɔ je sisi ngɛ October jeha 607 loko a fɔ Kristo, benɛ Babilon bi ɔmɛ ye Yerusalem nɔ kunimi nɛ a je matsɛ nɛ je David weku ɔ mi ɔ kɛ je e matsɛ sɛ ɔ nɔ ɔ. Jamɛ a be ɔ ba nyagbe ngɛ October jeha 1914 mi. Be nɛ ɔ ji benɛ “ma je li ɔmɛ a be” ɔ ba nyagbe, nɛ Mawu wo Yesu Kristo Matsɛ ngɛ hiɔwe. *La 2:1-6; Daniel 7:13, 14.

Kaa bɔ nɛ Yesu gba kɛ fɔ si ɔ, gbeye níhi kaa ta hwumi, hwɔ, zugba mimiɛmi, kɛ hiɔ nɛ sãa nɔ nɛ ngɛ nɔ yae ngɛ je ɔ mi ɔ ji okadi nɛ tsɔɔ kaa e ‘ba’ kaa hiɔwe Matsɛ. (Mateo 24:3-8; Luka 21:11) Ní nɛ ɔmɛ ji odase yemi nɛ mi wa nɛ tsɔɔ kaa a to Mawu Matsɛ Yemi ɔ sisi ngɛ hiɔwe ngɛ jeha 1914 mi, nɛ jamɛ a be ɔ ji benɛ je yaya nɛ ɔ “nyagbe ligbi ɔmɛ” je sisi.2 Timoteo 3:1-5.

^ kk. 4 Kɛ je October jeha 607 loko a fɔ Kristo kɛ ba si October jeha 1 loko a fɔ Kristo ɔ peeɔ jeha 606. Kɛ je October jeha 1 loko a fɔ Kristo kɛ ya si October 1914 ɔ peeɔ jeha 1,914. Ke wa ngɔ jeha 606 kɛ piɛɛ 1,914 he ɔ, kulaa peeɔ jeha 2,520. Ke o ngɛ Yerusalem hɛ mi kpatami nɛ ba ngɛ jeha 607 loko a fɔ Kristo he sanehi fuu hlae ɔ, hyɛ munyuyi nɛ ji “Chronology” (Be He Akɔtaa Bumi) ngɛ Insight on the Scriptures nɛ Yehowa Odasefohi pee ɔ mi.